Kandidat: GORAN JUGOVIĆ
Zamjenik kandidata: MARIN SPETIČ
Zamjenik kandidata: PJERO BARANOVIĆ
KANDIDAT GRUPE BIRAČA
Kandidat: ANDRO KRSTULOVIĆ OPARA
Zamjenica kandidata: JELENA HRGOVIĆ
Zamjenik kandidata: NINO VELA
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Kandidatkinja: MARIJANA PULJAK
Zamjenik kandidatkinje: JAKOV PRKIĆ
Zamjenica kandidatkinje: NATALIA TAFRA BAZINA
PAMETNO
Evo kakvi nam odgovori dolaze iz Splita:
1. Postoji li u gradu Splitu strategija razvoja biciklističkog prometa? Planirate li ju razvijati i na koji način planirate osigurati njenu provedbu? Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate oticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Jugović:Na žalost ne postoji. Naravno da planiram izradu i provedbu strategije razvoja biciklističkog prometa jer i sam kao osnovno sredstvo prijevoza po gradu koristim biciklu. Split ima potencijala za izradu biciklističkih staza i osiguravanje prometa za bicikle. Već sada moguće je osigurati iscrtavanje biciklističke staze skoro cijelim putem od istočnih dijelova grada, tj. Lovrinca i Pazdigrada, južnom stranom sve do zapadnog dijela grada tj. Meja te oko cijelog Marjana preko Hajdukovog stadiona sve do Brda i Ravnih njiva. Osnov ove brze izrade biciklističkih staza leži u korištenju osnovnih širokih cestovnih komunikacija u gradu. Ostatak izrade biciklističkih staza unutar ovog kruga ovisi o strategiji regulacije jednosmjernog prometa u tom prstenu.
Prkić:Grad Split nema strategiju razvoja prometa, pa tako ni biciklističkog prometa. Do prije nekoliko godina biciklisti su bili rijetkost na ulicama grada Splita, ali situacija se mijenja nabolje pa je sve više naših sugrađana s biciklima u prometu .
Opara:Na nivou SDŽ postoji Strategija razvoja biciklizma i cikloturizma 2013-2017 (jedina u Hrvatskoj) koja je u dijelu cikloturizma na nivou županije provedena sa 115% od planiranog a upravo se provodi izrada Strategija za novo četverogodišnje razdoblje. Na nivou SDŽ su propisi prilagođeni, ali ih grad Split iz nepoznatih razloga nije provodio.
2. Kako osobnim primjerom Vaši kandidati/kinje za pozicije gradonačelnika i dogradonačelnike podržavaju ideju bicikla kao prijevoznog sredstva?
Jugović: Na našoj se listi nalaze pretežno mlađi ljudi, jedan dio nezaposlenih, kojima je kao i meni osobno osnovno sredstvo prijevoza bicikl.
Prkić:Osobno se vrlo često koristim biciklom, kako u rekreativne svrhe, tako i za prijevoz do radnog mjesta. A želio bih napomenuti da je upravo stranka Pametno u svim svojim programima stalno isticala važnost biciklističkih staza (u prilogu je i fotografija s konferencije za medije o važnosti prometa, u kojoj smo i osobnim primjerom podsjetili na važnost biciklističkih staza u Gradu).
Opara:Aktivni sam biciklist, šprtaš rekreativac, ali koristim i bicikl svakodevno i u prometu. (imam tri bicikla: gradski s košarama za na tržnicu ili za posao po gradu, je dva sportska, jednog u Splitu i drugog u Zagrebu kojega stalno koristim za prijevoz do posla u Saboru ak ii za vonju po Medvednici i Jarunu). Aktivni sam član BK Marjan. Organizirao sam više humanitarnih biciklijada a nastojim sudjelovati u svakoj sličnoj manifestaciji. Svi moji ukućani, supruga i troje djece su također biciklisti. Uostalom, svoj predizborni spot za parlamentarne izbore snimio sam kao biciklist. Taj video je izazvao veliku pozornost medija i pogledalo ga je oko 100 000 ljudi. Moj kolega, kandidat za dogradonačelnika dipl. ing. Nino Vela je rekreativni biciklista i član BK Pazdigrad i direktni organizator više biciklijada u gradu Splitu.
3. Koliko Split trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu? Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini? Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Jugović:S obzirom da do sada nismo participirali u vlasti nismo u mogućnosti doći do podataka o traženom ulaganju ali smo mišljenja s obzirom na situaciju da istog nije ni bilo. Proračunska sredstva namijenjena prometu mislimo velikim dijelom uložiti u obnovu postojeće prometne infrastrukture s ciljem da se ista maksimalno iskoristi za izradu biciklističkih putova, odnosno biciklističkih ruta kroz grad. Transparentnost iste biti će vidljiva po svakom projektu jer će se troškovi istog javno objavljivati na web stranicama grada.
Prkić: Grad Split je prije dvije godine izdvojio 230 tisuća kuna za obilježavanje nekoliko kilometara biciklističke staze na postojećim pločnicima i to je, nažalost, sve.
Opara:Trenutno se za biciklističku infrastrukturu u gradu Splitu ne izdvaja ništa. Planira se ulaganje koje je potrebno da grad Split dostigne nivo biciklističke infrastrukture europskih gradova iste veličine koji spadaju u rang biciklistički razvijenih EU gradova.
4. Kakva je sada modalna raspodjela prometa u vašem gradu? Koja je vaša ciljana modalna raspodjela do kraja 2021.? Koji je udio biciklističkog prometa u toj raspodjeli? Kako ćete doći do željene raspodjele?
Jugović: Modalna raspodjela prometa u našem gradu je katastrofalna, te nekolicina naših stručnjaka koja se bavi komunalnom problematikom upravo radi snimanje tog problema te će u dogledno vrijeme to biti javno i objavljeno. Po snimljenom stanju i izradi plana odrediti ćemo i strategiju kako doći do željene raspodijele.
Prkić: Nitko u ovom trenutku ne može reći kakva je modalna raspodjela prometa u Splitu jer nikakvo istraživanje nije provedeno, a to je jedan od uvjeta za početak izrade strategije razvoja prometa
Opara: Sada nema točnih podataka za raspodjelu prometa ali su procjene da je to u okvirima 80% automobilski promet, 10% javni gradski promet autobusima i 10% svi ostali oblici prometa uključujuči vlakove, brodski promet putnika i biciklistički promet. Na biciklistički promet otpada zanemarujućih 1,5% sudionika u prometu. Cilj nam je 2021. imati najmanje 15% sudionika u prometu biciklista koliko je i europski prosjek a vjerojatno i preko 20% ako se uspijemo uključiti u neki EU projekt na tom području. Do tog cilja ćemo doći primjenjujući europske primjer dobre prakse kao što su Kopenhagen, Valencia ili Karlsruhe i na načine kako su oni to ostvarili.
5. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
Jugović:
A) natkrivanje kanala oborinskih voda na relaciji Bambina glavica-Institut, te iskorištavanje istog za izradu biciklističke staze.
B) Iscrtavanje prometne staze od KBC Firule do kraja Poljičke ceste
C) Izrada biciklističke staze od vrata Marjana do Hajdukovog stadiona
D) Izrada biciklističke staze od zgrade Jadranskog osiguranja u Lori do poslovnog centra Joker
E) Izrada biciklističke staze u dva karaka, od pošte u Kopilici Hercegovačkom ulicom preko Brda i Ravnih njiva do mosta sa Pujankama u jednom smjeru te od pošte u Kopilici Hercegovačkom ulicom preko Solinske ulice do Solina
Rok izrade zbog neizglasavanja proračuna predviđamo na godinu dana iako isto možemo realizirati unutar 3 mjeseca.
Prkić: —
Opara:Mreža biciklističkih staza od cca 40km, zone smirenog prometa 30km/h u centru grada, pravilno vođenje bike prometa kroz raskrižja, bike parkirališta (natkrivena i čuvana) i edukacija najmlađih sudionika u biciklističkom prometu te edukacija vozača motornih vozila. Sve ovo planiramo provesti u prve dvije godine provedbe nove Strategije tj. do 2019.
6. Kako planirate u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala? Hoće li i na koji način biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno za Split? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Jugović: Unutar mandata planiramo izgraditi mrežu biciklističkih staza po gradu te za istu uvesti nizozemski model korištenja javnih bicikala, a koji bi bio u sklopu javnog gradskog prijevoza. Broj stanica ovisi o razvoju korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva u gradu, na početku bi bilo 10 stanica kojima bi se pokrio cijeli grad.
Prkić: Zalažemo se za uvođenje sustava javnih bicikala jer držimo da je to vrlo efikasan način prijevoza. Odgovor na pitanje koliko stanica i na kojim lokacijama, dala bi prometna studija koja bi se izradila i za segment biciklističkog prijevoza. Također, predlagali smo u Gradskom vijeću gotov projekt za uvođenje sustava javnih bicikala, s novcem iz EU fondova, no, na žalost, nije bilo sluha za to.
Opara:U ovoj fazi, u kojoj ne postoji ozbiljnijih planova, pred nama je izrada cjelokupne Strategije. Tek tada možemo pristupiti razvoj sustava javnih bicikala. U ovome trenutku Grad Split nije spreman za implementaciju tog važnog programa izrazbe sustava javnih bicikala. Biciklistički promet se planira integrirati sa JGP ali i sa brodskim prijevozom do otoka Brača, Šolte, Hvara i Visa te sa željezničkim prijevozom na čemu smo na nivou županije postigle neki napredak.
7. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Splita s okolnim naseljima?
Jugović: Plan povezivanja Splita s okolnim naseljima ovisi o tim naseljima, a naš prioritet je spoj Splita preko mosta na rijeci Žrnovnici s općinom Podstrana kako bi biciklisti mogli maksimalno uživati u obali rijeke Žrnovnice gdje bi se napravila biciklistička staza koja bi vodila put novog splitskog ZOO vrta. Drugi prioritet je spoj Splita sa Solinom gdje Solin mora osigurati izradu biciklističke staze do Gospinog otoka, omiljenog rekreativno izletničkog ali i vjerskog mjesta Splićana.
Prkić: —
Opara: Mi imamo suprotan slučaj od većine drugih županija da je biciklistička infrastruktura razvijenija u okolnim mjestima i gradovima nego u županijskom centru u nas te spojnice idu u suprotnom smijeru ali ćemo to ispraviti razvoje infrastrukture u Splitu. Prvi u nizu bi trebala biti biciklistička staza Sv.Dujma i Staša kojom bi povezali Split i Solin i to po trazi antičke ceste preko Dujmovače po kojoj sam prošlog ljeta i organizirao humanitarnu biciklijadu 26.kolovoza, na dan suzaštitnika Splita, Sv. Staša, solinskog mučenika. Odatle bismo se spojili na postojeću biciklističku stazu prema Klisu.
8. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Jugović:Sudjelovanje građana i udruga nije upitno jer je ono postojalo i do sada, ali treba poraditi na edukaciji i razvijanju svijesti među građanima o prednostima korištenja bicikala ispred automobila za prometovanje po gradu.
Prkić: U izradi strategije svakako bismo uključili zainteresirane dionike, prvenstveno udruge biciklista i biciklističke klubove.
Opara: HDZ je i do sada na tom području sve stručne stvari vezane za ta pitanja prepustio na upravljanje stručnjacima iz Biciklističkog saveza SDŽ koji su onda uključivali u raspravu o problemima zainteresirane dionike, dakle sasvim obrnuti proces od uobičajne prakse hrvatskih gradova. No preuzimanjem upravljanja Gradom, sigurno će se i to promijeniti te će u gradskim službama potojati ljudi koji će preuzeti obvezu ispunjavanja mojih prioriteta vezanih uz bicikizam: Podizanje kvalitete biciklizma u gradu, boljom infrastrukturom i izgradnjom iste. Namjera mi je u novome razvojnome GUP-u unijeti odredbu o nužnom planiranju i projektiranju biciklističkih staza na novim prometnicama kao i pri rekonstrukciji postojećih, izgradnju biciklističkih natkrivenih i čuvanih parkirališta i posebno stvaranje mreže sustava javnih bicikala povezanih sa postojećim javnim prometom. Edukaciji građana i vozača svakako ću dati prioritet.
Kao dodatak donosimo i uvodno pismo gospodina Andre Krstulovića Opare:
Poštovani kolege biciklisti,
zadovoljstvo je vidjeti da ste gradonačelničkim kandidatima uputili upitnik vezan uz održivi promet, urbanu mobilnost a posebno uz biciklističku infrastrukturu.
Još veće zadovoljstvo mi pričinja činjenica da ste aktivni i u ovome izbornome ciklusu i da biciklizam, zahvaljujući i Vama, ulazi u programe političkih aktera.
Kao što vjerojatno znate, ja sam pasionirani biciklist, promotor biciklizma i osoba koju ljudi prepoznaju po biciklu. Čak se i jedan od mojih konkurenata ruga na moj račun, jer eto, on vozi Maybach a ja samo „bičikletu“. Sve je to dobro, bicikl i takvom antireklamom ulazi u prvi plan i radi toga sam zadovoljan.
Prije nego što pristupim odgovaranju želim naglasiti da je moja stranka HDZ potpisala sporazum o suradnji s Biciklističkim savezom Splitsko-dalmatinske županije po kojemu je Biciklistički savez imenovan glavnim koordinatorom i savjetnikom za pitanja biciklizma i cikloturizma.
Ta je suradnja na županijskom nivou urodila plodom pa je tako u SDŽ označeno 98 cikloturističkih ruta duljine 3500km a upravo se označava još 40 ruta duljine 1500km a ta je suradnja dovela do toga da imamo odlične turističke rezultate u tom obliku selektivnog turizma ( cikloturizam) pa su stanovnici SDŽ koji se bave njime 2016. ostvarili 10.000.000kn čiste dobiti. SDŽ je u kvaliteti cikloturizma i cikloturističke infrastrukture preuzela lidersku ulogu u Hrvatskoj od Istre. Također smo uspostavili odličnu suradnju tj. partnerski odnos na nivou SDŽ sa svim županijskim poduzećima koja su bitni dionici razvoja održivog prometa .
Nažalost, s Gradom Splitom nije se postigao pomak niti blizu tim rezultatima, tako da se ne možemo pohvaliti sa stanjem biciklističke infrastrukture u Splitu. No, kako rekoh, u svome programu kojeg sam objavio, naglasio sam važnost biciklizma, razvoj biciklističke infrastrukture kao i promociju zdravog života.
Biciklistički pozdrav,
Andro Krstulović Opara
U Splitu, 16.05.2017
—
Zahvaljujemo svim kandidatima na dostavljenim odgovorima. Pozivamo i sve ostale kandidate iz svih gradova da nam se jave sa svojim planovima, ali i pitanjima – sada ili bilo kada u budućnosti!
