Tomislav Tomašević, Zagreb – Ciklorejting 2025

Planiramo. Započinje izrada Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) koji neće biti samo generički dokument kojim se zadovoljava forma već je projektni zadatak sastavljen na način da obveže izvođača na širok participativan proces koji će uključiti sve grupe sudionika u prometu, kao i na formuliranje jasnih i mjerljivih mjera i aktivnosti koje će brzo i učinkovito unaprijediti održivost prometa u Zagrebu. Osim toga, prošle je godine nizozemska tvrtka s iskustvom rada u nizu država za Grad Zagreb izradila smjernice za Biciklistički akcijski plan te se temeljem njega upravo priprema petogodišnji program s razrađenim aktivnostima, mjerama, rokovima i odgovornim provoditeljima koji će već početkom idućeg mandata doći na usvajanje pred Gradsku skupštinu. Time će taj plan dobiti legitimitet koji zaslužuje i njegovo provođenje će svi moći pratiti, a Skupštini će se podnositi polugodišnji izvještaji o napretku.

Kako bismo imali točne i ažurne podatke, Grad Zagreb je naručio izradu prometnog modela u sklopu kojeg će uz pomoć moderne tehnologije dvostruko anonimiziranim snimanjem kretanja mobilnih telefona biti izbrojana sva putovanja u gradu – pješačka, biciklistička, motornim vozilima i javnim prijevozom. No, i bez cjelovitog brojanja, na temelju povremenih manjih brojanja prometa možemo primijetiti kako je u posljednjih deset godina u Zagrebu zamjetan nepovoljan trend pada broja putnika u javnom prijevozu i porast broja motornih vozila i vožnji motornim vozilima uz zabilježeni porast broja biciklista. Međutim, značajan udio u zabilježenom porastu broja biciklista više se može pripisati novoj paradigmi dostavljačke industrije nego organskom rastu korisnika bicikala među građanima. Ključni uzrok velikog pada korisnika u javnom prijevozu bila je globalna pandemija, kao i u većini gradova na svijetu. Međutim, za razliku od mnogih europskih gradova, Zagreb se zbog dugogodišnjeg izostanka ulaganja u javni prijevoz (vozila i infrastrukturu) otprije suočavao s padom broja putnika i nakon pandemije nije se mogao brzo vratiti na pretpandemijske brojke. U idućem mandatu cilj nam je provesti niz mjera kako bi se zaustavio rast broja motornih vozila i značajno povećao broj putnika u javnom prijevozu i biciklista. Proširenje tramvajske mreže na istoku i jugu grada već je započelo, a u idućem mandatu pokrenut će se proširenje tramvajske mreže i na zapadu. U idućim godinama Zagrebu će biti isporučene stotine vozila javnog prijevoza koje su već počele stizati. Ugovorena je nabava 40 novih kratkih niskopodnih tramvaja koji su počeli stizati i bit će svi isporučeni tijekom 2025. i 2026. Kupljeno je 11 kvalitetnih rabljenih tramvaja. Nabavljeno je 65 novih i 60 rabljenih autobusa, a počelo je stizati i 10 novih autobusa za prijevoz školaraca i 24 kombija za specijalizirani prijevoz osoba s invaliditetom. U sljedećim godinama planiramo nabavu još 40 novih, dugih niskopodnih tramvaja, 60 rabljenih autobusa, ali i 64 nova električna autobusa kojima počinje proces zamjene svih ZET-ovih autobusa električnima i na vodik do 2035. godine. Također, nastavljamo raditi na većoj dostupnost vrtića, specijalističko-konzultativnih zdravstvenih uluga te sportsko-rekreativnih, kulturnih i edukativnih sadržaja diljem grada jer i time smanjujemo za putovanjima i korištenjem osobnih vozila. Osim proširenja biciklističke infrastrukture, kao i njezina unaprjeđenja kako bi bila sigurna i ugodna za pedaliranje, u Zagrebu ovo ljeto s radom kreće javna gradska usluga javnih bicikala Bajs koja će u konačnici će imati do 3000 bicikala na oko 200 lokacija diljem grada. Stanice javnih bicikala bit će ne samo na mjestima na koja ljudi odlaze, poput stanica i terminala javnog prijevoza, kina, kazališta, sportskih dvorana, nego i na mjestima s kojih ljudi odlaze – u kvartovima. Istovremeno, ova će usluga za građane biti izuzetno povoljna kako bi se maksimiziralo korištenje bicikala u gradu, a očekujemo i sudjelovanje poslodavaca koji će svojim zaposlenicima moći uplatiti simboličnu godišnju naknadu za korištenje Bajsa kako bi ih potaknuli na dolazak biciklom. Iako ne postoji cjelovito brojanje prometa, sporadična brojanja koja su posljednjih godina rađena diljem grada ukazuju na udio biciklista od 5-10% u načinskoj raspodjeli. Ciljana načinska raspodjela putovanja 2029. je 10-15% biciklista u gradskom prometu te smo uvjereni kako će provođenje SUMP-a i Biciklističkog akcijskog plana osigurati dosezanje 15% udjela biciklista.

Grad Zagreb je izmijenio Odluku o uređenju prometa te je sukladno nacionalnom Pravilniku dodatno propisao obvezu fizičkog razdvajanja biciklističkih i pješačkih površina prilikom svih rekonstrukcija i nove izgradnje kako bi biciklistički promet bio dodatno odvojen od pješačkog. Naime, porast broja biciklista ne smije biti na štetu pješaka, pa se tako diljem grada rade zahvati kako bi se bicikliste dodatno odvojilo od pješaka. U predloženim Izmjenama i dopunama GUP-a predviđen je niz poboljšanja za bicikliste kao što su definiranje niza koridora isključivo pješačkim i biciklističkim, omogućavanje gradnje biciklističkih staza u koridorima predviđenima za prometnice kao faze i prije izvođenja konačnog rješenja, ali i definiranje uvjeta izgradnje spremišta za bicikle u novim zgradama kako bi se budućim stanarima olakšalo korištenje bicikala.

1. Nastavak projekta Greenway – uskoro se kreće u izgradnju treće faze – od Savskog mosta do Jankomira Rok dovršetka (1-2 godine) Procjena troška 10-12 milijuna eura

2. Nastavak projekta Istočne magistrale uz željezničku prugu II. faza od Svetica do Štefanovečke – pri kraju je izrada projektne dokumentacije i nakon toga se pokreće postupak javne nabave za izvođenje rok dovršetka 1 godina procjena troška 1.5 milijuna eura III. faza od Štefanovečke do Sesveta Rok dovršetka 3 godine Procjena troška 3 milijuna eura

3. Izgradnja biciklističke staze uz potoke Črnomerec, Vrapčak i Kustošak radi smanjenja kolizije s motornim prometom, ugodne vožnje kroz zelenilo i uz vodenu površinu Potok Črnomerec od Tomislavove ulice preko Fallerovog šetališta, uz Ljubljanicu preko Horvaćanske te preko novog pješačko-biciklističkog mosta (istočni most Jarun) spajanje na Greenway i izlazak na Arenu Zagreb U tijeku je izrada projektne dokumentacije Dovršetak cijelog projekta 2028. godina Planirano je faziranje radi ranije izvedbe biciklističke i pješačke infrastrukture kako bi bila ranije izvedena, osobito u sjevernom dijelu trase Pješačka i biciklistička staza uz potoke Vrapčak i Kustošak Rok dovršetka 2027. godina

4. Biciklistička magistrala Zapad – servisna cesta uz željezničku prugu od Črnomerca do Podsuseda

5. Rekonstrukcija najprometnije biciklističke staze u gradu Vukovarska ulica (koridor od Selske preko Krapinske uz krakove od Belečke i Kostelske te rekonstruirane Nove ceste do Držićeve) Rok dovršetka cijelog projekta 1-2 godine, iako će pojedine faze biti odrađene već u narednim mjesecima Također, sve nove prometnice koje se grade, poput zapadnog Jarunskog mosta, Šarengradske, Sarajevske, Kolakove, produžene ulice Medpotoki, imat će široku, sigurnu i ugodnu biciklističku infrastrukturu u potpunosti odvojenu od pješaka i motornog prometa sa zasebnim semaforima, predviđenim mjestima za čekanje zelenog svjetla te će širinom i devijacijama biti prilagođene cargo biciklima.

Kao što je ranije navedeno, biciklistička magistrala istok je već u izvođenju, a u idućem mandatu bit će izvedena dionica do Sesveta. U tijeku su dogovori s ostalim JLRS-ima na trasi i HŽ-om radi produženja te magistrale skroz do Križevaca po servisnoj cesti uz novu prugu koja se gradi. Prema Samoboru i Zaprešiću planiramo napraviti biciklističku magistralu zapad koja će dijelom prolaziti postojećim željezničkim koridorom, a dijelom koridorom stare pruge Samoborček. Državna biciklistička ruta Greenway nakon višegodišnjeg stajanja u ladicama napokon se izvodi. U ovom mandatu je ugovoreno preko 10 milijuna eura samo za taj projekt, a u idućem ćemo tu brojku nadmašiti te izvesti one dijelove koji su u ingerenciji Grada Zagreba čime će taj projekt služiti ne samo za brži i lakši dolazak u okolne gradove, za prolazak i dolazak cikloturista u naš grad nego i za unutargradski prijevoz, osobito nakon povezivanja s ostalim magistralama i stazama koje se grade uz potoke. Prema jugu se upravo gradi Sarajevska cesta koja će imati kvalitetnu biciklističku infrastrukturu, a već na ljeto/jesen ove godine ide se u izvođenje biciklističke staze na Ulici Hrvatske bratske zajednice i Aveniji Većeslava Holjevca.

Samo mjere i aktivnosti iz Biciklističkog akcijskog plana 2025.-2030. koji pripremamo iznose najmanje 50 milijuna eura, u što nije uključen trošak sustava javnih bicikala. Valja istaknuti da u taj iznos nisu uključena ulaganja u biciklističku infrastrukturu koja se izvodi u sklopu većih projekata kao što su npr. Pješačko-biciklistički most Jarun, Šarengradska ulica sa širokim biciklističkim stazama, Jarunski most na kojem se također predviđaju iznimno široke biciklističke staze.

Ranije spomenuti Biciklistički akcijski plan, koji je u završnoj fazi izrade, ima raspisane aktivnosti i mjere po stavkama uz predviđene rokove, troškove i korake koje je lako pratiti. Uostalom, predviđeno je podnošenje polugodišnjeg izvještaja Gradskoj skupštini Grada Zagreba koja bi Plan trebala usvojiti kako bi se redovito izvještavalo gradske zastupnike i zainteresiranu javnost.

Odgovoreno ranije. Tvrtka je već uvedena u posao i ovo ljeto bi trebalo biti isporučeno prvih 2000 bicikala. Sustav je sveobuhvatan, stanice su predviđene po cijelom gradu, a cijena iznimno povoljna. Grad Zagreb je prema ugovoru zadržao mogućnost određivanja ključnih kriterija koji određuju korištenje usluge, kao što su cijena za korisnike, broj i raširenost stanica te broj bicikala.

Kroz izradu SUMP-a, koja će uskoro započeti, bit će provedene fokus grupe i radionice s građanima, zainteresiranim skupinama i ključnim kategorijama korisnika kako bi mogli jasnije izraziti svoje potrebe u prometu,. Ključne i velike prometne projekte kao što su Sarajevska, podvožnjak Medpotoki, Jarunski most nastavit ćemo prezentirati javnosti putem radionica, skupova i tribina kako bismo građanima približili projekte, ali i prikupili vrijedne informacije o tome kako se oni mogu unaprijediti. Manje i srednje projekte će se i dalje provoditi uz obvezno savjetovanje i informiranje s nadležnim vijećima gradskih četvrti.

Ukratko – osiguravanjem toga da korištenje bicikla bude sigurno, ugodno i brzo. To nije lako postići u kratkom roku, ali aktivno radimo na tome kroz niz mjera koje se planiraju provoditi paralelno. Jedna je svakako izgradnja novih biciklističkih koridora i magistrala uz potoke i pruge koji su odvojeni od motornog prometa, a koji bi biciklistima mogli omogućiti nešto duži, ali brži, ugodniji i sigurniji dolazak na odredište. Paralelno s time, rekonstruirat će se ceste na ključnim koridorima kako bi se izgradila sigurna biciklistička infrastruktura. Budući da je značajan razlog korištenja bicikla i taj da se može brže stići na odredište, posebnu pozornost posvećujemo semaforima za što odvajamo signalne planove i lanterne za bicikliste od onih za pješake te uvodimo zasebne detektore biciklista. U sve više kvartova se uvode ograničenja brzine do 30 km/h, a nabavljaju se i kamere za nadzor brzine, od kojih će značajan dio služiti upravo nadziranju prekoračenja tih najnižih ograničenja brzine. Parkiranje bicikala bitno je ne samo na najčešćim odredištima u centru grada nego i po kvartovima, kako bi svi građani koji nemaju uvjete za držanje bicikala svoje bicikle mogli negdje držati bez napornog nošenja na balkone ili nepopularnog vezivanja za gelendere po stubištima zgrada. Tisuće stalaka koje smo postavili po kvartovima već su popunjeni, što nas ohrabruje da s tom praksom nastavimo i dalje. Najveći iskorak očekujemo od usluge javnih bicikala koja će korištenje bicikla približiti svima onima koji iz bilo kojeg razloga ne posjeduju bicikl ili ga žele koristiti samo na dijelu svojih putovanja u danu.

Prije nego što sam postao gradonačelnik puno sam se kretao biciklom. Otkako sam gradonačelnik, nastojim i dalje koristiti bicikl što je više moguće, no zbog izuzetno gustog dnevnog rasporeda to ipak ne uspijevam koliko bih želio. Zajedno sa svojim zamjenicima redovito sudjelujem na manifestacijama koje promiču koristi i važnost bicikliranja.