Stranka/kandidacijska lista:
nezavisna s podrškom stranaka (Akcija mladih, Unija Kvarnera, Centar, HSU, Fokus, Alternativa 101)
Grad u kojem se kandidirate:
Rijeka
Ocjena: CikloHIT 
Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa te na koji način mislite osigurati njenu provedbu?
Planiramo razviti sveobuhvatnu strategiju biciklističkog prometa kao dio šire vizije održive urbane mobilnosti u Rijeci. Bicikl doživljavamo kao ravnopravno prometno sredstvo koje treba dobiti svoje mjesto u prometnom planiranju. Strategija će uključivati konkretne ciljeve, vremenski okvir, financijski plan i obveznu provedbu kroz sve buduće infrastrukturne projekte. Njenu provedbu osigurat ćemo integriranjem biciklističkih rješenja u prostorne planove, korištenjem EU fondova te stalnom suradnjom s građanima, mjesnim odborima i udrugama koje promiču biciklizam.
Kakva je raspodjela prijevoznih sredstava u postotcima koje stanovnici Vašeg grada koriste za svakodnevno prometovanje (eng. modal split) – osobni automobil/motocikl, vozilo javnog prometa (uključujući željeznicu), bicikl, pješice, te koja je Vaša ciljana raspodjela do kraja 2029. godine?
Nažalost, Grad Rijeka trenutno ne raspolaže ažuriranim i javno dostupnim podacima o tzv. modal splitu, odnosno udjelu pojedinih prijevoznih sredstava u svakodnevnom prometovanju građana. Međutim, prema dostupnim procjenama vjerujemo da danas većinu prometa čine osobni automobili – oko 50 do 60 posto. Javni prijevoz koristi otprilike trećina građana, dok je udio pješaka oko 10 do 15 posto. Bicikli, nažalost, sudjeluju s manje od tri posto. Do 2029. godine cilj nam je radikalno promijeniti ovu sliku. Želimo vidjeti grad u kojem bicikl sudjeluje s barem 7 do 10 posto, pješaci s 15 do 20, javni prijevoz s 40 do 50 posto, a udio osobnih automobila se smanjuje ispod 35 posto. Takva raspodjela bi značila zdraviji, čišći i bolje organiziran grad. Ove promjene planiramo ostvariti kroz snažna ulaganja u biciklističku i pješačku infrastrukturu, modernizaciju javnog prijevoza, te aktivne kampanje za promjenu prometnih navika. Uspostavit ćemo i sustav kontinuiranog praćenja modal splita, kako bi građani i stručnjaci mogli pratiti ostvarenje ciljeva u realnom vremenu.
Koje su tri najvažnije prilagodbe lokalnih propisa kojima namjeravate poticati razvoj biciklističkog prometa?
Tri ključne prilagodbe koje planiramo uvesti odnose se na regulativu, prostorno planiranje i financijske poticaje.
Prvo, izmijenit ćemo prostorne planove (GUP i UPU) kako bi biciklistička infrastruktura postala obvezna pri svakoj novoj izgradnji ili rekonstrukciji prometnica.
Drugo, uvest ćemo standarde za sigurnost biciklističkog prometa – jasno definirane širine staza, odvajanje od pješačkih i automobilskih pravaca, te sigurnosne mjere.
Treće, predvidjet ćemo porezne olakšice i poticaje za sve objekte (poput trgovačkih centara, stanogradnje i škola) koji omogućuju biciklistički pristup i sigurnu pohranu bicikala.
Nabrojite do pet projekata biciklističke prometne infrastrukture u Vašem gradu koje ćete implementirati kao prioritetne, navedite rokove njihove provedbe, a po mogućnosti i iznos predviđen za njihovu provedbu.
Kao prioritetne projekte biciklističke infrastrukture izdvajamo pet koraka koje planiramo provesti već tijekom prvog mandata.
Prvi je izgradnja biciklističke staze koja povezuje Preluk i Pećine – kontinuitet uzdužne obalne veze koji danas nedostaje.
Drugi je šetnica i biciklistička staza Kantrida – Preluk, kao dio sportsko-rekreacijske zone.
Treći projekt je biciklistička veza od Hartere prema kanjonu Rječine – simbolična i stvarna revitalizacija industrijske baštine.
Četvrti projekt odnosi se na tzv. kvartovske koridore – lokalne biciklističke i pješačke rute koje spajaju škole, tržnice, stanice javnog prijevoza i parkove unutar svakog kvarta.
Peto, radit ćemo na povezivanju Rijeke s Drenovom i Kastvom biciklističkom trasom, stvarajući regionalni kontinuitet.
Procijenjeni budžet za ove projekte je između četiri i pet milijuna eura, uz financiranje iz europskih fondova i državnih izvora.
Kakvi su Vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Vašeg Grada s okolnim naseljima?
Svjesni smo da grad ne može biti prometno održiv bez povezivanja sa svojim okruženjem. Povezivanje Rijeke biciklističkim rutama s okolnim općinama – poput Kastva, Viškova, Matulja i Kostrene – jedan je od strateških ciljeva. Planira se povezivanje s Kvarnerskim otocima i susjednim općinama kroz multimodalni prijevoz. Biciklističke rute planiraju se povezati s regionalnim prometnicama i lučkim i željezničkim punktovima. Osim fizičkog povezivanja, želimo potaknuti koordinaciju s Primorsko- goranskom županijom i uključiti se u regionalne planove razvoja biciklističke mreže koji mogu konkurirati za europsko financiranje.
Koliko sredstava iz gradskog proračuna u eurima imate namjeru ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini i koliko iznosi postotak tih izdvajanja u okviru cjelokupnog proračuna namijenjenog za prometnu infrastrukturu? Ukoliko imate namjeru povećati ulaganja u biciklističku infrastrukturu u odnosu na dosadašnja ulaganja, molimo Vas navedite o kolikom povećanju se radi.
U biciklističku infrastrukturu planiramo godišnje ulagati između milijun i 1.5 milijuna eura, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na dosadašnja ulaganja, koja su se kretala ispod 1% ukupnog budžeta za promet. Naš plan je da udio biciklističkih ulaganja poraste na barem 7 do 10% ukupnog proračuna za prometnu infrastrukturu. To će biti sustavno, ne samo kroz izgradnju staza, već i kroz biciklistički parking, signalizaciju, edukaciju i povezivanje s javnim prijevozom.
Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte biciklističkog prometa na način da ona bude vidljiva u odnosu na ulaganja u ostale oblike prometa?
Transparentnost ulaganja jedan je od stupova naše politike. Uz javne izvještaje, planiramo razviti posebnu digitalnu platformu koja će prikazivati sve troškove po prometnim kategorijama – automobilski, biciklistički, pješački i javni prijevoz – kako bi građani mogli u svakom trenutku vidjeti gdje se i koliko ulaže. Dodatno, Rijeka će postati prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi AI asistenta za proračunsku transparentnost – digitalnog sugovornika koji će u stvarnom vremenu odgovarati na pitanja građana o projektima, troškovima, ugovorima i nabavama. Vjerujemo da je to ključ za povratak povjerenja u upravu.
Postoji li u Vašem gradu sustav javnih bicikala i koliko ima stanica? Ukoliko sustav ne postoji, imate li ga namjeru razvijati, koliko stanica imate namjeru postaviti u svom mandatu i koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Grad Rijeka trenutno raspolaže vlastitim sustavom električnih bicikala RiCikleta, koji od 2020. godine omogućuje građanima najam e-bicikala na četiri lokacije: Jadranski trg, Dvorana mladosti na Trsatu, Sušački most i Bazen Kantrida. Na svakoj stanici nalazi se po sedam bicikala, što znači da je ukupno dostupno 28 vozila. Paralelno s time, u Rijeci je aktivna i usluga najma električnih romobila putem platforme Bolt, s više od 200 vozila raspoređenih po gradskim četvrtima. Međutim, smatramo da je ovaj sustav nedostatan za grad naše veličine i potencijala. Naš je cilj značajno proširiti mrežu RiCiklete i paralelno potaknuti razvoj dodatnih oblika mikromobilnosti. Planiramo proširenje na 30 do 50 stanica s ukupno 250 do 300 bicikala, uključujući i klasične bicikle uz postojeće električne. Ove stanice bile bi smještene kod svih važnijih javnih točaka – bolnica, fakulteta, tržnica, autobusnih i željezničkih čvorišta i kvartovskih središta. Za ostvarenje ovog cilja planiramo uložiti oko 1.5 milijuna eura tijekom mandata, uz maksimalno korištenje sredstava iz europskih fondova i nacionalnih programa. Osim fizičkog širenja, želimo integrirati Ricikletu s javnim prijevozom kroz jedinstvenu gradsku e-karticu, kako bi korisnici mogli kombinirati više oblika prijevoza bez potrebe za više aplikacija ili računa. Naš je cilj stvoriti stvarno funkcionalan, dostupan i moderan sustav javnih bicikala, koji će građanima omogućiti da bicikl odaberu ne iz potrebe, nego zato što je to najbrži, najpametniji i najugodniji način kretanja gradom.
Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Građane i udruge želimo uključiti u prometno planiranje na više razina. Kroz mjesne odbore i participativno budžetiranje omogućit ćemo da upravo stanovnici kvartova određuju koje biciklističke i pješačke rute su im prioritet. Pokrenut ćemo digitalnu platformu za javno savjetovanje, ali i redovite fizičke radionice i javne rasprave. Udruge poput Sindikata biciklista bit će uključene u savjetodavna tijela za mobilnost, jer samo kroz suradnju možemo planirati grad po mjeri čovjeka.
Kako planirate potaknuti građane na veće korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Korištenje bicikla želimo potaknuti na tri razine – infrastrukturnoj, edukativnoj i simboličkoj. Stvorit ćemo sigurne biciklističke rute, osobito prema školama, vrtićima i javnim ustanovama. Pokrenut ćemo kampanje poput “Biciklom na posao” i “Sigurna škola”. Djecu i mlade učit ćemo o prometnoj kulturi i održivoj mobilnosti kroz školske programe. Vjerujemo da promjene počinju navikom, a navika se gradi kad bicikl postane prirodan izbor, a ne rizik.
Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Kao kandidatkinja i kao građanka koja živi u blizini centra grada svakodnevno biram kretati se gradom pješice. Hodanje mi nije samo navika, već i stav. Vjerujem da grad mora biti oblikovan za ljude, a ne automobile. Aktivno se bavim sportom, te trčim i nastojim živjeti ono što zagovaram: zdravlje, održivost i ravnotežu između fizičke aktivnosti i gradske dinamike. Bicikl ne posjedujem, prvenstvo iz razloga što ga nemam priliku gdje pohranjivati, što je dodatni problem građanima u stambenim jedinicama. Kada sam u prilici, koristim bicik. Vjerujem da je osobni primjer važan, jer mijenjamo kulturu ne samo riječima, već i ponašanjem.
