Zagreb je zauzeo 38. mjesto među 40 velikih europskih gradova na ljestvici Pravo na disanje (eng. Free to Breathe), koja uspoređuje kvalitetu zraka, napredak u smanjenju onečišćenja i mjere za razvoj održive mobilnosti. Lošije su rangirani samo Bukurešt i Atena, dok su na vrhu ljestvice Kopenhagen, Stockholm i Helsinki. Istraživanje je provela organizacija Clean Cities, europska mreža nevladinih organizacija i lokalnih građanskih inicijativa, čiji je član nedavno postala i Udruga Sindikat biciklista.
Studija obuhvaća 40 odabranih gradova i širih graskih područja iz država članica Europske unije te Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva. Temelji se prvenstveno na podacima Europske agencije za okoliš (EEA) te analizi prometnih politika pojedinih gradova. Gradovi su ocijenjeni prema četiri pokazatelja: trenutačnoj razini onečišćenja zraka, usporedbi s graničnim vrijednostima revidirane Direktive EU-a o kvaliteti zraka, napretku ostvarenom tijekom proteklog desetljeća te mjerama kojima gradovi nastoje smanjiti onečišćenje iz prometa.

Grad Zagreb
|
Mjesto na ljestvici |
38 of 40 |
|
Ocjena |
E |
|
Bodovi |
19.1 / 60 |
|
Indikator 1: Trenutne razine kvalitete zraka |
13.6 / 30 |
|
Indikator 2: Usklađivanje s razinama u 2030. |
0.0 / 10 |
|
Indikator 3: Relativna promjena u 10 godina |
4.5 / 10 |
|
Indikator 4: Primjene održivih prometnih politika |
1.0 / 10 |
Velik jaz između sjevera i juga Europe
Rezultati istraživanja pokazuju izražen regionalni jaz u kvaliteti zraka i prometnim politikama. Svih 11 najlošije ocijenjenih gradova nalazi se u južnoj te srednjoj i istočnoj Europi, dok su na vrhu ljestvice nordijski gradovi. Razlike su vidljive i među gradovima unutar iste države, što pokazuje koliko lokalne prometne politike mogu utjecati na rezultate.
Istraživanje istodobno pokazuje da je značajan napredak moguć. Kopenhagen, London, Pariz i Stuttgart među gradovima su koji su posljednjih godina ostvarili poboljšanja zahvaljujući mjerama poput zona niskih emisija, elektrifikacije autobusa, i razvoja biciklističke infrastrukture.
Samo tri grada zadovoljavaju sve nove granične vrijednosti EU-a
Rezultati studije pokazuju sljedeće:
- Samo tri od 40 gradova – Kopenhagen, Stockholm i Helsinki – ispunjavaju sve četiri revidirane EU-ove granične vrijednosti onečišćenja zraka. Sva se tri nalaze u nordijskoj regiji i jedini su gradovi koji su dobili najvišu ocjenu na ljestvici, A.
- Velika većina europskih gradova ne zadovoljava nove EU standarde. Od 40 ocijenjenih gradova, 37 bi trenutačno prekoračilo barem jednu od četiri granične vrijednosti, a 18 gradova sve četiri. To pokazuje koliko je velik izazov s kojim se europski gradovi suočavaju manje od četiri godine prije početka primjene novih graničnih vrijednosti.
- Na dnu ljestvice prevladavaju gradovi južne te srednje i istočne Europe. Svih 11 gradova s najnižim ocjenama E ili F nalazi se u tim regijama. Atena i Bukurešt su na posljednjim mjestima, a ocjenu E ili F dobili su i Zagreb, Torino, Veliki Milano, Krakov, Wrocław, Varšava, Rim, Prag i Budimpešta.
- Atena se ističe kao žarište onečišćenja. Ima najvišu izmjerenu prosječnu koncentraciju NO₂ od svih gradova na ljestvici, 37,6 µg/m³, a u proteklom je desetljeću postigla ograničen napredak u smanjenju onečišćenja.
- No čišći zrak je ostvariv, a neki gradovi već prednjače. Mjere poput zona niskih i nultih emisija, elektrifikacije autobusa, školskih ulica i bolje biciklističke infrastrukture pomogle su gradovima smanjiti onečišćenje. U proteklom desetljeću nekoliko je gradova smanjilo koncentracije NO₂ za više od trećine, a neki se približavaju smanjenju od 50 %.
Rezultati dolaze u trenutku kada se države članice EU-a pripremaju za uvođenje revidirane Direktive o kvaliteti zraka u nacionalno zakonodavstvo, do 11. prosinca 2026. Novi standardi trebali bi se primjenjivati od 2030. godine, što gradovima ostavlja manje od četiri godine za potrebna poboljšanja.
Granične vrijednosti EU-a u istraživanju su korištene kao zajedničko mjerilo za usporedbu svih gradova, uključujući one izvan Europske unije, na koje se direktiva ne primjenjuje.

Četiri razine detaljnog istraživanja
Gradovi su ukupno mogli prikupiti 60 bodova, koji su raspodijeljeni u četiri kategorije.
|
Indikator |
Metrika |
Bodovanje |
|
1 – Trenutačne razine kvalitete zraka u europskim gradovima |
Trogodišnji (2023. – 2025.) prosjek koncentracija NO2 i PM2.5 na razini cijelog grada (μg/m³) |
Linearna ljestvica od 0 (najlošije) do 10 bodova (najbolje).
Čini 30 od 60 bodova. |
|
2 – Okvirna usklađenost s pravilima AAQD-a za 2030. |
Zadovoljava / Ne zadovoljava za svaku od četiriju graničnih vrijednosti, tj. godišnje i dnevne granične vrijednosti za NO2 i PM2.5. U obzir se uzimaju granične vrijednosti koncentracija i broj dopuštenih dnevnih prekoračenja. Koristi se posljednja godina s potpunim podacima, 2025. |
Za svaku od četiriju graničnih vrijednosti:
Čini 10 od 60 bodova. |
|
3 – Relativna promjena prosjeka na razini grada u posljednjih 10 godina |
Postotna razlika između trogodišnjeg prosjeka za 2016. – 2018. i trogodišnjeg prosjeka za 2023. – 2025. za NO2 i PM2.5. |
Linearna ljestvica od 0 (najlošije) do 10 bodova (najbolje).
Čini 10 od 60 bodova. |
|
4 – Razina inicijative gradova u smanjenju onečišćenja zraka kroz provjerene mjere politike cestovnog prometa |
Složeni rezultat na ljestvici od 0 do 10 koji se temelji na uspješnosti u četiri mjera politike. |
0 – 2 boda za tri od četiriju prometnih mjera (elektrifikacija autobusnog voznog parka, zaštićena biciklistička infrastruktura i školske ulice)
Čini 10 od 60 bodova. |
O Clean Cities inicijativi
Clean Cities europska je koalicija više od 150 nevladinih organizacija i lokalnih građanskih skupina koja gradi javnu potporu prelasku gradova s automobila koji onečišćuju na aktivnu, zajedničku i električnu mobilnost.
Više o samoj Clean Cities koaliciji možete pronaći na: cleancitiescampaign.org
Sažeta tablica nalazi se u nastavku, a potpuni podaci na: cleancitiescampaign.org/city-ranking-2026-free-to-breathe/
|
Mjesto |
Grad |
Upravna jedinica |
Država |
Ocjena |
|
1 |
Kopenhagen |
Grad |
Danska |
A |
|
2 |
Stockholm i okolica |
Šire gradsko područje |
Švedska |
A |
|
3 |
Helsinki i okolica |
Šire gradsko područje |
Finska |
A |
|
4 |
Gent |
Grad |
Belgija |
B |
|
5 |
Regija glavnoga grada Bruxellesa |
Šire gradsko područje |
Belgija |
B |
|
6 |
Bilbao |
Grad |
Španjolska |
B |
|
7 |
München |
Grad |
Njemačka |
B |
|
8 |
Köln |
Grad |
Njemačka |
C |
|
9 |
Beč |
Grad |
Austrija |
C |
|
10 |
Amsterdam i okolica |
Šire gradsko područje |
Nizozemska |
C |
|
11 |
Berlin |
Grad |
Njemačka |
C |
|
11 |
Hamburg |
Grad |
Njemačka |
C |
|
13 |
Lisabon i okolica |
Šire gradsko područje |
Portugal |
C |
|
13 |
Stuttgart |
Grad |
Njemačka |
C |
|
15 |
Oslo |
Grad |
Norveška |
C |
|
16 |
London i okolica |
Šire gradsko područje |
Ujedinjeno Kraljevstvo |
C |
|
17 |
Valencija |
Grad |
Španjolska |
C |
|
18 |
Barcelona |
Grad |
Španjolska |
C |
|
19 |
Bratislava |
Grad |
Slovačka |
C |
|
20 |
Dublin |
Grad |
Irska |
C |
|
21 |
Antwerpen |
Grad |
Belgija |
C |
|
22 |
Firenca |
Grad |
Italija |
D |
|
23 |
Lyon |
Grad |
Francuska |
D |
|
24 |
Pariz i okolica |
Šire gradsko područje |
Francuska |
D |
|
25 |
Marseille |
Grad |
Francuska |
D |
|
26 |
Madrid |
Grad |
Španjolska |
D |
|
27 |
Bologna |
Grad |
Italija |
D |
|
28 |
Sofija |
Grad |
Bugarska |
D |
|
29 |
Ljubljana |
Grad |
Slovenija |
D |
|
30 |
Budimpešta |
Grad |
Mađarska |
E |
|
31 |
Prag |
Grad |
Češka |
E |
|
32 |
Rim |
Grad |
Italija |
E |
|
33 |
Varšava |
Grad |
Poljska |
E |
|
34 |
Wrocław |
Grad |
Poljska |
E |
|
35 |
Krakov |
Grad |
Poljska |
E |
|
36 |
Milano i okolica |
Šire gradsko područje |
Italija |
E |
|
37 |
Torino |
Grad |
Italija |
E |
|
38 |
Zagreb |
Grad |
Hrvatska |
E |
|
39 |
Bukurešt |
Grad |
Rumunjska |
F |
|
40 |
Atena |
Grad |
Grčka |
F |

Podržite naš rad
Svaka donacija pomaže nam u zagovaranju boljih rješenja, edukaciji i stvaranju gradova ugodnijih za život. I ne zaboravite – biciklizam je najbolji -izam!
Skenirajte QR kod u svojoj mobilnoj bankarskoj aplikaciji za brzu uplatu donacije
