Stranka/kandidacijska lista:
Nezavisna lista Elvis Morina
Grad u kojem se kandidirate:
Pula
Ocjena: 
Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa te na koji način mislite osigurati njenu provedbu?
Biciklizam nužno razvijati kroz rekreaciju ali i kao jedan od oblika javnog prijevoza. Izrazito povoljni mediteranski klimatski uvjeti idealni su za bicikliranje. Razvoj i provedbu biciklističkog prometa kao jednog od oblika „zelenog“ načina prijevoza treba sagledati kroz strategiju razvoja urbane mobilnosti i integriranog prijevoza putnika.
Kakva je raspodjela prijevoznih sredstava u postotcima koje stanovnici Vašeg grada koriste za svakodnevno prometovanje (eng. modal split) – osobni automobil/motocikl, vozilo javnog prometa (uključujući željeznicu), bicikl, pješice, te koja je Vaša ciljana raspodjela do kraja 2029. godine?
Čak 85 % duljine glavne prometne mreže (oko 101 km) nije adekvatno za sigurno i učinkovito odvijanje mikromobilnost prometa (biciklizam, romobilizam i sl.). Trenutno ne postoji dio glavne prometne mreže koji je u potpunosti prikladan i motivirajući za korisnike mikromobilnosti. Samo 15 % glavne prometne mreže (oko 16,7 km), ima infrastrukturu za mikromobilnost na zadovoljavajućoj razini. Navedeni nalazi ukazuju na to da je stanje infrastrukture jedno od glavnih ograničavajućih razloga za razvoj biciklističkog prometa. Nužno je promijeniti mindset kako bi se promijenio pristup da morate svugdje doći automobilom. Veselilo bi me kada bi do kraja mojeg mandata Javni gradski prijevoz činio pedesetak posto prometa te da zeleni način prijevoza naraste na tridesetak posto. Tu postoji jedan praktični problem koji je vezan uz turitički sezonu i činjenicu da se ne razvija željeznički te avio promet, koji bi uvelike smanjili potrebu za automobilskim prijevozom.
Koje su tri najvažnije prilagodbe lokalnih propisa kojima namjeravate poticati razvoj biciklističkog prometa?
Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) propisuju se temeljna načela planiranja i elementi za projektiranje, izgradnju i održavanje biciklističke infrastrukture. Budući da se Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisuje vožnja električnim romobilima po biciklističkoj infrastrukturi (osim u definiranim uvjetima), za sigurno prometovanje romobila i poticanja korištenja predmetne vrste mikromobilnosti, nužna je izgradnja biciklističke infrastrukture sukladno ovom Pravilniku. Osnovni cilj je dekarbonizacija gradskog prijevoza i povećanje integracije i privlačnosti nemotoriziranih načina prijevoza. Realizacijom navedenog osiguralo bi se smanjenje prometne zagušenosti na cestovnim prometnicama, smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje proizvodnje buke, poboljšanje kvalitete zraka te bolji i učinkovitiji promet.
Nabrojite do pet projekata biciklističke prometne infrastrukture u Vašem gradu koje ćete implementirati kao prioritetne, navedite rokove njihove provedbe, a po mogućnosti i iznos predviđen za njihovu provedbu.
Dovršiti stazu uz zaobilaznicu (Prekomorskih brigada) te je spojiti je sa Verudelom.
Zatvoriti lungomare za automobilski promet te ga sppojiti spojiti sa Verudelom.
Izgraditi biciklističke staze od Zelenika – cementare, donjeg bulevara (ulica Sv Polikarpa) preko Rive pa sve do Valelunge i tvrđave Punta Kristo sa spojem na Hidrobazu i onda nastavku prema biciklističkim stazama prema Fažani. To je nekioh 40 tak kliometara biciklističkih staza.
Izgradnja biciklističkih „garaža“ (natkrivenih boxova) na više lokacija gdje su bicikle pod nadzorom, posebno na punktovima mobilnosti i parkiralištima.
Povećanje broja javnih klasičnih i električnih bicikla. Povećanje broja lokacija na kojima se javni bicikli mogu preuzeti ili ostaviti. Dosadašnje 32 lokacije nisu dovoljne. Povećanje broja lokacija na kojima se javni bicikli mogu preuzeti ili ostaviti sa dostupnim punjačem za električne bicikle. Samo na 7 dosadašnjih lokacija postoje punjači. Za prvu stavku biti će potreban jedan cijeli gradonačelnički mandat, a preostale će biti implementirane u prve dvije godine mandata.
Kakvi su Vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Vašeg Grada s okolnim naseljima?
Žao mi je da svojevremeno nije iskorištena prilika kada je rađena cesta, tzv. produžetak istarskog ipsilona od naplatne postaje Pula do Pomera, da se biciklističkim stazama povežu dva prirodna bisera Šijanska šuma i Kamenjak u Premanturi. Biciklističko povezivanje Pule sa naseljima Fažana i Medulin čini se prioritetnim. Jedan od razloga je što posebno u ljetnim mjesecima viđamo dosta biciklističkog prometa na fažanskoj i medulinskoj cesti. Drugi je zato što su te prometnice izrazito opasne za biciklistički promet. Ostalo sam odgovorio u gornjem pitanju.
Koliko sredstava iz gradskog proračuna u eurima imate namjeru ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini i koliko iznosi postotak tih izdvajanja u okviru cjelokupnog proračuna namijenjenog za prometnu infrastrukturu? Ukoliko imate namjeru povećati ulaganja u biciklističku infrastrukturu u odnosu na dosadašnja ulaganja, molimo Vas navedite o kolikom povećanju se radi.
Dijelom iz budgeta grada dijelom iz EU projkata. Teško mi je govoriti o konkretnim povećanjima u vezi Proračuna za sljedeću godinu koji je već donesen. Mogu samo reći da će cjelokupni iznos biti namjenski iskorišten. Ono što je važno napomenuti je da oko 90 % investicija u mikromobilnost usmjereno na električne romobile, ali korisnici pokazuju najveću preferenciju prema električnim biciklima. Sve veća popularnost električnih bicikala rezultat je praktičnosti ovog prijevoznog sredstva. Sigurniji su od e-romobila, imaju prostore za smještaj stvari, pogodniji su za veće udaljenosti zbog veće autonomije i pozitivno utječu na zdravlje. Također, sve su popularnije inačice e-bicikala koje mogu prevoziti više tereta od klasičnog bicikla, kako za osobne, tako i za poslovne svrhe. U tom smjeru biti će usmjeren dio sredstava budućih gradskih Proračuna i EU projekata.
Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte biciklističkog prometa na način da ona bude vidljiva u odnosu na ulaganja u ostale oblike prometa?
Sve stavke rashoda Proračuna biti će online dostupne, pa tako i one vezane za biciklistički promet.
Postoji li u Vašem gradu sustav javnih bicikala i koliko ima stanica? Ukoliko sustav ne postoji, imate li ga namjeru razvijati, koliko stanica imate namjeru postaviti u svom mandatu i koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Postojeći sustav mikromobilnosti na području grada Pula obuhvaća sustave javnih bicikala i romobila. Prema posljednje dostupnim podacima (2022. i 2023. godina), na području obuhvata nalaze se 32 lokacije na kojima se javni bicikli i romobili mogu preuzeti ili ostaviti. Od 32 lokacije, samo na 7 lokacija (22 %) nalaze se punjači za električni bicikl i/ili romobil. S 32 lokacije i radijusom prihvatljive pokrivenosti lokacije od 150 m, pokriveno je oko 50 % urbane površine grada Pule. Radijus od 150 m uzet je zbog toga što se pariškom studijom iz 2019. godine utvrdilo da je prihvatljivo vrijeme pješačenja do terminala javnih bicikala ili romobila 2 min, što je ekvivalentno udaljenosti od 150 m. Od 32 lokacije, njih 23 nalazi se uz stajališta javnog prijevoza, a 15 lokacija nalazi se uz mrežu zadovoljavajuće kvalitete za vožnju bicikla ili romobila. Prema izvješću tvrtke TIER za 2022. godinu, flota vozila mikromobilnosti na području grada Pule obuhvaćala je 180 vozila, odnosno 15 (8 %) klasičnih bicikala, 15 električnih bicikala (8 %) i 150 (84 %) električnih romobila.
Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Prije svega češćim i sveobuhvatnim anketiranjem građana i članova udruga kojih se dotiče predmetna problematika. Tu je i institut javnog savjetovanja, ali ponajprije organiziranjem otvorenih tribina i skupova. Ponekad odlična provedivna ideja dođe na potpuno neočekivan način.
Kako planirate potaknuti građane na veće korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Stalnom edukacijom i osvješćivanja korištenja biciklističjkog prometa kao zdravog načina života i zaštite okoliša. Glavni zadatak je stvaranje uvjeta za poticanje bicikliranja kod naših sugrađana i posjetitelja grada. To je jedini put za promjenu ustaljene navike korištenja osobnog vozila, posebno za dolazak u centar grada. Stoga je potrebno staviti sve veći naglasak na razvoj i veći broj punktova mobilnosti. Punktovi mobilnosti integriraju zajedničku mikromobilnost (kao što su dijeljenje bicikala, mopeda i e-romobila) s javnim prijevozom, pristupom biciklističkim stazama, punjenjem električnih vozila.
Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Svakom slobodnom prilikom koristim bicikl. Auto ćešće koristim zbog posla vezano uz radio i vođenje caffe bara.
