Sudjelovali smo na stručnom skupu o održivoj mobilnosti na Zagrebačkom energetskom tjednu koji se održao u Hrvatskome autoklubu uz brojne stručnjake iz prometa, predstavnike vozača motoriziranih vozila, predstavnika grada Zagreba i grada Koprivnice.
Stručni skup započeo je promotivnim videom Mobility and transport Violete Bulc iz Europske komisije koji pokazuje viziju transporta u Europskoj uniji u idućih pet godina. Video možete pogledati ovdje.
Kako su na skupu bile prisutne brojne javnosti koje do prije par godina nisu imale razumijevanja ili nisu poznavale problematiku biciklističkog prometa u gradovima, održali smo prezentaciju koliko je biciklistički promet diskriminiran i podložan predrasudama ali vrlo utjecajan na području održive mobilnosti. Primijetili smo da se o velikom problemu biciklističke infrastrukture počelo pričati na više razina, od vozača automobila, gradskih predstavnika ali bez mogućnosti rješavanja problema. Kroz prezentaciju pokazali smo kako problemi koji prate biciklističke staze vjerojatno ne bi postojali da su na kolniku koji je isključivo namijenjen za motorna vozila po Zakonu o sigurnosti na cestama. Žao nam je što na skupu nije bilo predstavnika Policijske uprave Zagrebačke i njihovog viđenja problema. Svrha održanog stručnog skupa bila je pogled svih prometnih javnosti na održivu mobilnost. Biciklistički promet dobio je svoj zasluženi prostor. Zaključak svih predavanja sa skupa pokazuje da je manjak biciklističkih staza politički problem zbog nedostatka prostora u starom dijelu Grada Zagreba i financijskim sredstvima rezerviranim za druge prometne probleme kao što su ekologija, e-mobilnost i slično.
Filip Prebeg iz instituta Hrvoje Požar održao je predavanje Energetski potencijali e-mobilnosti u hrvatskoj. Cilj e-mobilnosti u hrvatskoj je stvoriti inteligentno okruženje preko infrastrukture za punjenje električnih vozila, što je zanimljiva mogućnost za električne bicikle. Broj e-automobila u hrvatskoj se udvostručuje, a ne postoji jasna strategija e-mobilnosti na nacionalnoj razini, već svaka institucija i tvrtka razvija svoju strategiju zasebno.
Krešimir Viduka iz Hrvatskoga Autokluba predstavio je akciju SaveKidsLives akciju Svjetske zdravstvene organizacije i međunarodnog automobilskog udruženja Federation automobile international kojoj sudjeluje Hrvatski autoklub. Više o akciji možete pročitati ovdje. Istaknuo je poraznu statistiku da svakih 25 sekundi u svijetu nastane 1 žrtva u prometu. Rješenje problema kako bi smanjili broj nesreća u prometu vidi u pojavi nove tehnologije samovozivih automobila. Sigurnost na hrvatskim cestama nije loša ali može se bolje. Istaknuo je kako je u zadnjih 20 godina smanjen broj stradale djece u prometu i uzeo za primjer nesreću u Koprivnici u kojoj je stradalo dijete na biciklu bez nadzora roditelja. Na predavanju je prezentirao 10 mjera sigurnosti, od ocjenjivanja biciklističke infrastrukture što se u hrvatskoj ne provodi, zakonsko uređenje nošnje biciklističkih kaciga i uvođenje zone 30km/h u gradovima koja je polučila veliki uspjeh u Britaniji smanjenim žrtvama u prometu.
Slaviša Babić iz Autocesta Rijeka Zagreb predavao je na temu Brzina i upravljanje brzinom. Ukazao je na činjenicu kako je brzina jedan od najčešćih uzročnika nesreće u hrvatskoj i uzeo švedski primjer upravljanja brzine koji za posljedicu ima najmanji broj poginulih u svijetu. Pomoću svjetlosnih znakova i kamera koje automatski naplaćuju kazne.
Krunoslav Tepeš iz Sektora za promet Grada Zagreba predstavio je Mjere i aktivnosti grada Zagreba u području održive mobilnosti. Izmjeren je visok stupanj motoriziranosti u prometu, veći od ostalih metropola u Europi, što ometana javni prijevoz, pješake i biciklistički promet i dovodi do manjaka parkirnih mjesta. Cilj ureda Sektora za promet je povećanje alternativnih oblika prijevoza i povećanje sigurnosti. Sektora za promet priprema pravilnik o biciklističkom prometu a u planu je prometni poligon Travno.
Ivan Šimunec iz Grada Koprivnice pohvalio se velikom kulturom bicikliranja kod djece zbog blizine prebivališta i škola, izmjereno je 10 posto biciklističkog prometa mjerenjem pomoću nadzorne kamere na jednom frekventnom Križevačkom prometnom raskrižju.
Darko Brozović iz HAK-a govorio je o “Think bikes” akciji i rezultatima sudjelovanja HAK-a u toj akciji. Podijeljeno je 9000 naljepnica preko stanica za tehnički pregled,a vozači koji koriste naljepnice hvale njezin efekt korištenja . Više o naljepnicama i akciji možete pogledati ovdje. Primijećeno da nema razvijene bic infrastrukture ali drugi razlog je neodgovornost i nekultura pojedinih biciklista.
Siniša Uglik iz Z.E.T.-a predstavio je projekt Biciklom na Bus i izradu nosača za bicikle na autobusima čiji je cilj integriranje biciklističkoga prometa u postojeći javni prijevoz od 251. milijuna putnika godišnje. Tri nosača za bicikle izrađena su u suradnji s Fakultetom Strojarstva i brodogradnje. Predstavljene su financijske broje za 3 nosača čija je ukupna cijena 36.222 eura od čega je Grad Zagreb dao 11.445.96 a preostali iznos dao je civitas fonda s 4 870 eura. Cijena jednog nosača iznosi 5000 eura.
Igor Novačić Iz HAK-a pokazao je interes da zaposlenici HAK-a počnu s biciklima dolaziti na posao.
Cijenimo što smo kao volonterska udruga koja promovira bicikl kao gradsko prometno sredstvo pozvani na sudjelovanje na ovome stručnom skupu o održivoj mobilnosti kako bi dobili priliku pred ostalim prometnim javnostima, prvenstveno vozačima automobila, iskomunicirati svoje biciklističke probleme. O urbanome biciklizmu sve se više govori ali je još dug put oko ciljeva i njihovog provođenja. Napredak neće doći sam od sebe. Potrebno je uključenje i dogovor svih dionika – relevantnih ministarstava, lokalne samouprave, policija, udruga – kako bi se zajednički ostvarile potrebne promjene za dobrobit cijeloga društva.
