Početkom godine saznali smo da je Gradsko poglavarstvo uvažilo naše kontinuirano argumentiranje i inzistiranje na tome da se postavljaju parkirališta za bicikle tipa “klamerica” i prestane s nefunkcionalnim i mnogo skupljim “spiralama”. Ovih dana se “klamerice” zaista i postavljaju u centru grada. Zbog toga smo bili odustali od objavljivanja ovog članka jer se činilo da je svima konačno sve jasno. Nažalost, pilot projekt “bicikom u garažu” pokazuje da smo bili u krivu i da je još uvijek potrebno objasniti zašto inzistiramo na izgonu spirala iz zagrebačke biciklističke stvarnosti. Evo zašto…
Tijekom 2013. godine Zagreb se obogatio dodatnim stalcima za parkiranje bicikala. Zadržimo se nakratko na ovoj lijepoj vijesti. To znači da su Grad Zagreb i neki privatni naručitelji (trgovački centri, banke, …) prepoznali i da se trude zadovoljiti rastuću potrebu za parkiranjem bicikala u Zagrebu. Ako tome dodamo još i činjenicu da se stalci pojavljuju na dobrim mjestima – tamo gdje su potrebni, a nije ih bilo, te uvažavanja da je u kriznim vremenima netko odlučio potrošiti novce na parkiranje bicikala, mogli bismo biti jako zadovoljni.
Kao što to često biva, i ovdje postoji par vijesti: jedna dobra i jedna loša. Naoko nebitna pojedinost, da su novopostavljeni stalci gotovo isključivo spiralni, zasjenjuje razloge za veselje.
Tvrdnja da veselje izostaje neupućenima može zvučati poput „Nisam zadovoljna jer sam za Božić dobila Iphone 5C a htjela sam 5S“, ali nije tako. Razlike u upotrebljivosti različitih stalaka za bicikle su suštinske. Unatoč više puta ponavljanom i argumentiranom stavu biciklističke javnosti, većina stalaka u Zagrebu nije dobra i među njima prevladava tip „spirala“.
Iako se o tome već dosta pisalo (npr. Čudesni svijet parkiralista za bicikle – fotogalerija) želimo to napraviti još jednom. Zašto? Pa zato što se opet potrošilo previše novca za loše rješenje, potrebe za parkiranjem bicikala su naizgled zadovoljene, a zapravo nisu, a bicikliste mnogi smatraju nezahvalnim cjepidlakama.
Pokušat ćemo još jedan put objasniti koji stalci su dobri, a koji nisu i zašto. Ovaj pregled može poslužiti svim ljudima koji žele pomoći biciklist(ic)ama, a spremni su poslušati koji način je najbolji. Poslužit će i kao dopuna raspravama i dopisima, jer sigurno će ih trebati još dok se ne postigne zadovoljavajuća situacija. Udruga Sindikat biciklista reagirala je nedavno još jednim dopisom Gradskom poglavarstvu: Tko koristi spirale? Postoje brojna kreativna rješenja stalaka za bicikl. Ovdje ćemo usporedbu ograničiti na dva najvažnija za Zagreb:
- „spiralu“ – najčešći tip stalka i najviše kritiziran od biciklista, većina kritika vrijedi i za brojne druge stalke koji predviđaju vezivanje bicikla za prednji kotač
- „klamericu“ – tip stalka koji biciklisti predlažu i smatraju najboljim – u Zagrebu je rijedak. Ime je dobio po spojnici za papir
Kriterije i obrazloženja koje ćemo ovdje prezentirati mogu se primijeniti na provjeru kvalitete bilo kojeg postojećeg tipa stalka ili dizajna novog.
Sigurnost od krađe
Vezivanje okvira bicikla za „spiralu“ je moguće ako nabavite i nosite dugu sajlu ili lanac, ali je sigurnost takvog vezivanja znatno lošija od „U-lokota“. Stražnji kotač i dalje ostaje nezaštićen.
Oštećivanje bicikla
Kapacitet
Na svaku „klamericu“ se može vezati po 2 bicikla, suprotno okrenuta da volani ne zapinju. Razmak „klamerica“ od 1m osigurava pristup. Uzevši u obzir dužinu bicikla do 2m, i parkiranje 2 bicikla po dužnom metru, površina potrebna za parkiralište je oko 1m2 po biciklu.
Koliko bicikala stane na „spiralu“? Je li dizajner zaista zamislio da velika „spirala“ s 18 zavoja može primiti 18 bicikala? Mogla bi primiti tek 18 felgi s gumama, jer kotači imaju i osovine koje su duže od koraka spirale, tako da je iskoristiv tek svaki drugi zavoj.Ali bicikli imaju i volane koji, ako želimo izbjeći oštećenja, traže razmak bicikala od 7-8 zavoja. Time na spiralu s 18 zavoja s jedne strane stane 3 bicikla. Vrlo malo za površinu od oko 6 m2 i toliko materijala za stalak. Ako prihvatimo rizik oštećenja volana i bicikle naguramo gušće (slika prije), i dalje je minimalan razmak 5 zavoja pa s jedne strane stane 4 bicikla.
Ako se spirali pristupa s obje strane, volani jedne strane ne smetaju drugoj, pa je s druge strane moguće parkirati još 2 bicikla. Ukupno 5 bicikala na približno 9 m2. Uz nagurane volane s obje strane stalo bi ih 7 ili 8.
Bolje varijante „spirala“ ne završavaju betonskim blokom nego „mini klamericom“, što omogućava parkiranje (i dobro vezivanje!) dodatna 2 bicikla. Time dolazimo do minimalnog broja od 3 bicikla (jedna strana bez sudaranja volana i beton na kraju) i maksimalnih 10 (obje strane, preklapanje volana i dvije „mini klamerice“).Ako inzistiramo na sigurnom vezivanju za okvir, pomoću „U-lokota“, onda „spirala“ udomljava tek 2 bicikla čije parkiranje se doživljava kao egocentrično.
Sljedeća tablica daje pregled važnih karakteristika stalaka za bicikle
| Potreba | Objašnjenje | „Spirala“ | „Klamerica“ |
| Osnovno sigurno vezivanje | Vezivanje okvira bicikla pomoću „U-lokota“ | NE„spirala“ predviđa vezivanje prednjeg kotača što omogućava laku krađu ostatka bicikla.Vezivanje okvira moguće je dugim sajlama ili lancima – zahtjevno i manje sigurno | DA |
| Napredno sigurno vezivanje | Vezivanje okvira i oba kotača pomoću 2 „U-lokota“ | NE | DA |
| Korištenje ne oštećuje bicikl | Oštećenje od stalka ili drugog parkiranog bicikla | Nemoguće je oštećenje diska kočnice, volana i prednjeg kotača | DA |
| Jednostavna montaža i prenošenje | DA „spirala“ se skine s kamiona i ostavi | NE *)Stalci se moraju uzidati u podlogu | |
| Stalak osiguran od krađe | DONEKLE Nije uzidan u podlogu ali je prilično težak | DA Uzidan u podlogu | |
| Racionalno korištenje prostora | 1 – 2 m2 po biciklu, ovisno o izvedbi, postavljanju i prihvaćanju rizika od oštećenja | oko 1 m2 po biciklu | |
| Cijena (s montažom) | Oko 300 – 2500 Kn po biciklu, ovisno o cijeni i kapacitetu 1) | Oko 150 – 300 Kn po biciklu 2) |
1) Izvor: H-alterov članak (Čudesni svijet parkiralista za bicikle – fotogalerija) koji se poziva na podatak iz malih komunalnih akcija prema kojima je jedan stalak plaćen 7400 Kn, a citira se i nedokumentirana izjava o cijeni od 2500 Kn + PDV. Kapacitet jednog stalka kako je objašnjeno gore je između 3 i 10 bicikala.
2) Jedna „klamerica“ s montažom košta 300-600 Kn a na nju se parkiraju 2 bicikla.
*) Za parkirališta koja traže mobilnost postoje i mobilne „klamerice“ – zavarene na horizontalne nosače.
Ova tablica objašnjava frustracije zagrebačkih biciklista. Uporno se montiraju stalci koji ne ispunjavaju svoju osnovnu funkciju, a troše znatno više prostora i novca. „Pravo“ na frustracije imaju i ostali građani grada Zagreba, koji te stalke plaćaju i kojima oni troše javni prostor. Jedina prednost spiralnih stalaka kojoj smo se uspjeli domisliti je lakoća montaže i premještanja, ali tu karakteristiku smatramo nebitnom. Kad se stalci jednom postave na dobra mjesta, potreba za premještanjem postoji samo iznimno. Posao montaže uključen je u cijene koje uspoređujemo, a spiralni stalci su i dalje višestruko skuplji.
Nije čudo da „spirale“ zjape prazne, a ljudi bicikle vezuju za ograde i prometne znakove.Naravno, otvoreni smo za nove spoznaje i razloge koje možda ne vidimo, a koji bi mogli objasniti ovako žilavo preživljavanje „spirala“ u Zagrebu.
Prizor iz Beča – grada s tisućama „klamerica“ i nijednom spiralom.
