Tonči Restović, Šibenik – Ciklorejting 2025

Da. Šibenik je grad koji ima 400 kilometara biciklističkih i pješačkih staza, ali često one nisu označene i ne pružaju dovoljnu sigurnost sudionika/ca u prometu. Većina biciklističkih staza u Šibeniku zapravo se odnosi na registrirane staze koje su dio županijskih, gradskih cesta bez posebnih oznaka. Velikom većinom razlog tomu je konfiguracija terena, ali i profili cesta koji ne dozvoljavaju proširenja kojima bi se povećala sigurnost svih sudionika/ca u prometu. Ipak, Šibenik obiluje pješačkim i biciklističkim stazama koje su razvijali ili razvijaju entizujasti/kinje, a koje se odnose na brdska područja. Grad Šibenik, zasad, nedovoljno ulaže u taj segment, kao niti u planiranje bicikističkih staza na prometnicama koje rekonstruira ili gradi.

Trenutno u gradu Šibeniku ima 24000 registriranih osobnih automobila (40000 stanovnika/ca). Javni gradski prijevoz godišnje preveze milijun i dvjesto tisuća putnika/ca što je daleko manje od drugih dalmatinskih gradova. Željeznički promet je zapušten, a malobrojno stanovništvo još uvijek koristi željeznički prijevoz na relaciji Šibenik – Perković -Šibenik. Najavljenim strateškim ulaganjima u željeznički prijevoz Šibenik nije jedan od prioriteta Hrvatskih željeznica. Također, postoje četvrti u potpunosti isključene iz sustava javnog autobusnog prijevoza, što se odražava na kontinuirano povećanje broja registriranih osobnih automobila na administrativnom području grada Šibenika. Iako je konfiguracija grada nepovoljna za bicikliranje (izuzetan broj stepenica, brdovitost terena) smatramo kako postoji prostor za unaprjeđenje korištenja alternativnih prijevoznih sredstava u svakodnevnom prometovanju gradom s naglaskom na održivost prometa.

U istraživanju provedenom 2016. godine u svrhu izrade Master plana održive mobilnosti grada Šibenika samo 17% stanovnika izjašnjavalo se kako bicikl povremeno koristi kao prometno sredstvo gradom. Tim Master planom predviđen je razvoj biciklističkih staza na pojedinim dionicama u samom gradu, ali i na širem području grada Šibenika koji se daljnjim projektiranjem cesta i prometnica nije realizirao čime je učinjena veća šteta prema osiguravanju sigurnosti u prometu dionika/ca koji koriste bicikl ili pješače. U istoj studiji evidentno je kako na području grada Šibenika 17% stanovnika/ca svakodnevno pješači, a na tjednoj razini 32% ispitanika.

S obzirom na postojeću morfologiju terena i (pre)izgrađenost određenih područja grada koji ne omogućuju ozbiljnije intervencije kojima bi se osigurala biciklistička i pješačka infrastruktura, ali i s obzirom na potrebu povezivanja velikog administrativnog područja grada s centrom grada svim prijevoznim sredstvima u periodu do 2029. godine grad Šibenik trebao bi pristupiti:

1. informiranju i edukaciji građana/ki o mogućnostima korištenja alternativnih prijevoznih sredstava (bicikl, električni bicikl, javni gradski prijevoz) i važnosti korištenja tih oblika prijevoza u svrhu postizanja ciljeva klimatske neutralnosti, održivosti prometa u užem centru grada i rasterećenju javnih i društvenih prostora i površina od osobnih automobila,

2. osiguravanju učinkovitih linija javnog gradskog prijevoza i povezivanju isključenih četvrti iz sustava javnog gradskog prijevoza,

3. osiguravanju biciklističkih staza i podizanju sigurnosti u prometu dionika/ca koji u prometu koriste bicikl, odnosno, pješačenje,

4. osiguravanju sustava za najam bicikala na električni pogon, budući da dosadašnji sustav bicikala ne motivira u dovoljnoj mjeri građane na korištenje bicikala zbog morfologije terena.

Ciljne mjere do 2029. bi bile smanjene rasta broja novih registracija osobnih automobila za 10% godišnje, povećanje broja korisnika/ca alternativnih prijevoznih rješenja za 20% (bicikl 5%, pješačenje 5%, javni gradski prijevoz 10%) sukladno mogućnostima za nabavu novih autobusa i organizaciju mreže javnog gradskog prometa.

Integracijom podrške razvoju biciklističkog prometa kroz potpore za

1) OCD koji pružaju informacije i edukaciju o održivosti urbanog razvoja, ekologiji i alternativnom prometovanju gradom,

2) izradu strategije razvoja biciklističkog prometa u gradu Šibeniku,

3) poticanjem korištenja električnih bicikala na području grada zbog morfologije terena osiguravanjem većeg broja e-bike charging lokacija i razvojem e-bike javne ponude.

1. Signalizacija i uređenje za ustaljene brdske staze koje se koriste, a u svrhu povećanja sigurnosti pješaka i biciklista do kraja 2029. (Šubićevac, Dubrava, Kamenjar)

2. Uvođenje ponude javnih e-bicikala i stanica za punjenje e-bicikala u širem centru grada.

3. kreiranje mreže povezanih biciklističkih staza i ulica u kojima dijele kolnik s usporenim automobilskim prometom kojima biciklisti mogu imati kontinuitet sigurnog kretanja između bitnih točaka u gradu

4. zbog toga što nema prostora za odvojene trake provođenje mjera usporavanja prometa (ograničenje brzine, iscrtavanje sharrowsa, postavljanje uspornika)

5. bolje povezivanje javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture (bike&ride) i opremanje autobusa nosačem za bicikle u daljnjoj budućnosti u skladu s planiranim povećanjem biciklističkog prometa

Plan razvoja biciklističke infrastrukture odnosi se na mogućnosti razvoja postojećih pješačkih staza i puteva proširenjem, opremanjem i unaprjeđenjem signalizacije za biciklistički promet, a u svrhu unaprjeđenje sigurnosti u prometu. Veliko administrativno područje grada, često povezano isključivo državnim prometnicama ostavlja nevelik prostor za unaprjeđenje, ali dopušta razvoj brdskog biciklizma i planiranje novih prometnica u skladu s potrebama i mogućnostima za razvoj novih biciklističkih staza te povećanom svijesti stanovnika/ca o potrebi za održivim urbanim razvojem i preopterećenosti grada prometom osobnim automobilima.

Dosadašnja ulaganja grada u razvoj biciklističkih staza iznosi 50000,00E na godišnjoj razini i čini 1% proračuna namijenjenog razvoju prometne infrastrukture. Cilj je izdvojiti do 3% proračuna do 2029. godine kako bi se povećala prvenstveno sigurnost u prometovanju biciklima, a onda i osigurale nove ili unaprijedile postojeće biciklističke staze.

Grad Šibenik objavljuje podatak o izdvajanju u biciklističku infrastrukturu kao dio proračuna u malom. S obzirom da je razvoj alternativnih oblika prometovanja jedan od prioriteta u budućem upravljanju gradom zbog iznimne opterećenosti prometa osobnim automobilima i gotovo neizdržljive opterećenosti javnih površina parkiralištima, cilj je osmisliti i provesti niz mjera koje se odnose na informiranje i podizanje osjetljivosti građana/ki za korištenje bicikala, pješačenja i javnog gradskog prijevoza objavom podataka u realnom vremenu za građane/ke o broju putnika/ca u javnom gradskom prijevozu i usporednim podatcima za prethodna razdoblja, osiguravanjem vidljivosti biciklističkih staza, promocijom aktivne gradske mobilnosti i osiguravanjem ciljanih javnih natječaja kojima se potiče organizacije civilnog društva na osmišljavanje i provedbu projekata usmjerenih na razvoj aktivne gradske mobilnosti.

Postoji sustav javnih bicikala koji pretežito koriste turisti. Sustav ima 7 stajališta. Najveći nedostatak postojećeg sustava je zahtjevnost korištenja bicikala u sustavu zbog morfologije terena. Postupnom dopunom postojećeg sustava sustavom koji preferira e-bicikle utjecalo bi se na porast broja korisnika sustava uz zadržavanje razumne cijene za uslugu.

Prostorno – prometno planiranje koje se do sada koristilo odnosilo se isključivo na sudjelovanje građana/ki u javnim raspravama koje se održavaju na samom kraju već donesenih strategija, planova ili projekata. Time se ne osiguravaju ciljevi ravnopravne participacije građana u odlučivanju. Dijelom problem leži u obesmišljavanju uloga mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti u donošenju odluka kao i u nepostojanju prostora mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti u kojima bi se participacija građana kao bitna odrednica i vrijednost demokratskog društva i lokalne samouprave mogla realizirati. Zbog toga je jedan od ciljeva osiguravanje prostora za djelovanje MO i VGČ te kontinuirano poticanje komunikacije građana i predstavnika JLS-a. Osim toga, planirano je razvijanje sustava upravljanja prostorom i prometom kojem prethodi uključivanje građana u proces donošenja studijskih i stručnih podloga (rane participacije) u svrhu razvijanja strategija ili planova te aktivnije uključivanje upravnih odjela u intenzivniju komunikaciju s građanima u svrhu planiranja razvoja pojedinih četvrti. Korištenjem digitalnih alata poput GIS sustava u kojem građani imaju transparentan pristup prostornim planovima, ali i mogućnost komunikacije problema na razini pojedine ulice, mjesnog odbora ili četvrti jedan je od mogućih alata kojima se unaprjeđuje i potiče sudjelovanje građana/ki u prostorno-prometnom planiranju.

Informiranjem, educiranjem građana/ki o održivom prijevozu, ciljevima klimatske neutralnosti i poticanjem smanjenja osobnih automobila na javnim površinama grada Šibenika te uvođenjem sustava javnih e-bicikala kao i stajalištima i punionicama za e-bicike. Zbog morfologije terene na području grada Šibenika nije realno očekivanje da će se povećati broj korisnika bicikala ukoliko se ne radi o e-biciklima, ali i široko dostupnoj i pristupačnoj usluzi koju može sigurno koristiti veći broj građana/ki.

Posjedujem i koristim bicikl u prometovanju gradom već nekoliko desetljeća. Osim toga, naša obitelj često pješači, a osobni automobil koristimo izuzetno rijetko.