Ova je godina po mnogočemu specifična, obilježena pandemijom koronavirusa koja je u europskim i svjetskim gradovima potaknula niz mjera s ciljem poticanja pješačenja i bicikliranja kao poželjnih načina kretanja, osiguravajući održavanje fizičke distance i istovremeno prevenirajući porast broja osobnih automobila na prometnicama zbog manjeg korištenja javnog prijevoza kao potencijalnog mjesta širenja zaraze.
Na primjerima Berlina, Budimpešte, Beča, Pariza, Milana, Dublina… mogli smo vidjeti što su sve gradske vlasti učinile kako bi osigurale više prostora za kretanje pješacima i biciklistima, odnosno svima onima koji iz bilo kojeg razloga ne koriste automobil. Ukratko, mjere se odnose na proširenje pješačkih zona, uspostavu privremenih biciklističkih traka na kolnicima i zona 30 u stambenim ulicama.
Unatoč potpori istim mjerama iz stručnih krugova od strane Fakulteta prometnih znanosti, arhitekata i urbanista Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta Sjever i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i apelima naše udruge, konkretni potezi gradskih vlasti kao odgovor na koronakrizu i promjene u prometnoj politici u Zagrebu su izostali.
Tijekom proljeća i ljeta izvođeni su određeni radovi, a odnose se uglavnom na zakašnjelo usklađivanje postojeće infrastrukture s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (koje je trebalo biti dovršeno do travnja 2019. godine, tri godine od stupanja na snagu pravilnika) i realizaciju Prometnog elaborata za uspostavu prometnih površina za zajedničko odvijanje biciklističkog i motornog prometa na području gradske četvrti Donji grad iz 2018. s rješenjem o izvedbi do kraja 2019. godine.
Donosimo pregled izdvojenih radova:
1.Stihijsko označavanje staza
Zagrebačke službe nadležne za promet od travnja do lipnja su provodile praksu isprobavanja prometnih rješenja na licu mjesta, trošenjem novca poreznih obveznika.
Tako se redom u Zapruđu izmjenjivalo:
- brisanje označenih parkinga,
- crtanje biciklističkih staza na preuskim nogostupima,
- prekopavanje nogostupa na kojima su tek nacrtane staze i njihovo proširivanje,
- brisanje staza i ponovno označavanje parkinga na nogostupu.
Predstavnik Udruge “Sindikat biciklista” je na poziv vijećnika iz MO Zapruđe sudjelovao na sastanku Vijeća MO 28. siječnja 2020. na kojem je raspravljen niz tema za unapređenje sigurnosti i pristupačnosti biciklističkog prometa u Zapruđu. Najvažnije, usuglašeno je da se suštinska poboljšanja za građane koji bi se htjeli kretati biciklom ne mogu ostvariti isključivo iscrtavanjem linija na preuskim i neprilagođenim pješačkim površinama. Umjesto toga, prihvaćen je stav da treba poduzeti mjere smirivanja motornog prometa i omogućiti vozačima bicikala zajedničko kretanje ulicama tamo gdje je to smisleno (stambene ulice s malo motornog prometa), a osigurati im izdvojenu površinu samo tamo gdje je nužno (npr. Avenija Dubrovnik).
Zaključak o prijedlozima je dostavljen Vijeću gradske četvrti Novi Zagreb – istok zajedno s dopisom Udruge “Sindikat biciklista”. Iz Mjesnog odbora nam poručuju da nije bilo nikakve komunikacije između njih i Sektora za promet Grada Zagreba te su ostali zatečeni načinom na koji se izvode biciklističke staze u naselju.
2. Oduzimanje prostora za kretanje pješacima
Rekonstrukcijom nogostupa u Savskoj ulici i Ulici Izidora Kršnjavoga i označavanjem horizontalne signalizacije, produljena su postojeća parkirna mjesta i povećan komfor korisnicima osobnih automobila. Biciklističke staze koje su od ranije postojale na tom mjestu su ukinute.
Nogostup u Zapruđu prenamijenjen je u biciklističku stazu, a pješacima zabranjeno kretanje. Istovremeno, nikakva preraspodjela prostora koji je namijenjen motoriziranom prometu nije izvršena.
3. Nastavak prakse nekoordinacije u izvođenju radova i puštanja u promet nepropisnih staza
Obnavljanje horizontalne signalizacije postojećih staza i označavanje novih staza nije praćeno osiguravanjem kontinuiteta propisnog kretanja vožnjom bicikla, odnosno potrebnim upuštanjem postojećih visokih rubnjaka, označavanjem prijelaza staza preko kolnika te integracijom staza u okolnu cestovnu mrežu (nastavlja se praksa crtanja bijelih linija – nepropisnih staza koje počinju i završavaju nigdje).
4. Uvođenje oznaka površina za zaustavljanje biciklista ispred semaforiziranih križanja (eng. bike box)
Izvedeno je više tipova tzv. bike boxeva od kojih ni jedan nije u potpunosti usklađen s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi.
Dok se neposredno nakon njegovog stupanja na snagu 2016. god. i uvođenja novih oznaka te prvih pogrešnih primjena u Gajevoj ulici moglo govoriti o fazi „dječjih bolesti“, pune 4 godine kasnije teško je pronalaziti opravdanja.
Crvena zaustavna površina označava se radi boljeg uočavanja biciklista. Vozači bicikala unutar te površine, za vrijeme čekanja zelenog svjetla, mogu slobodno zauzeti svoje mjesto u prometnoj traci sukladno daljnjem smjeru kretanja. Pri tome se pozicioniraju na čelu kolone čime su svima vidljivi, umjesto da stoje u mrtvom kutu motornih vozila koja skreću, te mogu neometano krenuti prije svih ostalih vozila.
Sukladno Pravilniku, do bike boxa treba voditi biciklistička traka, a on sam biti označen simbolom bicikla.
Svi zagrebački bike boxevi imaju barem jedan od sljedećih nedostataka:
- postavljeni su ispred nesemaforiziranih križanja,
- do njih ne vodi biciklistička traka,
- označena je razdjelna crta unutar same površine koja je potpuno besmislena jer formalno zabranjuje biciklistima prelazak u susjednu traku i prestrojavanje za odabir smjera kretanja,
- nisu označeni simbolom bicikla pa mnogim vozačima nije jasna njihova funkcija.
5. Uvođenje oznaka za dijeljeni promet (eng. sharrows)
Na području mjesnog odbora Kralj Zvonimir označeni su tzv. sharrowsi. Iako je rješenje za njihovo označavanje temeljem Prometnog elaborata za uspostavu prometnih površina za zajedničko odvijanje biciklističkog i motornog prometa na području gradske četvrti Donji grad iz 2018. god. izdano još krajem 2019. god. s rokom od 15 dana, realizacija je uslijedila tek u srpnju ove godine.
Načelno pozitivan iskorak koji bi trebao učiniti sigurnijim korištenje kolnika za bicikliste i odvratiti ih od nepropisne vožnje nogostupima, u realizaciji je nažalost pokazao nestručnost i neodgovornost sudionika u procesu – Grada Zagreba kao investitora, izvođača i nadzornog inženjera te policije koja izdaje suglasnost za radove budući da je oko polovice oznaka izvedeno protivno važećem Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, članak 65 (znak H79, “Na dijelu ceste gdje zbog parkiranih vozila postoji opasnost od sudara vozača bicikala s otvorenim vratima vozila (kod uzdužnog parkiranja) ili s vozilima koja imaju otežanu preglednost (kod kosog parkiranja) oznaka se izvodi na sredini prometne trake.”) i smješteno uz desni rub kolnika, dakle upravo u zoni opasnosti od sudara s otvorenim vratima uzdužno parkiranih vozila.
Ovakav način postavljanja oznaka ne samo da ne doprinosi povećanju sigurnosti biciklista na kolniku, već ih se ugrožava više nego u situacijama kada oznaka nema. Konstantnim navođenjem biciklista da voze preblizu desnog ruba, što ovako postavljene oznake čine, motivira se vozače motornih vozila da pretječu bicikliste kada za to i ne postoje uvjeti, nesvjesno ugrožavajući njihovu sigurnost. Biciklisti su oni koji bi trebali odrediti postoji li dovoljno prostora za pretjecanje, odnosno, ukoliko ga nema voziti na sigurnoj udaljenosti, gdje ne postoji opasnost od sudara s otvorenim vratima parkiranih vozila, a kada se uvjeti stvore, vožnjom bliže desnom rubu kolnika omogućiti vozačima motornih vozila lakše pretjecanje. Propisno postavljene oznake bi upravo ukazivale i poticale ovakav način ponašanja u prometu i biciklista i vozača motornih vozila, što bi uistinu doprinijelo većoj sigurnosti u prometu.
Dodatno, neusklađenosti uređenja prometa s važećim propisima i prostorno-planskom dokumentacijom očituju se na primjerima Šubićeve i Zvonimirove koje su, sukladno GUP-u, karakterizirane kao glavne gradske ulice za koje vrijedi da se parkirna mjesta zbog sigurnosti odvijanja prometa mogu postavljati isključivo kao kosa (pod 30º ili 45º).
Tako na jednom mjestu postoji dvostruko kršenje propisa i to samim pozicioniranjem uzdužnih parkirnih mjesta na nogostupu te označavanjem sharrowsa uz desni rub kolnika umjesto na njegovoj sredini.
Brzina kretanja motornih vozila na glavnim gradskim ulicama koja je nerijetko i više nego dvostruko veća od preporučene za dijeljeni promet (30 km/h), čini vožnju bicikla izuzetno opasnom i odbojnom.
(Ekstremni primjer kršenja odredbi GUP-a je Ulica Grada Vukovara u kojoj, s obzirom da se radi o gradskoj aveniji, uopće nije dozvoljeno označavanje parkinga uz glavni kolnik, a već se godinama južni nogostup na dionici od Poljičke do Ulice Fausta Vrančića (kod Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove) koristi upravo u svrhu parkiranja, zbog čega je prekinuta biciklistička staza.)
U nastavku su radovi koji predstavljaju pozitivan trend i čije izvođenje uvjetno podržavamo i pohvaljujemo.
6. Uvođenje kontrasmjera za biciklistički promet
Prilikom označavanja horizontalne signalizacije u Vukovarskoj ulici kod broja 37, izvedena je biciklistička traka na pomoćnoj prometnici s jednosmjernim prometom u smjeru suprotnom od smjera kretanja motornih vozila, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi, članak 14.
Rješenja poput ovoga uobičajena su praksa u mnogim europskim gradovima već više od desetljeća te je nužno nastaviti u većem opsegu s primjenom i u Hrvatskoj.
7. Postavljanje biciklističkih parkinga na lokacijama javnih sadržaja
Trend postavljanja “klamerica” s početka godine, nastavljen je i u ljetnim mjesecima – Zapruđe je dobilo stalke kod trgovačkog centra i zgrade ZET-a.
Nažalost, zbog sustavnog zanemarivanja biciklističkog prometa u proteklom razdoblju, broj postavljenih stalaka i lokacija parkinga ni približno ne odgovara realnim potrebama, a niti propisanim kapacitetima iz Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi.
Također je nužno osuvremeniti infrastrukturu za parkiranje na način da se postave natkriveni i nadzirani parkinzi, osobito na prometnim čvorištima kao što su autobusni terminali, okretišta tramvaja i kolodvori gdje je predviđeno vremenski dulje parkiranje bicikala.
Grad Zagreb evidentira i povremeno ažurira lokacije parkinga na karti i aplikaciji Moj Zagreb.
8. Unapređenje postojećih biciklističkih staza
Spuštanje previsokih rubnjaka, obnova neodržavane horizontalne signalizacije, povezivanje dijelova staza prekinutih terasama kafića i drugim preprekama, označavanje staza na križanjima i popravci apsurdnih rješenja ne odvijaju se željenom brzinom, uzimajući u obzir da je rok za usklađivanje s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi istekao u proljeće 2019. god., no, otklanjanje svake situacije koja vožnju bicikla čini opasnom i briše obilježje nepropisnosti za koju je, zbog nepropisno izvedene infrastrukture odgovoran Grad Zagreb, a kažnjavani biciklisti, je za pozdraviti.
9. Nove biciklističke staze i trake
Uspostavljene su biciklističke staze na istočnom kraju Maksimirske ceste i Aveniji G. Šuška i označeni prijelazi na križanjima što omogućuje kontinuitet vožnje. Na nogostupima je ostavljena propisana širina za kretanje pješaka.
Nedostatak pristupa naknadnog crtanja bijelih crta kao oznaka biciklističke staze na nogostupima umjesto njihove gradnje koja podrazumijeva i fizičku odvojenost u vidu denivelacije (kakva postoji u infrastrukturi iz ‘80.tih god. prošlog stoljeća, npr. u ulicama Hrv. sokola i Jarunskoj) dolazi do izražaja posebno u korištenju zajedničke površine od strane slijepih i slabovidnih osoba. Naime, denivelacija upućuje na jasno razgraničenje u korištenju za razliku od obojene bijele crte koja je neopipljiva, a zbog neodržavanja, nerijetko ubrzo postaje nevidljiva svima, bez obzira na stanje vida što rezultira nepotrebnim sukobima pješaka i biciklista, ali i potencijalno opasnim situacijama.
Takvim izvođenjem staza se izravno krši i važeći Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (članak 39. “Kada se uz javnu pješačku površinu predviđa biciklistička staza ili parkiralište, potrebno je izvesti razgraničenje od javne pješačke površine denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom površinom, tipskim elementom ili sl.”).
Uređena je i nova biciklistička traka u ulici Klin sa zaštitnim pojasom koji biciklistima vožnju čini sigurnijom i ugodnijom, za razliku od trake na zelenom valu (Hebrangova – Boškovićeva).
S obzirom na višegodišnju praksu povećavanja kilometara biciklističkih površina gotovo isključivo crtanjem segmenata staza na nogostupima, često preuskima, i oduzimanjem prostora pješacima, ovo je pozitivan primjer gdje je biciklistička površina dobivena prenamjenom dijela kolnika.
10. Uređenje zapuštenog javnog prostora kojim se koriste pješaci i biciklisti
Nakon višegodišnjeg zanemarivanja i neodržavanja prostora ispod Jadranskog mosta koji predstavlja važnu poveznicu Savske ulice i prometnog terminala sa savskim nasipom, a intenzivno ga koriste pješaci i biciklisti, konačno se pristupilo dovođenju prostora u stanje koje kod korisnika neće izazivati nelagodu i strah, ali i predstavljati realnu opasnost kao svih proteklih godina.
Zaključno, unatoč pozitivnim naznakama trenda uređenja infrastrukture za biciklistički promet, iz navedenih primjera vidljiva je i dalje prevladavajuća izuzetno loša praksa oduzimanja prostora pješacima uz istovremeno čvrsto štićenje (i povećavanje) komfora motoriziranog prometa te čitav niz kršenja važećih propisa i planske dokumentacije:
- Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi,
- Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama,
- Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
- GUP-a Grada Zagreba.
Stoga apeliramo na nadležne službe Grada Zagreba, odgovorne za gradnju infrastrukture, kao i MUP koji ima ovlasti nadzora i sankcioniranja u slučaju kršenja propisa, da poduzmu sve potrebne korake kako bi se zaustavila takva praksa, a promet konačno uređivao na način da se, sukladno propisima, potiče i omogućuje sigurno kretanje pješaka, biciklista i drugih nemotoriziranih sudionika u prometu.
Naslovna fotografija: Savski Gaj, izlaz iz rotora
