Sindikat biciklista je uoči lokalnih izbora 2025. proveo evaluaciju proračunskih ulaganja i politika u gradovima koji su sudjelovali u projektu Ciklorejting prije 4 godine. Na naše upite odgovorila je točno polovica od 16 anketiranih gradova.
Podatke nisu dostavili iz Dubrovnika, Zadra, Splita, Rijeke, Karlovca, Siska, Slavonskog Broda i Osijeka.
Prikupljali smo podatke o tome 1.) koliko je proračunskih sredstava uloženo u biciklističku infrastrukturu tijekom razdoblja 2021.-2025. i 2.) koji su iznosi uloženi u politike održive mobilnosti općenito (biciklistička infrastruktura, javni prijevoz, pješačke zone, edukativne kampanje i slično). Za potrebe analize koristili su se službeni podaci o broju stanovnika prema Popisu 2021. godine.
* Velika Gorica nije dostavila podatak o ulaganjima u održivu mobilnost, što ne znači da je ulaganje 0,00€
Primjeri dobre prakse u analiziranim gradovima
Vinkovci su razvili sustav javnih bicikala i izgradili 2,5 km biciklističke infrastrukture kroz EU projekte. Grad kontinuirano ulaže u proširenje biciklističke mreže i aktivno promovira održivu mobilnost kroz biciklijade, javna događanja i kampanje.
Šibenik je proveo projekt SPINE (Intermodalni prijevoz u jadranskim gradovima) i ulagao u modernizaciju javnog gradskog prijevoza (novi autobusi, info-displeji, upravljački centar). Posebno se ističe integrirani pristup koji kombinira digitalizaciju, pješačke zone i biciklističku infrastrukturu i radio na modernizaciji javnog gradskog prijevoza (novi autobusi, info-displeji, upravljački centar).
Pula se koncentrirala na subvencioniranje javnog gradskog prometa (Pulapromet) i dala na korištenje javne površine radi postavljanja sustava javnih električnih romobila i električnih bicikala. Iako su ulaganja u biciklističku infrastrukturu relativno skromna, pohvalno je da je grad prepoznao važnost mikromobilnosti u kontekstu urbane mobilnosti.
Zagreb provodi velike infrastrukturne zahvate kao što su Greenway i Istočna magistrala. Unatoč izazovima u implementaciji, ulaganja su znatna i ukazuju na sustavnije uključivanje biciklizma u prometno planiranje.
Varaždin je aktivno sufinancirao kupnju i servis bicikala, ulagao u pristupačnost i planove urbane mobilnosti (SUMP). Među rijetkim je gradovima koji ulažu i u edukaciju građana te poticanje korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva.
Vukovar je izgradio i planira povećanje mreže biciklističkih staza na 35 km, uz povezanost na EuroVelo 6. Posebno je značajna inicijativa za regionalno povezivanje s okolnim općinama i jačanje funkcionalnosti biciklističke mreže.
Velika Gorica ima relativno velika ulaganja u biciklističku infrastrukturu s obzirom na broj stanovnika (preko 2,2 milijuna €), iako nisu prijavljena ulaganja u širu održivu mobilnost. Time se pozicionira kao grad s izrazitim naglaskom na biciklističke staze, što sugerira snažnu lokalnu orijentaciju na biciklizam kao prometni modalitet.
Prema dostupnim podacima, Bjelovar ima najviša ulaganja po stanovniku u biciklističku infrastrukturu (preko 40 €/ po stanovniku). Iz toga se vidi da je grad sustavno ulagao u izgradnju staza i poticanje biciklističkog prometa kao dijela svoje razvojne strategije, dok su ostali segmenti održive mobilnosti znatno manje zastupljeni.
Zaključno, gradovi pokazuju različitu razinu predanosti u provedbi politika biciklističkoj infrastrukturi i održivoj mobilnosti. Najveći izazov ostaje sustavno planiranje i transparentno praćenje ulaganja. Dobre prakse pokazuju da sinergija EU sredstava, lokalnog planiranja i uključivanja građana daje najbolje rezultate.
Preporuke
- standardizacija izvještavanja o ulaganjima, odnosno, izdvajanje ulaganja u održivu mobilnost u posebnu proračunsku stavku,
- sustavno povezivati prometno planiranje s klimatskim ciljevima,
- osigurati minimalna ulaganja u biciklističku infrastrukturu kao postotak ukupnog budžeta za mobilnost,
- uključivati građane u planiranje novih projekata održive mobilnosti.
