Stranka/kandidacijska lista:
Hrvatska demokratska zajednica
Grad u kojem se kandidirate:
Rijeka
Ocjena: 
Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa te na koji način mislite osigurati njenu provedbu?
Jedno od mjera za poboljšanje prometne kvalitete u Gradu Rijeci je i razvoj biciklističkog prometa. Grad Rijeka ima dobre klimatske uvjete za razvoj biciklističkog prometa međutim topografski uvjeti predstavljaju ograničenja u organizaciji cjelovitog biciklističkog sustava, stoga je najatraktivnija lokacija za razvoj biciklističke mreže unutar grada na pravcu od Preluka do Pećina. Navedeni pravac bi predstavljao tzv. biciklističku magistralu na koju bi se, ukoliko se pokaže potreba, mogle nadovezati i sekundarne biciklističke prometnice koje spajaju škole, sportske (sportska dvorana na Zametu) i ostale javne objekte sa biciklističkom magistralom. Za razvoj biciklističke mreže je nužno surađivati i osluškivati građane, sportske udruge te klubove koji se bave biciklizmom kako bi se dobila povratna informacija od strane stvarnih korisnika. S obzirom na uske prometnice, biciklističke puteve treba planirati izvan profila prometnice i to po zelenim površinama te postojećim pješačkim zonama. Razvoj biciklističkog prometa se planira financirati iz proračuna te putem fondova EU koja priznaje bicikliranje kao održiv, pristupačan, dostupan i zdrav način transporta sa snažnim utjecajem na razvoj ekonomije.
Kakva je raspodjela prijevoznih sredstava u postotcima koje stanovnici Vašeg grada koriste za svakodnevno prometovanje (eng. modal split) – osobni automobil/motocikl, vozilo javnog prometa (uključujući željeznicu), bicikl, pješice, te koja je Vaša ciljana raspodjela do kraja 2029. godine?
Rijeka nema sustavno praćenje prijevoznih sredstava u urbanom prometu te nisu dostupni pouzdani statistički podaci o udjelima pojedinih prijevoznih sredstava na području grada. Nacionalna istraživanja imaju podatke za Jadransku regiju kao cjelinu koja pokazuju da se približno 2% posto svih putovanja odvija na biciklima. Radi se općenito o regiji u kojoj se biciklistički prijevoz nije prakticirao niti razvijao najviše zbog nepovoljne morfologije. Prema informacijama s kojima raspolažem, podaci o modalnoj raspodjeli putovanja biciklom trenutno postoje samo za četiri hrvatska grada: Zagreb, Slavonski Brod, Varaždin i Sisak. Rijeka na žalost nije u toj grupi gradova iako je član mreže gradova CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa (pokriva područje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije) koja se bavi planiranjem održivog prometa i upravljanjem mobilnošću.
Koje su tri najvažnije prilagodbe lokalnih propisa kojima namjeravate poticati razvoj biciklističkog prometa?
Prvi korak će biti izraditi provediv Plan održive urbane mobilnosti – (SUMP) za Rijeku koji će nam dati smjernice i okvire za razvoj održivog gradskog prometa u Rijeci, uključujući i razvoj biciklističkog prometa i sve potrebne infrastrukture. Tim više što Grad Rijeka, uz Zagreb, Split, Osijek i Varaždin spada u hrvatske gradove koji imaju obvezu izraditi Plan održive urbane mobilnosti, a koja je definirana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. i koji treba predstavljati nacionalni okvir za izradu i implementaciju SUMP-ova u Hrvatskoj sukladno strateškom zakonodavnom okviru EU i Hrvatske. Donošenje Plana održive urbane mobilnosti stavljam kao prioritet jer omogućava pristup strukturnim EU fondovima za sufinanciranje projekata mobilnosti i prometa u gradovima, uključujući i projekte za izgradnju biciklističke infrastrukture. U skladu s ovim Planom, za potreban razvoj biciklističkog prometa i izgradnju potrebne infrastrukture, provest će se izmjene i usklađenja primjerice Prostornog plana uređenja Grada Rijeke, Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke te druge prometno-planske dokumentacije koja je nužna za razvoj zelenog urbanog prometa u Rijeci, uključujući i biciklistički promet.
Nabrojite do pet projekata biciklističke prometne infrastrukture u Vašem gradu koje ćete implementirati kao prioritetne, navedite rokove njihove provedbe, a po mogućnosti i iznos predviđen za njihovu provedbu.
Za razvoj biciklističkog prometa u gradu koji ima nepovoljne topografske uvjete i u kojemu ne postoji tzv. biciklistička kultura, potrebno je mnogo vremena. Jedan od načina da se potakne kvalitetna i sigurna biciklistička mreža je suradnja sa gradovima slične konfiguracije terena kao što su Trst, Genova i sl., te ostalim Mediteranskim gradovima koji već imaju razvijenu biciklističku prometnu mrežu i kulturu. Na taj način bi se pomoću znanja te iskustva ostalih gradova mogla razviti biciklistička mreža i Rijeci.
Kakvi su Vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Vašeg Grada s okolnim naseljima?
Nastavno na biciklističku magistralu od Preluka do Pećina, planira se surađivati sa Gradom Opatija u smislu nastavka biciklističke magistrale prema zapadu odnosno općinom Kostrena prema istoku.
Koliko sredstava iz gradskog proračuna u eurima imate namjeru ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini i koliko iznosi postotak tih izdvajanja u okviru cjelokupnog proračuna namijenjenog za prometnu infrastrukturu? Ukoliko imate namjeru povećati ulaganja u biciklističku infrastrukturu u odnosu na dosadašnja ulaganja, molimo Vas navedite o kolikom povećanju se radi.
Prema dostupnim informacijama, Grad Rijeka za razvoj biciklističke infrastrukture, odnosno biciklističkih traka i staza planira ukupna ulaganja od 280.045,13 eura u razdoblju 2023. do 2027. godine. Od toga u 25 km biciklističkih traka 264.118,39 eura i u 1 km biciklističkih staza 15.926,74 eura. Zaista skromna ulaganja za grad koji ima velikih prometnih problema, loše upravlja urbanim prometom i gotovo ne ispunjava svakodnevne potrebe stanovnika za dolazak/odlazak s posla. Ulaganja u ovu vrstu prometa svakako treba povećati bar za 50%, iako Rijeka zbog svoje morfologije ima relativno ograničene mogućnosti za organizaciju biciklističkog prometa za dnevne potrebe građana. No, za „zeleni“ urbani promet Rijeke jedno od rješenja može biti električni bicikl uz druge održive oblike prijevoza i bez dileme, kao turistička destinacija Rijeka treba težiti razvoju biciklističke infrastrukture u gradskim područjima gdje god je to moguće. A za to je potrebno planirati sredstva i pronaći sve dostupne oblike sufinanciranja kroz strukturne fondove koji su najvažniji izvor EU sredstava za projekte mobilnosti i prometa u gradovima.
Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte biciklističkog prometa na način da ona bude vidljiva u odnosu na ulaganja u ostale oblike prometa?
Uključenost građana i ukupne zainteresirane javnosti u donošenje planova, odluka i druge procese vezane uz gradski promet je odlučujuća stavka. Takav pristup omogućava potpunu transparentnost ulaganja u bilo koje oblike prometa, uključujući i biciklistički promet. Uključenost građana i sve zainteresirane javnosti je nužna i najveća je garancija uspješnom razvoju održive urbane mobilnosti općenito, pa tako i u Rijeci.
Postoji li u Vašem gradu sustav javnih bicikala i koliko ima stanica? Ukoliko sustav ne postoji, imate li ga namjeru razvijati, koliko stanica imate namjeru postaviti u svom mandatu i koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
U Rijeci postoji sustav korištenja javnih bicikala „RIcikleta“ koji se sastoji od 4 stanice i 28 bicikala. Projekt treba širiti dalje, a razvoj budućih stanica javnih bicikala treba pratiti razvoj prometne biciklističke mreže.
Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Građani, kao krajnji korisnici su jedan od ključnih dionika razvoja biciklističkog prometa. Od građana je potrebno dobiti povratne informacije o njihovom dnevnom kretanju i potrebama pomoću provođenja anketa na ciljanim lokacijama. Još jedan način dobivanja povratnih informacija od strane građana su javne tribine i/ili rasprave.
Kako planirate potaknuti građane na veće korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Gotovo najveći izazov je utjecati na svijest građana o korištenju biciklističkog načina prijevoza. Biciklisti su najugroženija skupina sudionika u cestovnom prometu stoga je prije svega nužno razviti sigurnu biciklističku mrežu te razviti kulturu ponašanja u prometu, kako bi građani prihvatili ovakav način transporta.
Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Živim u užem centru Rijeke i često svoje dnevne obaveze, bilo poslovne bilo privatne, obavljam kao pješak. Ne bavim se biciklizmom, ali u sportu sam cijeli život. Prije nekoliko dana sam sudjelovao u glavnoj utrci poznate riječke sportske manifestacije „Homo si teć“. Apsolutno podržavam svaku sportsku, profesionalnu ili rekreativnu aktivnost pa tako i biciklizam kao sve popularniji oblik održivog i zdravog prijevoza.
