Ciklorejting 2025 – Rezime i analiza

Ispitivanje Ciklorejtinga provedeno je u 16 hrvatskih gradova koji su prema Popisu stanovništva 2021. godine imali više od 24.000 stanovnika na užem gradskom području. To uključuje županijska sjedišta Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Pulu, Slavonski Brod, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Dubrovnik, Bjelovar i Vukovar te Veliku Goricu i Vinkovce kao najveće gradove u Zagrebačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. U ispitivanje nije uključen grad Koprivnica s nešto više od 22.000 stanovnika ni ostala sjedišta županija s manje od 20.000 stanovnika užeg gradskog područja Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Na dostavljeni upitnik odgovorilo je samo 18 kandidata na lokalnim izborima u ukupno 11 gradova. Najviše ispunjenih upitnika, ukupno tri, došlo je iz Pule, po dva iz Zagreba, Rijeke, Velike Gorice, Šibenika i Dubrovnika te po jedan iz Osijeka, Karlovca, Varaždina, Bjelovara i Vinkovaca. U pet gradova: Splitu, Zadru, Vukovaru, Slavonskom Brodu i Sisku kandidati nisu ispunili nijedan upitnik. Među kandidatima koji su odgovorili na upitnik bilo je 13 muškaraca i 5 žena, odnosno 28%, što je znatno više od udjela žena među svim kandidatima za gradonačelnike koji se kreće oko 20%.

Promatrano po strankama najveći broj upitnika, ukupno osam, ispunili su kandidati nezavisnih lista, slijedi zajednička lista stranaka SDP-a i Možemo! s četiri ispunjena upitnika, dok su po jedan ispunili zajednička lista HDZ-a i partnera, zajednička lista HNS-a i partnera, te po jedan samostalni predstavnik HDZ-a, SDP-a, MOST-a i stranke DOMINO. Manje od trećine ispunjenih upitnika dolazi od strane kandidata koji prema aktualnim anketama imaju izgledne šanse za osvajanje gradonačelničke pozicije, dok se većina ostalih odnosi na kandidate koji prema anketama ne mogu osvojiti više od 10% glasova.

Vezano uz razvoj biciklističke infrastrukture i ulaganja u biciklizam u odgovorima kandidata za gradonačelnike primjetne su velike razlike ovisno o konfiguraciji terena u pojedinim gradovima i tradiciji biciklizma. Tako se najambiciozniji planovi i najveća ulaganja odnose na kontinentalne gradove sa snažnijom biciklističkom tradicijom smještenim u ravnom području, osobito Osijek, Varaždin i Veliku Goricu te naravno Zagreb kao najveći i za razvoj biciklizma najzahtjevniji grad. Nešto su skromniji planovi kandidata za gradonačelnike Karlovca, Bjelovara i Vinkovaca, a vjerojatno i onih iz Slavonskog Broda i Siska s obzirom da iz tih gradova nije dostavljen nijedan upitnik. U primorskom dijelu zemlje najveću sklonost za ulaganja u biciklizam imaju Pula i Rijeka na Sjevernom Jadranu, dok su ambicije kandidata za gradonačelnike Šibenika i pogotovo Dubrovnika znatno manje uslijed ograničavajućih značajki reljefa i slabe biciklističke tradicije. Za Zadar i Split nema podataka, jer u njima nijedan kandidat nije ispunio upitnik.

Svi kandidati koji su odgovorili na upitnik imaju pozitivni stav prema razvoju biciklističkog prometa i izjašnjavaju se da žele povećati njegovu važnost i udio u prometu, ali se značajno razlikuju po spremnosti na ulaganja i poznavanju problematike biciklizma. Iz odgovora se može zaključiti da je sklonost prema poticanju biciklizma među kandidatima slična bez obzira na njihovu stranačku pripadnost, iako se da zamijetiti nešto veći entuzijazam za biciklizam kod kandidata lijevih političkih opcija i većine neovisnih kandidata. Znatno opširnije i preciznije odgovore davali su kandidati koji su trenutno na vlasti i pripadnici većih stranaka, dok su mnogi neovisni kandidati s malo šanse za osvajanje gradonačelničke funkcije često davali vrlo šture odgovore bez konkretnih podataka. Promatrano po pojedinim pitanjima situacija je sljedeća:

1.     Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa te na koji način mislite osigurati njezinu provedbu?

Većina kandidata planira razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa, s time da su način na koji to misle ostvariti najbolje izložili aktualni gradonačelnici Tomislav Tomašević u Zagrebu i Krešimir Ačkar u Velikoj Gorici. Tomašević najavljuje izradu Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) i provedbu već izrađenih Smjernica za Biciklistički akcijski plan koje je izradila neimenovana nizozemska tvrtka, a Ačkar provedbu postojećeg dokumenta ‘Analiza i preporuke za razvoj biciklističkog prometa u Gradu Velikoj Gorici’ i planiranu izradu novog strateškog dokumenta kojim će se definirati razvoj biciklističke infrastrukture i poticanje biciklizma na području grada Velike Gorice. Izradu strategije razvoja biciklističkog prometa najavljuju i detaljnije obrazlažu i Pavle Kalinić u Zagrebu (pri čemu želi suradnju sa Sindikatom biciklista), Iva Rinčić u Rijeci, Vjeran Marijašević u Osijeku, Draženka Polović u Karlovcu i Andreja Parlaj u Varaždinu, dok ostali kandidati to ističu samo načelno. Tonči Restović u Šibeniku te oba dubrovačka kandidata Maro Kristić i Marko Dragičević zapravo ne najavljuju razvijanje strategije razvoja biciklističkog prometa, već samo načelno ističu kako je biciklizam važan, što je s obzirom na otežane reljefne uvjete i nedostatak biciklističke tradicije u ovim gradovima i očekivano.

2.     Kakva je raspodjela prijevoznih sredstava u postotcima koje stanovnici Vašeg grada koriste za svakodnevno prometovanje (eng. modal split) – osobni automobil/motocikl, vozilo javnog prometa (uključujući željeznicu), bicikl, pješice, te koja je Vaša ciljana raspodjela do kraja 2029. godine?

Procjene raspodjele iznosi oko polovica kandidata po kojima proizlazi da udio korištenja bicikala u Rijeci iznosi 2%, u Vinkovcima 4%, u Osijeku, Velikoj Gorici, Karlovcu i Zagrebu prema Pavli Kaliniću oko 5%, samo Tomislav Tomašević navodi 5-10% za Grad Zagreb. Ostali kandidati nisu stavili nikakve procjene, iako se iz odgovora koji su došli iz Pule, Šibenika i Dubrovnika može zaključiti da je udio biciklista u tim gradovima neznatan. Povećanje udjela biciklista na 15-20% u idućih pet godina najavljuje Iva Finderle u Velikoj Gorici, na 15% Draženka Polović u Karlovcu, na 10-15% oba zagrebačka kandidata Tomašević i Kalinić, a na 5% Tonči Restović u Šibeniku. Iva Rinčić iz Rijeke bi željela da to bude 7-10%, dok se ostali kandidati nisu izjasnili.

3.     Koje su tri najvažnije prilagodbe lokalnih propisa kojima namjeravate poticati razvoj biciklističkog prometa?

Iako se pitanje odnosilo na prilagodbe lokalnih propisa kojima se namjerava poticati razvoj biciklističkog prometa većina kandidata tu govori o potrebi razvoja biciklističke infrastrukture i izgradnji biciklističkih staza te o uređenju biciklističkih parkirališta. U Zagrebu Tomislav Tomašević u prvi plan ističe obvezu fizičkog razdvajanja biciklističkih i pješačkih površina zbog velikog broja korisnika, a Pavle Kalinić prioritet biciklista u prometnim planovima, uređenje zona smirenog prometa s ograničenjem brzine na 30 km/h i poticaje za biciklističku mobilnost. U Rijeci Denis Vukorepa u prvi plan stavlja izradu SUMP-a, a Iva Rinčić regulativu i prostorno planiranje u kojem postoji obveza uređenja biciklističkih staza prilikom nove izgradnje i rekonstrukcije prometnica. Vjeran Marijašević u Osijeku ističe nužnost provođenja i poštivanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi te proširenje pješačkih i biciklističkih zona, a Draženka Polović u Karlovcu propisivanje obveze projektiranja sigurnih parkirališta za bicikle u javnim i višestambenim zgradama i stimuliranje uređenja parkirališta za bicikle i na javnim površinama i starim zgradama. U Velikoj Gorici Krešimir Ačkar u prvi plan stavlja potrebu izgradnje pješačko-biciklističkih staza prilikom izgradnje i rekonstrukcije prometnica i poštivanje biciklista kao ravnopravnih sudionika u prometu, a Nada Finderle uvođenje obveze izrade biciklističkih koridora u urbanističkim planovima, regulaciju brzine vozila u zonama mješovitog prometa i subvencije za izgradnju biciklističke infrastrukture. Kandidati iz Pule i Filip Zoričić i Elvis Morina te Maro Kristić u Dubrovniku, Nenad Nekvapil u Bjelovaru i Stjepan Andabak u Vinkovcima također kao prioritet ističu izgradnju biciklističke infrastrukture, a Draženka Polović u Karlovcu i Andreja Parlaj u Varaždinu uz to i potrebu izgradnje biciklističkih parkirališta, dok drugi kandidat iz Pule Zlatko Devedžija u prvi plan ističe potrebu da svi biciklisti obvezno nose kacige i reflektirajuće prsluke. Tonči Restović u prvi plan stavlja poticanje korištenja električnih bicikala, Iris Kotarac poticajne mjere za razvoj biciklizma, dok dubrovački kandidat Marko Dragičević ‘trenutno tu tematiku duboko proučava i radije bi pričekao nego donosio zaključke na prečac’.

4.     Nabrojite do pet projekata biciklističke prometne infrastrukture u Vašem gradu koje ćete implementirati kao prioritetne, navedite rokove njihove provedbe, a po mogućnosti i iznos predviđen za njihovu provedbu.

Većina kandidata navodi nove biciklističke staze koje namjerava graditi u svom mandatu ukoliko osvoji poziciju gradonačelnika. Najdetaljniji je Tomislav Tomašević u Zagrebu koji izdvaja treću fazu Greenwaya, drugu i treću fazu projekta Istočne magistrale od Svetica do Sesveta, biciklističke staze uz potoke Črnomerec, Vrapčak i Kustošak, Zapadnu magistralu od Črnomerca do Podsuseda i biciklističke staze uz nove prometnice. Pavle Kalinić navodi samo načelno izgradnju biciklističkih magistrala u Zagrebu smjerom sjever-jug i istok-zapad, neidentificirani biciklistički most preko Save te izgradnju zaštićenih biciklističkih traka na prometnicama. U Rijeci Iva Rinčić ambiciozno najavljuje izgradnju biciklističke staze od Pećina do Kantride duž obale mora, od Hartere prema kanjonu Rječine, prema Drenovi i Kastvu te brojne lokalne kvartovske biciklističke i pješačke rute. Vjeran Matijašević u Osijeku najavljuje uređenje biciklističkih staza prema Josipovcu, Nemetinu i Klisi, a karlovačka kandidatkinja Draženka Polović biciklističku magistralu od rubnih dijelova grada prema Baniji, Ilovcu, Maloj Švarči i više biciklističkih mostova preko rijeka. U Velikoj Gorici kandidat Ačkar obećava urbanu biciklističku stazu s rasvjetom od zapadne do istočne strane Velike Gorice te biciklističke staza prema Novom Čiču, Maloj i Velikoj Buni i oko jezera Čiče, a kandidatkinja Finderle biciklističke staze prema Velikoj Mlaki, u naselju Jagodno i također oko jezera Čiče. U Puli Elvis Morina najavljuje biciklističku stazu uz zaobilaznicu Pule, uz Lungomare, Rivu i obalom prema Fažani, a Zlatko Devedžija niz biciklističkih staza uz obalu. U Šibeniku oba kandidata obećavaju biciklističke staze u obalnoj zoni te prema Šubićevcu i Dubravi, kao i oba kandidata Kristić i Dragičević Dubrovniku, s naglaskom na Rijeci Dubrovačkoj. Kandidat Nekvapil u Bjelovaru najavljuje biciklističke staze prema Prespi i Plavničkim vinogradima te oko Trojstvenog Markovca i Brezovca, a Andreja Parle u Varaždinu sigurne biciklističke staze prema svim osnovnim i srednjim školama. Vjeran Matijašević u Osijeku najavljuje osvjetljavanje biciklističkih staza i izgradnju biciklističkih poligona za djecu, Draženka Polović u Karlovcu i Andreja Parle u Varaždinu izgradnju biciklističkih parkirališta s klamericama ispred javnih ustanova, a Tonči Restrović u Šibeniku širenje ponude javnih e-bicikala. No, financijske podatke dalo je tek nekoliko kandidata – najizdašniji je Tomašević koji za samo za izgradnju Greenwaya i Istočne magistrale predviđa potrošiti oko 15 milijuna Eura, Kalinić za sve projekte oko 6 milijuna, Ačkar 900.000 eura za urbanu biciklističku stazu u Velikoj Gorici, a Draženka Polović u Karlovcu i Andreja Parle u Varaždinu 300-400.000 eura za sve aktualne projekte.

5.     Kakvi su Vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Vašeg Grada s okolnim naseljima?

Kandidati ovdje uglavnom ponovno navode izgradnju biciklističkih staza koje su već spomenuli u prethodnom pitanju, a koje vode izvan gradova. Tomislav Tomašević spominje veze od Zagreba prema Zaprešiću, Samoboru i Križevcima uz novu željezničku prugu, Denis Vukorepa spoj Rijeke s Opatijom i Kostrenom, a Iva Rinčić povezivanje Rijeke još i s Viškovom i Matuljima preko Kastva. Filip Zoričić ističe vezu Pule s Medulinom, Elvis Morina i vezu Pule s Premanturom, Iris Kotarac vezu Šibenika i NP Krka, a Nenad Nekvapil vezu Bjelovara s Garešnicom po trasi bivše željezničke pruge za što već postoji projekt. Pavle Kalinić, Vjeran Matijašević, Draženka Polović i Andreja Parle samo načelno govore o potrebi spajanja Zagreba odnosno Osijeka, Karlovca i Varaždina s okolicom, dok dubrovački kandidat Maro Kristić smatra da za takve projekte zbog terenskih uvjeta nema osnova.

6.     Koliko sredstava iz gradskog proračuna u eurima imate namjeru ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini i koliko iznosi postotak tih izdvajanja u okviru cjelokupnog proračuna namijenjenog za prometnu infrastrukturu? Ukoliko imate namjeru povećati ulaganja u biciklističku infrastrukturu u odnosu na dosadašnja ulaganja, molimo Vas navedite o kolikom povećanju se radi.

I ovdje je najizdašniji Tomislav Tomašević, koji za samo za mjere i aktivnosti iz Biciklističkog akcijskog plana od 2025 do 2030. godine predviđa najmanje 50 milijuna eura. Pavle Kalinić navodi iznos od 1,5 milijuna eura godišnje, odnosno 15% budžeta za promet (što je naime netočan podatak), a isti iznos navodi i Iva Rinčić u Rijeci, ali to po njoj čini oko 10% prometnog budžeta. Denis Vukorepa navodi da Rijeka trenutno troši svega oko 70.000 eura godišnje za biciklističku infrastrukturu, a Tonči Restović da Šibenik troši 50.000, ali bi ga oni povećali (Vukorepa za 50%, a Restović 200%). Maro Kristić u Dubrovniku spominje 500.000 eura ili 10% budžeta za promet, dok Stjepan Andabak iz Vinkovca kaže da on iznosi 0%. Ostali kandidati ne ističu nikakve brojke, ali se svi zalažu za povećanje izdvajanja za biciklistički promet.

7.     Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte biciklističkog prometa na način da ona bude vidljiva u odnosu na ulaganja u ostale oblike prometa?

Gotovo svi kandidati ističu da su proračuni njihovih gradova već sada transparentni, odnosno da se iz njih mogu iščitati ulaganja po pojedinim stavkama pa tako i za projekte biciklističkog prometa. Tomislav Tomašević dodatno ističe Biciklistički akcijski plan koji je transparentan po svim stavkama, a Iva Rinčić Rijeku kao prvi grad u Hrvatskoj s AI asistentom za proračunsku transparentnost. No, Pavle Kalinić u Zagrebu, Draženka Polović u Karlovcu i Iris Kotarac u Šibeniku ističu da imaju namjeru uvesti posebnu proračunsku stavku za biciklističku infrastrukturu, iz čega bi se dalo zaključiti da ona sada ne postoji.

8.     Postoji li u Vašem gradu sustav javnih bicikala i koliko ima stanica? Ukoliko sustav ne postoji, imate li ga namjeru razvijati, koliko stanica imate namjeru postaviti u svom mandatu i koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?

Prema informacijama Tomislava Tomaševića u Zagrebu ovo ljeto s radom kreće javna gradska usluga javnih bicikala Bajs sa 2.000 bicikala koja će u konačnici će imati do 3.000 bicikala na oko 200 lokacija, ali ne navodi cijenu, dok Pavle Kalinić govori o trošenju 800.000 eura godišnje za javne bicikle i svega 30-40 stanica. U Rijeci postoji sustav korištenja javnih bicikala „RIcikleta“ koji se sastoji od 4 stanice i 28 e-bicikala, s time da Iva Rinčić planira proširenje na 30 do 50 stanica s ukupno 250 do 300 e-bicikala i običnih bicikala i ulaganje od oko 1.5 milijuna eura tijekom mandata, a Denis Vukorepa samo načelno govori o potrebi proširenja. Vjeran Matijašević navodi da u Osijeku postoji 25 stanica i oko 150 javnih bicikala, koji ima namjeru proširiti na 10 dodatnih stanica i za 300 javnih bicikala. Za Pulu Elvis Morina navodi da postoje 32 stanice za javne bicikle i detaljno opisuje plan proširenja, dok Filip Zoričić govori da postoji samo deset stanica. Krešimir Ačkar navodi šest stanica za javne bicikle u Velikoj Gorici, Draženka Polović 12-13 stanica u Karlovcu, Tonči Restović sedam stanica u Šibeniku, a Stjepan Andabak četiri stanice u Vinkovcima, ali namjeru širenja ističu samo Polović i Restović. Od 11 gradova iz kojih su kandidati za gradonačelnike odgovorili na ovaj upitnik sustav javnih bicikala ne postoji samo u Dubrovniku, Varaždinu i Bjelovaru. Maro Kristić namjerava implementirati sustav na dvije lokacije i to uložiti oko 100.000 eura, dok Andreja Parlaj u Varaždinu i Nenad Nekvapil u Bjelovaru drže da prije odluke o uvođenju sustava javnih bicikala treba izraditi studiju s kompetentnim stručnjacima, provesti javnu raspravu i pričekati idejno rješenje.

9.     Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?

Svi kandidati za gradonačelnike zalažu se za veće sudjelovanje građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom. Kao način kako to učiniti Denis Vukorepa, Iva Rinčić, Maro Kristić i Nenad Nekvapil dodatno ističu javne tribine i rasprave, Nada Finderle i Tonči Restović participativne radionice i digitalne platforme, a Tomislav Tomašević i Filip Zoričić fokus grupe i radionice. Pavle Kalinić u prvi plan stavlja javne konzultacije, digitalne platforme i savjetodavne odbore, Krešimir Ačkar participativna digitalna rješenja, Elvis Morina anketiranje građana, Andreja Parlaj tematske radionice i javne tribine, Iris Kotarac referendume, a Stjepan Andabak tribine, druženja i biciklijade.

10.  Kako planirate potaknuti građane na veće korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?

Većina kandidata kao glavni pokretač većeg korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva vide izgradnju primjerene biciklističke infrastrukture, odnosno povećanje sigurnosti biciklista u prometu. Krešimir Ačkar, Draženka Polović, Elvis Morina, Tonči Restović i Nenad Nekvapil dodatno ističu promotivne akcije ukazivanja na koristi od korištenja bicikala za okoliš i zdravlje, a Denis Vukorepa, Iva Rinčić, Pavle Kalinić i Vjeran Matijašević provođenje promotivnih i edukativnih akcija usmjerenih na podizanje biciklističke kulture. Nada Finderle, Pavle Kalinić, Vjeran Matijašević i Andreja Parlaj drže da veće korištenje bicikala treba poticati i subvencijama za kupnju odnosno korištenje bicikala, Stjepan Andabak zalaže se za bolju biciklističku signalizaciju i osvjetljavanje staza, dok se Tomislav Tomašević zalaže za uvođenje ograničenja brzine do 30 km/h u gradskim kvartovima uz postavljanje kamera za nadzor brzine te za osiguranje sigurnog parkiranja za bicikliste.

11.  Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?

Od ukupno 18 kandidata za gradonačelnike bicikl svakodnevno kao prijevozno sredstvo koristi samo Nada Finderle iz Velike Gorice, dok su Pavle Kalinić, Tomislav Tomašević, Vjeran Matijašević, Krešimir Ačkar, Elvis Morina, Zlatko Devedžija, Draženka Polović, Tonči Restović i Nenad Nekvapil izjavili da bicikl voze razmjerno često, odnosno kad god za to imaju mogućnost. Filip Zoričić i Andreja Parlaj priznali su da bicikl koriste razmjerno rijetko, ali ga imaju namjeru koristiti više u budućnosti, a Stjepan Andabak je naveo da vozi Pony star 40 godina i da kad se vozi strepi za vlastiti život. Oba kandidata iz Rijeke Denis Vukorepa i Iva Rinčić te kandidati iz Dubrovnika Maro Kristić i Marko Dragičević izjavili su da ne voze bicikl, ali da često pješače, što je donekle i logično s obzirom na uvjete za vožnju biciklom u njihovim gradovima.