Pavle Kalinić, Zagreb – Ciklorejting 2025

Stranka/kandidacijska lista:
Neovisna lista
 
Grad u kojem se kandidirate:
Zagreb

Ocjena:

 

Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa te na koji način mislite osigurati njenu provedbu?

Da, razvoj strategije biciklističkog prometa bit će jedan od prioriteta mog mandata. Planiram izraditi sveobuhvatnu strategiju u suradnji s prometnim stručnjacima, urbanistima i građanskim udrugama poput “Sindikata biciklista”. Strategija će uključivati analizu postojećeg stanja, jasne ciljeve povećanja udjela biciklističkog prometa te konkretne infrastrukturne i organizacijske mjere. Za provedbu strategije osigurat ću političku i financijsku podršku kroz proračun i uključivanje ciljeva u širi plan održive urbane mobilnosti. Također ću osnovati radnu skupinu koja će pratiti napredak i omogućiti transparentno izvještavanje prema javnosti. Cilj je strategiju pretočiti u stvarne promjene na terenu, a ne da ostane mrtvo slovo na papiru.
 

Kakva je raspodjela prijevoznih sredstava u postotcima koje stanovnici Vašeg grada koriste za svakodnevno prometovanje (eng. modal split) – osobni automobil/motocikl, vozilo javnog prometa (uključujući željeznicu), bicikl, pješice, te koja je Vaša ciljana raspodjela do kraja 2029. godine?

Prema dostupnim podacima i procjenama, trenutna raspodjela načina kretanja (modal split) u našem gradu otprilike iznosi: osobni automobil/motocikl ~55%, javni prijevoz ~25%, pješice ~15%, bicikl ~5%. Ova struktura jasno pokazuje dominaciju automobila i potrebu za preusmjeravanjem prema održivijim oblicima mobilnosti. Cilj do kraja 2029. godine je znatno uravnoteženija raspodjela: osobni automobil/motocikl ~35%, javni prijevoz ~30%, pješice ~20%, bicikl ~15%. To planiram postići ulaganjem u biciklističku i pješačku infrastrukturu, unaprjeđenjem javnog prijevoza te mjerama koje obeshrabruju nepotrebnu upotrebu osobnih vozila u urbanim zonama – poput proširenja zona smirenog prometa, bolje integracije sustava prijevoza i poticanja mikromobilnosti.
 

Koje su tri najvažnije prilagodbe lokalnih propisa kojima namjeravate poticati razvoj biciklističkog prometa?

Tri ključne prilagodbe lokalnih propisa koje planiram provesti za poticanje biciklističkog prometa su:
1. Prioritet biciklista u prometnim planovima – izmjenom urbanističkih i prometnih pravilnika osigurat ćemo da se prilikom planiranja novih prometnica ili rekonstrukcija postojećih, biciklistička infrastruktura obavezno projektira kao ravnopravan, a ne sporedan element.
2. Uređenje zona smirenog prometa – kroz nove odluke omogućit ćemo širenje zona s ograničenjem brzine na 30 km/h u stambenim i školskim područjima, čime se povećava sigurnost biciklista i pješaka.
3. Poticaji za biciklističku mobilnost – uvest ćemo lokalne potpore za nabavu bicikala i električnih bicikala, kao i olakšice za poslovne subjekte koji osiguravaju biciklističku infrastrukturu za svoje djelatnike (npr. sigurni parking, tuševi), kroz izmjene komunalnih i poreznih propisa.
 

Nabrojite do pet projekata biciklističke prometne infrastrukture u Vašem gradu koje ćete implementirati kao prioritetne, navedite rokove njihove provedbe, a po mogućnosti i iznos predviđen za njihovu provedbu.

Evo pet prioritetnih projekata biciklističke infrastrukture koje planiram pokrenuti u prvom mandatu, s okvirnim rokovima i procijenjenim budžetima:
1. Izgradnja biciklističke magistrale – sjever-jug i istok-zapad Povezivanje ključnih gradskih četvrti sigurnom, neprekinutom biciklističkom stazom.
Rok: 2026. godina Iznos: ~1,5 milijuna eura

2. Rekonstrukcija glavnih prometnica s biciklističkim trakama Ugradnja zaštićenih biciklističkih traka na prometnicama s velikim brojem korisnika.
Rok: 2027. godina Iznos: ~2 milijuna eura

3. Biciklistički most preko rijeke / željezničke pruge (ovisno o lokalnoj topografiji) Ključna poveznica za sigurno kretanje biciklista bez konflikta s motornim prometom.
Rok: 2028. godina Iznos: ~2,5 milijuna eura

4. Uređenje mreže sigurnih školskih ruta za bicikliste Fokus na djecu i mlade – biciklističke rute do škola uz prateću signalizaciju i edukaciju.
Rok: 2026. godina Iznos: ~500.000 eura

5. Ugradnja pametnih biciklističkih semafora i sustava brojanja prometa Prikupljanje podataka i digitalno upravljanje biciklističkim prometom za bolje planiranje.
Rok: 2025. godina Iznos: ~300.000 eura
Svi projekti bit će financirani kombinacijom gradskog proračuna i EU fondova, uz osiguranje transparentnog praćenja napretka i uključivanje građana kroz javne konzultacije.
 

Kakvi su Vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Vašeg Grada s okolnim naseljima?

Povezivanje grada s okolnim naseljima ključan je korak u razvoju funkcionalne i uključive biciklističke mreže. Planiram uspostavu regionalne biciklističke mreže kroz suradnju s okolnim općinama i županijom. Cilj je osigurati sigurne i kontinuirane biciklističke koridore koji prate glavne prometne pravce, ali su fizički odvojeni od cestovnog prometa gdje god je to moguće. Osim fizičke infrastrukture, poticat ćemo integraciju biciklističkog prometa s javnim prijevozom (npr. stajališta s biciklističkim parkinzima, mogućnost prijevoza bicikala u vlakovima i autobusima), kao i razvoj aplikacija i signalizacije za regionalne biciklističke rute. Plan je u idućih pet godina povezati grad s barem četiri okolna naselja sigurnim biciklističkim stazama, uz podršku nacionalnih i EU fondova.

Koliko sredstava iz gradskog proračuna u eurima imate namjeru ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini i koliko iznosi postotak tih izdvajanja u okviru cjelokupnog proračuna namijenjenog za prometnu infrastrukturu? Ukoliko imate namjeru povećati ulaganja u biciklističku infrastrukturu u odnosu na dosadašnja ulaganja, molimo Vas navedite o kolikom povećanju se radi.

Planiram godišnje izdvajati ~1,5 milijuna eura iz gradskog proračuna za razvoj biciklističke infrastrukture. To predstavlja ~15–20% ukupnog budžeta za prometnu infrastrukturu, čime želimo jasno istaknuti važnost biciklističkog prometa u ukupnoj prometnoj slici grada. U odnosu na dosadašnja ulaganja, to bi značilo povećanje od ~300%, s obzirom na to da su dosadašnja godišnja ulaganja u biciklističku infrastrukturu iznosila ~400.000–500.000 eura. Uz ta sredstva planiram osigurati dodatno financiranje putem nacionalnih programa i europskih fondova, čime ćemo multiplicirati učinak lokalnih ulaganja.

Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte biciklističkog prometa na način da ona bude vidljiva u odnosu na ulaganja u ostale oblike prometa?

Za postizanje veće transparentnosti planiram uvesti posebnu proračunsku stavku za biciklističku infrastrukturu unutar šire kategorije prometnih ulaganja. Time će građanima biti jasno vidljivo koliko se konkretno ulaže u biciklistički promet u odnosu na, primjerice, cestogradnju ili javni prijevoz. Osim toga, svake godine objavljivat ćemo interaktivni prikaz proračuna i realizacije prometnih projekata, uključujući biciklističke, na službenoj gradskoj web stranici i kroz vizualne izvještaje dostupne javnosti. Uključit ćemo i građanske nadzorne mehanizme – poput savjetodavnog tijela ili otvorenih rasprava – kako bi se osigurala dvosmjerna komunikacija i kontrola trošenja javnih sredstava.
 

Postoji li u Vašem gradu sustav javnih bicikala i koliko ima stanica? Ukoliko sustav ne postoji, imate li ga namjeru razvijati, koliko stanica imate namjeru postaviti u svom mandatu i koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?

Trenutno naš grad nema dovoljno razvijen sustav javnih bicikala, ali daljnji razvoj ovog sustava bit će jedan od ključnih ciljeva mog mandata. Planiram izgraditi 30–40 stanica javnih bicikala u prvom mandatu, s ciljem povezivanja ključnih lokacija u centru grada, blizu stajališta javnog prijevoza, velikih poslovnih zona, škola i parkova. Za razvoj sustava javnih bicikala planiram izdvojiti ~800.000 eura godišnje, uz potporu EU fondova i mogućnost javno-privatnog partnerstva. Time ćemo omogućiti građanima jednostavan pristup biciklima za kratke vožnje unutar grada, čime ćemo smanjiti gužve i emisiju CO2, te potaknuti korištenje bicikala kao održivog sredstva prijevoza.
 

Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?

Planiram unaprijediti sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju kroz nekoliko konkretnih koraka:
1. Javne konzultacije i radionice – Redovito ćemo organizirati otvorene javne konzultacije, radionice i forumima na kojima će građani i udruge moći iznositi svoje prijedloge i komentare na planirane projekte. Ove će se aktivnosti provoditi u svim fazama – od izrade strategija do provedbe projekata.
2. Digitalne platforme za sudjelovanje – Uvest ćemo platformu putem koje građani mogu online predlagati, komentirati i glasovati o prijedlozima vezanim za prometnu infrastrukturu i urbanističke projekte. Kroz ovu platformu, udruge i građani moći će pratiti napredak i sudjelovati u donošenju odluka.
3. Savjetodavni odbori – Osnovat ćemo savjetodavni odbor koji će uključivati predstavnike građanskih udruga, strukovnih organizacija i građane. Ovaj odbor bit će aktivno uključen u proces planiranja i evaluacije prometnih politika, osiguravajući da svi interesi budu uzeti u obzir. Kroz ove mjere, građani i udruge imat će jasno definiranu ulogu u oblikovanju budućnosti grada i njegovih prometnih rješenja.
 

Kako planirate potaknuti građane na veće korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?

Planiram implementirati nekoliko ključnih mjera za poticanje građana na korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva:
1. Razvoj sigurne infrastrukture – Kroz izgradnju i proširenje biciklističkih staza, osiguranje sigurnih parkirališta za bicikle te uvođenjem prometnih zona smirenog prometa u urbanim područjima, stvorit ćemo uvjete u kojima će bicikl biti siguran, praktičan i privlačan izbor.
2. Poticanje biciklističke kulture i edukacije – Organizirat ćemo kampanje za podizanje svijesti o prednostima biciklističkog prometa, uključujući zdravlje, smanjenje zagađenja i uštede na troškovima prijevoza. Također, u školama i zajednici provodit ćemo edukaciju o sigurnosti u prometu za bicikliste.
3. Poticaji i subvencije – Osigurati ćemo financijske poticaje za kupnju bicikala, posebno za električne bicikle, te subvencionirati troškove biciklističkih priključaka u javnom prijevozu. Također, planiramo uvesti i “biciklističke poticaje” za poslodavce koji osiguravaju biciklističku infrastrukturu za svoje zaposlenike. Kombinacija bolje infrastrukture, edukacije i financijskih poticaja pomoći će u poticanju veće uporabe bicikala, čime ćemo grad učiniti održivijim i ugodnijim za život.
 

Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?

Kao kandidat za gradonačelnika, osobnim primjerom želim pokazati važnost bicikla kao održivog i zdravog načina prijevoza. Redovito koristim bicikl za kraće vožnje, a tijekom kampanje prema mogućnosti i raspoloživom vremenu planiram koristiti bicikl za obilazak kvartova, sastanke i susrete s građanima. Time želim ne samo smanjiti svoj ekološki otisak, već i pokazati da bicikl može biti praktičan, brz i ugodan način kretanja, čak i u urbanim sredinama. Moj cilj je stvoriti grad u kojem je bicikl prirodan izbor za sve, od zaposlenika do obitelji.
 
Previous articleAndreja Parlaj, Varaždin – Ciklorejting 2025
Next articleVjeran Marijašević, Osijek – Ciklorejting 2025