Unaprjeđenje parkinga za bicikle

Povećanje kvalitete, količine i sigurnosti biciklističkog parkinga jedna je od ključnih mjera u omogućavanju većem broju građana da odaberu bicikl za svakodnevno kretanje gradom zbog svojih obveza.
Predstavljamo dva primjera na koja se unaprjeđenje parkinga za bicikle može provesti na vidljiv, transparentan i građanima intuitivan način:
“Fietsvlonder” (biciklistička platforma) i “Fietstrommel” (biciklistički bubanj) dvije su od mnogih “pop-up” mjera za unaprjeđivanje biciklističkog parkinga koje se koriste u Nizozemskoj i šire, a koje su jednostavno primjenjive u Zagrebu.

Biciklistička platforma
Parkirno mjesto za jedan automobil može primiti čak 10 bicikala, no gradovima je često izazovno dokazati činjenicu da više ljudi ima koristi od parkirnog mjesta ako se ono prenamijeni.
U tu je svrhu osmišljeno jednostavno rješenje: privremene platforme, svaka sa stalcima za 8 do 10 bicikala, dizajnirane da uredno stanu u jedno parkirno mjesto, koje se postavljaju na određenu lokaciju kako bi ih susjedi isprobali. Tako se može na transparentan i jasan način vidjeti ima li potrebe za biciklističkim parkingom na tom mjestu u tom trenutku. Ukoliko se dokaže da potreba postoji,
nakon probnog razdoblja postavljaju se trajni stalci za bicikle. Vijeća mjesnih odbora se javljaju sa zahtjevom postavljanja, a platforme se na mjesečnoj bazi rotiraju po gradu.

Primjeri privremenih biciklističkih platformi i parkinga:

Nizozemska, Hag
Hrvatska, Varaždin

Primjeri trajne prenamjene parkirnih mjesta:

Nizozemska
Hrvatska, Zagreb (Primorska ulica)

“Biciklistički bubanj”
“Biciklistički bubanj” ili jednostavno “garaža za bicikle” također zauzima mjesto jednog parkiranog automobila, a unutra stane 6-8 bicikla. Za razliku od klasičnih stalaka poput klamerica, unutar ove garaže bicikli su zaštićeni od vremenskih uvjeta i krađe što je za mnoge građane koji ne mogu unijeti svoj vrijedni bicikl u stan ili zgradu presudno za korištenje bicikla.
Ovakav model skuplji je za proizvodnju i održavanje od klasičnih stalaka te zato neki gradovi naplaćuju za njihovo korištenje simboličnu cijenu uz uporabu kartice (npr. ZET mjesečna karta).
Dok na primjer, u našem susjedstvu grad Podgorica raspisuje javne natječaje i dodjeljuje subvencije stanarima zgrada za nabavu “biciklističkih garaža”.
Jedan od mogućih pristupa je i izrada gradskog tipiziranog modela i omogućavanje građanima, kod kojih postoji takva potreba, da sami plate njegovu izradu i montažu na javnu površinu (umjesto parkirnog mjesta) koju im u tu svrhu grad dodjeljuje na korištenje.

Biciklistička garaža u Podgorici
“Biciklistički bubanj” u Hagu
Previous articleKampanja i kritična masa “(Pr)osvijetli se!”
Next articlePLIVA postala “Poslodavac-prijatelj bicikliranja”