Ulica Ivana Gundulića
Jug-Sjever, od Antuna Mihanovića do Ilice
Dužina ulice: x
Dužina poteza za m.v. prema sjeveru: x
Dužina poteza za m.v. prema jugu: 0.25x
Pokrivenost bic. infra prema sjeveru: 0.9x
Pokrivenost bic. infra prema jugu: 0.9x
Ocjena pristupačnosti kolnika nepokrivenog dijela poteza sjever: 8/10; jug: nema (zabranjen smjer)
Južni početak Gundulićeve je na Mihanovićevoj nasuprot ulaza u Botanički vrt. Ulica na početku i najvećim dijelom ima jedan središnji prometni trak prema sjeveru te označen uzdužni parking s obje strane ceste. Na zapadnoj strani parking je označen 1 metar na nogostupu. Na istočnoj strani parking je u potpunosti na cesti.
Dvosmjerna biciklistička staza povučena je na istočnoj strani ceste, između uzdužnog parkinga i pješačkog dijela uz zgrade. Dio staze je povučen na kolniku, a dio na nogostupu. Strogo po definiciji, radi se o bic. stazi i traci. Središnja razdjelna crta među dva smjera povučena je uzduž rubnjaka. Preostali dio nogostupa većinom ima oko 2 metra ili manje.
Prilaz s Mihanovićeve na stazu na Gundulićevoj riješen je prekidom: nema kontinuiteta između kolnika i staze koju je obavezno koristiti. Za ulaz na stazu nužno je prijeći neoznačeni dio nogostupa.
Obje polovice dvosmjerne staze su široke oko 1 m uključujući razdjelni rubnjak i žutu traku s na vanjskom rubu.
Gundulićeva nailazi na 4 križanja: zeleni val prema istoku, prema zapadu, Masarykova i Varšavska. Od Mihanovićeve do sjevernijeg zelenog vala profil ulice i biciklistička staza su postavljeni kako je opisano na početku: dvosmjerna staza s istočne strane.
Na križanju sa zelenim valom prema zapadu, na kojem je traka na kolniku, smjer prema sjeveru ostaje na istočnom nogostupu, a smjer prema jugu prebacuje se na nogostup na suprotnoj strani ceste.
Valja primijetiti da naknadnom promjenom regulacije nije omogućeno kvalitetno i sigurno kretanje biciklima koji nailaze sa sjevera. Osim skretanja pod 90 stupnjeva okruženog stupićima vidljivo na slici, nije primjereno riješen niti rubnjak.
Bočne prepreke i barijere prema sjeveru uključuju najviše prometne znakove postavljene na samom rubu žute crte. Time se znatno sužava upotrebljiva širina staze i narušava sigurnost kretanja biciklista. Posebno je opasno kad iz suprotnog smjera također dolazi biciklist.
Postavljeno je 7 opasnih stupova i 1 kontejner za staklo na samom rubu staze.
Prema jugu je broj opasno postavljenih stupova 3, od čega je jedan semaforski.
Duž Gundulićeve je postavljena samo jedna terasa kafića na parkirno mjesto za automobile. Ona je otvorenog tipa bez posebne ograde, tako da postoji stalna opasnost da netko od gostiju predaleko pomakne stolicu i padne na biciklističku stazu/traku. Stalna je i opasnost da će konobar ili netko od gostiju zakoračiti na stazu neposredno ispred biciklista. Preporuka je da se na takvim mjestima terasa postavi bliže zgradi, a biciklističku stazu vodi zaobilazno s vanjske strane, uz rub ceste. Za to bi trebalo osloboditi dodatna parkirna mjesta prije i poslije same terase.
s
Privremena barijera i oznaka prekid staze postavljeni su zbog građevinskih radova na zgradi na adresi Gundulićeva XXX. Postavljene su građevinske skele preko pješačkog dijela nogostupa. Jedini prolazni dio je komad nogostupa označen kao bic. staza. Na tom dijelu je postavljen znak za prekid bic. staze, s obje strane prilaza (S i J). Treba li prilikom nailaska s juga sići i gurati bicikl kroz uski prolaz kroz građevinske skele, to je dosta otežano jer je prolaz tek nešto širi od jednog metra, a pješak koji gura bicikl treba više prostora nego dok vozi bicikl.
Biciklist koji dolazi sa sjevera bic. trakom položenom uz rubnjak također nailazi na identičan znak prekida bic. staze, doduše isprintan na papiru. No bic. traka nije fizički zapriječena i može se proći, premda skele predstavljaju bočnu opasnost koja nalaže da biciklist vozi rubom trake ili izvan nje. Kad bi znak bio važeći, nije jasno koje bi bilo pravo ili obaveza biciklista koji nailazi trakom sa sjevera. Također, nije jasno obvezuje li uopće taj znak bicikliste koji nailaze trakom jer se radi o znaku kojem je značenje “prekid biciklističke staze” (znak C18, PPZSOC, čl. .37).
Na ovakvom mjestu je trebalo na kolniku označiti privremenu signalizaciju koja bi vodila bicikliste iz oba smjera zaobilazno oko postavljene barijere koristeći prostor parkirališta za automobile. Taj prostor je ionako oslobođen i zaštićen građevinskim barijerama, vjerojatno radi vozila gradilišta. No ovakav prekid staze nije prihvatljiv. Također, trebalo je s južne strane barijere asfaltirati pokos/prilaznu rampu uz rubnjak radi sigurnog i udobnog prijelaza sa staze na kolnik, kako za bicikliste tako i ljude u kolicima.
—
Biciklistička staza u Gundulićevoj je jedinstvena u cijelom Zagrebu po jednom projektnom detalju koji nigdje drugdje nije na taj način izveden, a trebao bi biti široko raširen standard. Radi se o silazno-uzlaznim rampama koje omogućuju gladak prijelaz sa staze na kolnik i obratno, bez rubnjaka. Naime, kretanje prema sjeveru vodi se biciklističkom stazom na nogostupu, no 15-ak metara ispred križanja napravljene su elegantne silazne rampe na kolnik. Uzdužni rubnjak koji se prethodno nalazio s lijeve strane staze na početku silazne rampe je prekinut, staza blago zavija ulijevo i spušta se na kolnik, a uzdužni rubnjak se pojavljuje s desne strane i odvaja bic. stazu/traku od pješačkog nogostupa.
Na istovjetan način traka nakon križanja ponovno skreće lagano udesno i glatko se uspinje, a rubnjak prelazi s desne na lijevu stranu (gledano s juga) pa traka postaje staza.
Ovakav prijelaz sa staze na cestu, bez poprečnih rubnjaka, nego kontinuiranim asfaltnim pokosom trebao bi biti obvezan standard za takve situacije po cijelom gradu. Osim izbjegavanja rinzola, postoji dodatni razlog zašto je ovo rješenje vrlo dobro. U blizini križanja su projektanti odlučili voditi biciklistički promet kolnikom. Pješačka zebra prelazi preko kolnika koji uključuje i biciklističku traku. To znači da nema dileme i konflikta s pješacima koji čekaju zeleno svjetlo ispred zebre.
Južni dio Gundulićeve pokazuje punu prednost ovakvog rješenja osobito u usporedbi sa sjevernijim križanjima (Masarykova i Varšavska) koja su naknadno rekonstruirana u odnosu na prvotno rješenje. Novom regulacijom povodom izgradnje garaže u Varšavskoj uređeno je da biciklistička staza bude vođena na nogostupu, upravo na mjestima gdje je pješacima prirodno i logično stajati dok čekaju zeleno svjetlo.
Kao i na brojnim drugim mjestima u gradu, i u Gundulićevoj je prisutna nedosljednost u odnosu na sistem postavljanja semafora pa su zabilježene varijacije između pješačkih, pješačko-biciklističkih i biciklističkih lanterni uzduž ulice na jednakim križanjima.
S fotografija je vidljivo da su na gotovo svim križanjima crvenom bojom obilježeni prijelazi biciklističke staze/trake kroz križanje. To je pohvalno, no niti jedan prijelaz biciklističke staze/trake kroz križanje obilježen sukladno važećem Pravilniku (znak H19, PPZSOC, čl. 77.)
Sa sjeverne strane biciklističke staza prema jugu započinje na nogostupu u blizini križanja s Varšavskom, sa zapadne strane.
Staza prema jugu završava na isti način, ispred križanja. Nije jasno kako bi trebalo nastaviti kretanje, odnosno smije li biciklist po zakonu vozeći bicikl prijeći zaustavnu crtu i bez silaska s bicikla nastaviti voziti kolnikom prema sjeveru.
Dojam tehničke izvedbe i projektiranja:
Općenito, biciklistička staza u Gundulićevoj na svom južnom dijelu, prema izvorno projektiranom profilu, sadrži nekoliko dobrih rješenja. Prije svega su to silazne rampe koje glatko povezuju kolnik i stazu, zatim vođenje biciklističke staze kolnikom umjesto nogostupom neposredno ispred/iza križenja, a dobro je rješenje i zaštićena biciklistička traka između nogostupa i parkiranih automobila (uz tampon zonu). Loše rješenje izvornog projekta su postojanje biciklističke staze na dijelu nogostupa te opasno postavljeni stupovi.
Prijedlog rekonstrukcije/rješavnja ovih problema svodi sa na sužavanje središnje kolničke trake za 1 metar. Ta prometna traka već sada ima XX (4.0?) metara širine, a između trake i parkirnih mjesta je postavljena i tampon zona od 0.5 m čime ostaje sasvim dovoljno mjesta za sigurno parkiranje i kretanje prometnom trakom. Prenamjenom jednog metra kolnika stvara se mogućnost da biciklistička staza i traka budu pomaknuti prema zapadu, odnosno da se ukine biciklistička staza, a cijelom dužinom se dobije dvosmjerna biciklistička traka.
Na sjevernoj polovici Gundulićeve takvo rješenje je primjenjivo ukidanjem desne od dviju prometnih traka za motorna vozila prema sjeveru, ili ukidanjem prometne trake prema jugu. Time se oslobađa prostor da se biciklističke staze maknu s nogostupa s obje strane ulice te pretvore u biciklističke trake. Biciklističke staze je nužno ukloniti s tih nogostupa jer predstavljaju ulaz u gradsku pješačku zonu, a preuski su za ugodno kretanje pješacima i biciklistima.
Uklopljenost u mrežu:
Gundulićeva je povezana s gradskom biciklističkom mrežom primarno preko zelenih valova. Također, smireni promet na Varšavskoj prema zapadu predstavljaju dobar spoj prema Frankopanskoj. Nažalost, Mihanovićeva, jednako kao ni Ilica, nema niti će imati kvalitetno rješenje za vođenje bicikala. Najveći problem su tramvajske pruge. Gundulićeva sama po sebi ne predstavlja neki istaknuti važan tranzitni spoj za bicikliste budući da paralelno postoje Savska/Frankopanska, Preradovićeva, Gajeva i druge ulice središta grada. No dobri uvjeti za kretanje biciklom na toj ulici važni su zbog pristupačnosti lokalnim dućanima, školama i slično.
