Iz Rijeke smo dobili tri odgovora od kojih niti jedan ne prati strukturu naših pitanja, i ne odgovaraju na sva naša pitanja. Sva tri pisma, po redoslijedu zaprimanja, prenosimo u nastavku.
DOPUNA: Naknadno smo dobili i popunjen upitnik od strane Gradskog odbora SDP-a, te ga stoga navodimo kao posljednjeg.
Kandidat: HRVOJE BURIĆ
Zamjenik kandidata: MARINKO KOLJANIN
Zamjenica kandidata: MORANA JOKIĆ
KANDIDAT GRUPE BIRAČA
Kandidat: DANKO ŠVORINIĆ
Zamjenica kandidata: LAURA MARCHIG-ŠESNIĆ
Zamjenik kandidata: KRISTIJAN LENAC
LISTA ZA RIJEKU – RI
PAMETNO
Kandidat: ANDREJ BRIŠČIK
Zamjenica kandidata: ANET TROPE
Zamjenik kandidata: TIHOMIR ČORDAŠEV
AKCIJA MLADIH – AM
ŽIVI ZID
SNAGA – STRANKA NARODNOG I GRAĐANSKOG AKTIVIZMA – SNAGA
ALTERNATIVA
Kandidat: VOJKO OBERSNEL
Zamjenik kandidata: MARKO FILIPOVIĆ
Zamjenik kandidata: NIKOLA IVANIŠ
SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP
PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU
ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS
HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA – LABURISTI
SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS
Hrvoje Burić:
Hvala na Vašem upitu i hvalevrijednoj inicijativi Udruge „Sindikat biciklista“. S obzirom na vrlo gust raspored koji imamo ovih nekoliko dana prije izbora, nažalost neću moći odvojiti potrebno vrijeme za detaljno odgovaranje na ovaj upitnik te se nadam da će moj kratak osvrt biti dovoljan. Ako je potrebno, isti mogu poslati mailom na navedenu adresu.
Koliko je meni poznato, strategija razvoja biciklističkog prometa ne postoji, a Riječani se ne bave rekreativnim biciklizmom u velikom broju. Iako je Nezavisna lista Hrvoja Burića apsolutno za razvoj rekreativnog biciklizma, staze je vrlo teško napraviti s obzirom na konfiguraciju grada, koja je, a što vjerujem da vam je poznato, vrlo brdovita. S druge strane, periferija grada je jako dobro povezana, stoga se izvan Rijeke godinama njeguje sportski biciklizam.
Kako nam je u cilju povećanje unutargradske protočnosti te smanjivanje potrebe za ulaskom osobnim automobilima u grad, svakako bismo u suradnji s biciklističkim udrugama i klubovima na području grada Rijeke voljeli doći do rješenja koje će zadovoljiti rekreativce, a istovremeno smanjiti broj automobila u centru grada. Kao bivši sportaš, osobno koristim bicikl te bih volio na svom primjeru pokazati sve benefite bicikla nad osobnim automobilom. Vjerujem da je isti slučaj i s kandidatkinjom za zamjenicu gradonačelnika, Moranom Jokić, kao i samim kandidatom za gradonačelnika Hrvojem Burićem. Naravno, koliko će nam to vrijeme i obaveze dopustiti.
Kristijan Lenac:
Poštovani,
izuzetno nam je drago da ste pokrenuli ovu inicijativu. Kandidat za zamjenika gradonačelnika, Kristijan Lenac, je igrom slučaja jedna od onih malo osoba u Rijeci koja koristi bicikl kao osnovno prijevozno sredstvo u svom životu. Svakodnevno tijekom cijele godine odlazi i dolazi na posao biciklom, spuštajući se u grad i vraćajući se nazad uzbrdo na Kozalu ponekad i više puta na dan ako treba. Tko pozna Kristijana zna da od srca promovira korištenje bicikla za kretanje gradom i okolicom ne umarajući se od isticanja prednosti takvog načina života.
Iz iskustva osoba koje godinama svakodnevno koriste bicikl kao osnovno prijevozno sredstvo možemo odgovorno reći da se u Rijeci primjećuje totalna nezainteresiranost tijela uprave za razvojem biciklističkog prometa. Barem je u praksi do sada bilo tako i to je nešto što svojim angažmanom želimo promijeniti. Imamo jasnu namjeru razvijanja strategije biciklističkog prometa i općenito poticanja održivog prometa.
Trenutno na neka pitanja možemo odgovoriti samo načelno ili djelomično. Pošto nam je posebno stalo da se omogući transparentno i mjerljivo praćenje našeg rada, detaljne informacije dati ćemo vam dva mjeseca nakon izbora nakon što provedemo analizu trenutnog stanja i pokrenemo dijaloge sa Županijskom upravom za ceste, Rijeka prometom, lokalnim udrugama, lokalnim firmama, turističkom zajednicom i zainteresiranim građanima. Cilj nam je polučiti sinergijske efekte učinkovitim upravljanjem i dijalogom sa svim sudionicima.
Od više projekata koje planiramo realizirati dva su nam izuzetno važna:
1) Subvencioniranje nabave električnih bicikala za potrebe odlaska na posao
E-bike je idealno rješenje za grad sa puno uzbrdica kao što je Rijeka. Zadnjih nekoliko godina električni bicikli ostvarili su zamjetan tehnološki napredak i sve su dostupniji u raznim modelima za svačije potrebe. Predstavljaju jednostavno rješenje za popularizaciju korištenja bicikla u svakodnevnom životu u Rijeci. Natječaj za subvencioniranje će biti namjenjen lokalnom stanovništvu s ciljem redovitog korištenja bicikla i to samo na području grada. U tu svrhu razmatramo korištenje novih tehnologija za praćenje bicikla.
2) Trasiranje i uređenje biciklisticke staze Žurkovo – Rijeka – Opatija
U Rijeci je sve više biciklista. Izgradnjom biciklističke staze Rijeka bi dobila novi prometni izgled. Omogućilo bi se prometovanje biciklom uzduž cijele Rijeke te povezalo turistička naselja od Žurkova na istoku do Opatije na zapadu. U projekt bi uključili turističke zajednice, a trenutno razmatramo mogućnosti prijave projekta na EU fondove.
Općenito ćemo se zalagati za sve inicijative koje bi kao rezultat imale podizanje kulture vozača automobila prema biciklistima što u Rijeci još uvijek predstavlja veliki problem.
Vrlo nam je vrlo drago da ste pokrenuli ovu inicijativu i voljeli bismo, neovisno od izbora, stupiti u kontakt sa vašim članovima iz Rijeke ili okolice.
Andrej Briščik:
Poštovani,
Itekako smo svjesni ogromnih problema koje Rijeka ima vezano uz biciklističku infrastrukturu. Loša prometna infrastruktura, preuske prometne trake i visoka gustoća naselja ostavljaju jako malo mjesta za razvoj infrastrukture, a još pored toga Rijeka ima izuzetno kompliciran reljef kao dodatni ograničavajući faktor.
Po tom pitanju prije svega moramo napraviti hitnu intervenciju da uopće omogućimo prostor za biciklističke staze koje namjeravamo smjestiti na nogostupe kao ad-hoc rješenje. Među nama samima ima osoba koji su biciklisti, ali zbog očajne infrastrukture ne koristimo bicikle za dnevni odlazak na posao.
Jedno od rješenja reljefnih problema je sigurno i opremanje gradskih autobusa nosačima za bicikle kako bi omogućili savladavanje visinskih prepreka koje Rijeka ima.
Razvoj biciklističke infrastrukture planiramo uklopiti u cjelokupnu strategiju razvoja održivog urbanog trasporta. Poznate su nam inicijative sličnih gradova koji su gradili biciklističke eskalatore i sličnu “potpornu” infrastrukturu kako bi riješili problem strmih uspona riječkog gradskog reljefa. Pomno pratimo ono što radi San Francisco jer ima puno dodirnih točaka s rijekom i pratimo nove i inventivne ideje kako omogućiti da brdoviti gradovi postanu “biciklibilniji” jer smatram da upravo tu leži ključ uspjeha razvoja biciklizma u Rijeci.
-
Postoji li u Rijeci strategija razvoja biciklističkog prometa? Planirate li ju razvijati i na koji način planirate osigurati njenu provedbu? Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
SDP: Strategija razvoja biciklističkog prometa za sada ne postoji, ali je planiranje biciklističkog prometa obrađeno Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke donesenim 2007. godine. Spomenutim planom utvrđena je kategorizacija biciklističkih staza, kriteriji za njihovo projektiranje odnosno izvedbu kao i načelni prostorni razmještaj. Međutim, u primjeru Rijeke ipak treba uzeti u obzir konfiguraciju grada koja nije nimalo poticajna da se stanovnici grada odluče na korištenje bicikla u značajnom broju. Naime, većina gradskih naselja nalazi se na uzvisinama u odnosu na središte grada pa tako većina riječkih prometnica i putova ima određeni nagib odnosno riječ je o nerijetko strmim uzbrdicama i nizbrdicama.
Provedba razvijanja biciklističkog prometa u Gradu Rijeci uključena je i prilikom izrade detaljnih urbanističkih planova unutar kojih se, gdje god je prostorno – prometno to moguće, predviđa I uređenje biciklističkih staza (npr. detaljni planovi područja Rastočina, Trsata i sl.) kao sastavnih dijelova novih ili rekonstruiranih prometnica.
-
Kako osobnim primjerom Vaši kandidati/kinje za pozicije gradonačelnika i dogradonačelnike podržavaju ideju bicikla kao prijevoznog sredstva?
SDP: Zbog brojnih obaveza koje imam u danu nažalost zaista rijetko vozim bicikl. No, smatram da je bicikl kao prijevozno sredstvo u gradovima odlična alternativa osobnim automobilima i organiziranom gradskom prijevozu, posebno u onim sredinama koje se nalaze na pretežno ravnom terenu. Nažalost, kao što je već rečeno, konfiguracija Rijeke nije poticajna za, primjerice, dolazak ili odlazak s posla biciklom jer osoba prosječne kondicije teško biciklom može svladati uzbrdicu od središta grada prema, recimo Trsatu ili pak Drenovi. Ipak, kao gradonačelnik Rijeke zalažem se za učestalije korištenje bicikala u gradu pa sam tako inicirao postavljanje javnih bicikala na riječkoj šetnici Molo longo, a razmatraju se i drugi slični projekti.
-
Koliko Rijeka trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu? Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini? Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
SDP: Proračun grada Rijeke javno je dostupan i transparentan dokument.
Do sada je u spomenuti projekt javnih bicikala uloženo oko 200 tisuća kuna, u njegovo daljnje razvijanje na drugim lokacijama za sada se planira uložiti još oko 300 tisuća kuna.
No, naš je prvenstveni cilj pokrenuti izradu Plana održive urbane mobilnosti kojim će se utvrditi i prioriteti u pogledu potreba za ulaganjem u razvoj biciklističke infrarstrukture, a potom i mogući izvori ulaganja.
-
Kakva je sada modalna raspodjela prometa u Vašem gradu? Koja je vaša ciljana modalna raspodjela do kraja 2021.? Koji je udio biciklističkog prometa u toj raspodjeli? Kako ćete doći do željene raspodjele?
SDP: Prema analizama koje su izrađene unutar prometnih studija koje su bile podloga za izradu Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke, modalna raspodjela pokazuje veće korištenje osobnih vozila u odnosu na javni prijevoz, i to u omjeru cca 60%:40%. Planirana modalna raspodjela je promjena odnosa u korist javnog prijevoza tako da bi se na javni prijevoz trebalo odnostiti 60% svih putovanja. Postizanje takve raspodjele predviđeno je jačanjem javnog prijevoza, uključivanjem gradsko-prigradske željeznice u sustav javnog prijevoza, osiguravanje žutih traka za autobusni promet, davanje prednosti autobusima u prometu te drugim mjerama koje će autobusni prijevoz učiniti kvalitetnijim. U ovim se mjerama nalazi i jačanje pješačkog prometa kroz izgradnju novih i uređenje postojećih pješačkih komunikacija. U pogledu provedbe svega navedenog možemo utvrditi napredak tj. kontinuiranim nabavkama novih autobusa-prvenstveno s pogonom na plin- činimo javni prijevoz udobnijim i privlačnijim, nedavno smo potpisali ugovor o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka na dionici Škrljevo-Rijeka-Matulji-Jurdani, osnovnog tehničkog preduvjeta za uvođenje gradske željeznice, a i ostale mjere unaprjeđenja se provode ili pripremaju.
Također, kao što je rečeno, planiranje biciklističkog prometa obrađeno je Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke kojim je utvrđena kategorizacija biciklističkih staza, kriteriji za njihovo projektiranje odnosno izvedbu kao i načelni prostorni razmještaj te će se raditi na provedbi odrednica plana.
-
Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
SDP: Projekti biciklističke prometne infrastukture biti će definirani kroz ranije spomenuti Plan održive mobilnosti čija se pokretanje izrade planira u ovoj godini.
-
Kako planirate u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala? Hoće li i na koji način biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno za Rijeku? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
SDP: Već spomenuti sustav javnih bicikala pokrenut je postavom prve stanice na riječkom lukobranu unatrag 3 godine. Taj sustav namjeravamo unaprijediti postavom novih stanica za što će biti raspisan javni natječaj. Tijekom dosadašnjih priprema za sada je utvrđena potreba za najviše dvije dodatne stanice i to u gradskom središtu, te na području Trsata s obzirom na privlačnost povijesne jezgre i Sveučilišnog kampusa.
-
Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Rijeke s okolnim naseljima?
SDP: Pod imenom Bike Rijeka već je uspostavljena mreža biciklističkih staza tj. Biciklističke transverzale riječkog prstena, primarno namijenjene rekreativnim potrebama građana i gostiju. U pogledu korištenja bicikala za potrebe prometovanja, gotovo sve općine u sklopu riječkog prstena i aglomeracije posjeduju jednaka ograničenja kao i Grad Rijeka u smislu konfiguracije terena.
-
Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
SDP: U sve dokumente koje donosi, Grad Rijeka omogućuje i uvid građanima, udrugama i drugim zainteresiranim sudionicima. U vrlo značajnom opsegu, prostorno-prometno planiranje bilo je integrirano u izradi Prostornog plana uređenja, donesenog 2003. godine, kao i Generalnog urbanističkog plana, donesenog 2007. godine, kao i prilikom izrade više detaljnih i urbanističkih planova uređenja koji su potom doneseni, svi uz izuzetno veliko učešće javnosti, udruga, struke i drugih zainteresiranih sudionika. Također, potrebno je naglasiti i izradu više strategija razvoja (Grada Rijeke, 2014., Primorsko-goranske županije, 2016., Urbane aglomeracije Rijeka, 2015/16.), u izradi kojih je bila uključena široka opća i stručna javnost. Očekujemo da će izrada Plana održive urbane mobilnosti biti prilika za dodatno i fokusirano sudjelovanje javnosti i svih dionika zainteresiranih za sadržaj i rezultat ovako složenog dokumenta.
Zahvaljujemo svim kandidatima na dostavljenim odgovorima. Pozivamo i sve ostale kandidate iz svih gradova da nam se jave sa svojim planovima, ali i pitanjima – sada ili bilo kada u budućnosti!
