S područja Grada Dubrovnika su nam odgovorili sljedeći gradonačelnički kandidati:
Kandidat: VIDO BOGDANOVIĆ
Zamjenik kandidata: NIKOLA PAVLOVIĆ
Zamjenica kandidata: ĐIVE GALOV
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS
Kandidat: MARO KRISTIĆ
Zamjenica kandidata: DOLORES LUJIĆ
Zamjenik kandidata: PETAR MIHOČEVIĆ
MOST NEZAVISNIH LISTA – MOST
Kandidat: MATO FRANKOVIĆ
Zamjenica kandidata: JELKA TEPŠIĆ
Zamjenica kandidata: ORLANDA TOKIĆ
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Kandidatkinja: TEREZINA ORLIĆ
Zamjenik kandidatkinje: LUKŠA MATUŠIĆ
Zamjenica kandidatkinje: JELENA CRNČEVIĆ
DUBROVAČKI DEMOKRATSKI SABOR – DDS
Kako nisu svi kandidati odgovarali „direktno“ na pitanja, njihovi odgovori su u analizi svrstani prema tematskim skupovima pitanja koja smo im uputili. Slijede njihova razmišljanja, stavovi te namjere općenito vezane uz razvoj biciklističkog prometa u gradu Dubrovniku.
- Postoji li u Dubrovniku strategija razvoja biciklističkog prometa? Planirate li ju razvijati i na koji način planirate osigurati njenu provedbu? Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
BOGDANOVIĆ: Nažalost, zbog konfiguracije terena i uskih prometnih koridora u Dubrovniku vrlo mali broj osoba koristi bicikl, pogotovo u svakodnevnom prometovanju. Promet biciklima se donekle pojača tijekom sezone kad se pojave turisti biciklisti. Na području Dubrovnika ne postoji niti jedna biciklistička staza. U nekim zonama mogle bi se organizirati staze za bicikle uz prometnice, npr. na području Lapada, Rijeke Dubrovačke i sl. Nažalost, nikakvim lokalnim propisima se ne može poboljšati stanje ukoliko se ne poboljša infrastruktura. Npr. na području Dubrovnika ne postoji niti jedan metar četvorni predviđen za parkiranje bicikla. Koliko znam, ne postoji strategija razvoja bike prometa.
ORLIĆ: U Dubrovniku u ovom trenutku ne postoji strategija razvoja biciklističkog prometa, kao ni strategija razvoja prometa općenito. Kad preuzmemo odgovornost za vođenje gradske uprave zasigurno ćemo se, moj tim i ja, potruditi unaprijediti sve vidove prometa. Već smo obavili niz razgovora s prometnim stručnjacima, a savjetovanje ćemo nastaviti i dalje.
Ostali kandidati nisu na ovo pitanje dali odgovor.
- Kako osobnim primjerom Vaši kandidati/kinje za pozicije gradonačelnika i dogradonačelnike podržavaju ideju bicikla kao prijevoznog sredstva?
BOGDANOVIĆ: Mislim da naši kandidati ne koriste bicikle osim možda negdje rekreativno
Ostali kandidati nisu na ovo pitanje dali odgovor.
- Koliko Dubrovnik trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu? Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini? Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
BOGDANOVIĆ: Sad se ništa ne ulaže u biciklističku infrastrukturu. Prva ulaganja bi trebala biti namijenjena unosu biciklističke infrastrukture u planske dokumente. Koliko? Teško je predvidjeti. U svom programu nosimo uvođenje potpune transparentnosti kroz prikazivanje prometa preko računa Grada u realnom vremenu. Time će se u svakom trenutku moći vidjeti odnosi troškova pa i u prometu. Trenutno ne postoji analiza troškova per capita po vrsti prometa.
ORLIĆ: prije izrade kompletne strategije prometa na dubrovačkom području nije moguće zasebno razmatrati strategiju razvoja biciklističkog prometa, pa tako i odrediti kolika bi ulaganja bila potrebna u biciklističku infrastrukturu. Ulaganja te vrste u ovom trenutku ne postoje, što nikako ne znači da ne postoji i interes. Govoreći o ulaganjima i proračunu Grada Dubrovnika, planiramo izraditi Proračun u malom i taj dokument objaviti na web stranici, kako bi svaka stavka gradskog proračuna bila vidljiva i transparentna.
Ostali kandidati nisu na ovo pitanje dali odgovor.
- Kakva je sada modalna raspodjela prometa u Dubrovniku? Koja je vaša ciljana modalna raspodjela do kraja 2021.? Koji je udio biciklističkog prometa u toj raspodjeli? Kako ćete doći do željene raspodjele?
BOGDANOVIĆ: Ne postoji analiza modalne raspodjele. Naše viđenje prioriteta u prometu su sljedeća: pješački, ostali nemotorni, javni električni, individualni električni, javni motorni, individualni motorni. Za Dubrovnik bi vrlo zanimljive mogle biti hibridne el. bicikle kojim bi se mogao zamijeniti veliki broj skutera i motocikla koji se gotovo isključivo koriste na području naselja Dubrovnik. Kako poboljšati raspodjelu u korist ne motornog i el. prijevoza? Pogodovanjem pješačkog i ne motornog te penaliziranjem motornog.
KRISTIĆ: Smatram da je povećanje korisnika bicikla na području grada Dubrovnika i općenito dubrovačko-neretvanske nešto što je neizbježno i konstantno u porastu iz više aspekata, a samim time korisno kako za pojedinca misleći pritom za samog korisnika bicikla tako i za samu lokalnu samoupravu kao što je to grad Dubrovnik i Županija. Zašto? Iz razloga što u okviru općeg rasta biciklizma na našem području veću ulogu od organiziranih grupa i klasičnih vozača bicikla imaju i turisti za koje bicikliranje predstavlja dodatnu aktivnost, zbog čega je nužno razvijanje grada Dubrovnika u cikloturizmu, prvenstveno misleći pritom na žurnu izradu, ponudu većeg broja biciklističkih ruta na području cijele samouprave. Ono što smatram problem uz trenutnu neadekvatnu cestovnu infrastrukturu u gradu Dubrovniku i Županiji je vrlo oskudna ponuda smještajnih, ugostiteljskih i prvenstveno servisnih usluga namijenjenih biciklistima! Kada govorimo o Vašem upitu o izvlačenju sredstava iz europskih fondova, možemo istaknuti ideju koju bi realizirao na primjeru obala u cijelom gradu Metkoviću, a koje su zbog neadekvatnih nasipa ili nezaštićenog obalnog pojasa od poplava često znale biti poplavljene. Upravo izvlačenjem sredstava iz europskih fondova za obranu od poplava bi se istovremeno mogle oblikovati vrlo atraktivne i kvalitetne biciklističke rute. Isto tako postoje dobre mogućnosti gradnje biciklističkih staza učvršćivanjem ili asfaltiranjem nasipa uz vodene površine kojima recimo gradovi u dolini Neretve obiluju.
ORLIĆ: Spremni smo poduprijeti razvoj biciklističkog prometa i radi promoviranja zdravijeg načina života, kao i radi doprinosa zaštiti okoliša. Konfiguracija tla u Dubrovniku nameće određena ograničenja kad je riječ o biciklističkom prometu, ali moguća su rješenja koja uključuju električne bicikle i to naročito u zapadnom dijelu grada. Dijelovi Grada u kojima u ovom trenutku mogu vidjeti biciklističke staze zasigurno su Park Petka, Uvala Lapad, Babin Kuk i područje Rijeke Dubrovačke.
Iz stožera g. Frankovića nisu na ovo pitanje dali odgovor.
- Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
BOGDANOVIĆ: Ništa se neće implementirati kao ”prioritet” već kao eventualno moguće. U svakom slučaju to bi za početak moglo biti unošenje bike staza u plansku dokumentaciju.
FRANKOVIĆ: Hrvatska demokratska zajednica u svom programu kao jedan od kapitalnih projekata nosi i cjelovito prometno rješenje za Grad Dubrovnik. Planiramo revizijom postojećeg prometnog sustava stvoriti preduvjete za realizaciju cjelovitog infrastrukturnog sustava te izgradnjom parkirališnih objekata i realizacijom kapitalnih projekata – cesta most – Pobrežje i Lapadska obala donijeti cjelovito prometno rješenje koje će omogućiti brži protok prometa u gradu Dubrovniku.
Osim prometnog rješenja, jedan od kapitalnih projekata jest i športska infrastruktura Grada Dubrovnika. Smatramo da strategija razvoja biciklističkog prometa mora biti sastavni dio strategije razvoja športa u Gradu Dubrovniku, ali je također potrebno, za uže gradsko područje riješiti i cjelovito pitanje prometa kako bi se istim odredile i biciklističke staze.
Osim Petke, na kojoj imamo biciklističku stazu i užeg dijela Grada potrebno je, a i moguće s obzirom na dobru suradnju sa susjednim općinama povezati biciklističku infrastrukturu. Ideja nam je širiti biciklističke staze i na ruralne dijelove Grada (Gornja sela, Primorje) te putem europskih fondova pokušati ostvariti što veći broj projekata – od uređenja staza do manifestacija na ovu temu.
Ostali kandidati nisu na ovo pitanje dali odgovor.
- Kako planirate u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala u Dubrovniku? Hoće li i na koji način biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno za Dubrovnik? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
BOGDANOVIĆ: Razmišlja se eventualno o sustavu el. javnih bicikla s tri osnovne baze: Grad, Gruž i Lapad.
KRISTIĆ: Isto tako kao osoba koja je cijeli život aktivna u sportu, poznata mi je činjenica da u nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj postoji sustav poznat pod nazivom “Bikeshare”, što bi kroz javne natječaje grada Dubrovnika, htio dovesti na prometnice Grada kao projekt i oblik unapređenja zdravlja građana kroz poticanje korištenja bicikla, što bi također dovelo do smanjenja motoriziranog prometa na području Grada i povećanja protočnosti prometa.
Ostali kandidati nisu na ovo pitanje dali odgovor.
- Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Dubrovnika s okolnim naseljima?
BOGDANOVIĆ: Prvenstveno i za sad jedino povezivanje s naseljima kroz Rijeku Dubrovačku gdje bi bilo prostora za stazu i interesa za bike prometovanje.
KRISTIĆ: Na vaš upit o planovima za povezivanje biciklističke infrastrukture Dubrovnika sa okolnim naseljima, mogu izjaviti da većina cesta koje povezuju grad Dubrovnik i okolna mjesta su nerazvrstane ceste većim dijelom, a samim time i u vlasništvu lokalne samouprave dok je manji dio naselja povezan putem državne ceste D-8. Ono što bih napravio kao gradonačelnik grada Dubrovnika, je to da bih iskoristio blagodati prirode i činjenicu da je većina okolnih mjesta povezana nerazvrstanom cestom uz obalu mora ili rijeke Omble, što upravo stvara kvalitetne uvjete za izgradnju poljskih biciklističkih staza koje stvaraju manje troškove, a istovremeno se uklapaju u netaknutu prirodu. Vožnja biciklom uz rijeku Omblu splet je vožnje netaknutom prirodom i urbanim okolišom. Na svom se biciklističkom putu turist i korisnik bicikla može zaustaviti na na travnjaku i izvoru iste te rijeke, koji donose maštovit osjećaj mira. Također može uz prirodne znamenitosti u blizini buduće staze i okrijepiti se tradicionalnim lokalnim specijalitetima pa i iz te rijeke. Onaj dio okolnih mjesta koji je povezan državnom cestom D-8 bih pokušao povezati biciklističkim stazama kroz zajedničko sufinnciranje Grada i vlasnika tih cesta, a to su Hrvatske ceste.
Ostali kandidati nisu na ovo pitanje dali odgovor.
- Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
BOGDANOVIĆ: Rasprave na zborovima građana, javna izlaganja i javne rasprave kao dio postupka izrade i donošenja ukupnih planova pa tako i prometnih.
KRISTIĆ: Na vaš zadnji upit o planiranju poboljšanja sustava sudjelovanja građana i udruga u prostornom prometnom planiranju i upravljanju prometom, mogu izjaviti da ću konstanto tražiti uključivanje građana i Udruga Grada koje se bave cestovnim prometom, bilo u sudjelovanju kroz Odjel za promet i stanogradnju ili u direktonom informiranju od građana kroz dnevne kontakte, jer ne zaboravimo sve što radimo poradi građana i njihovo mišljenje mi je bitno, jer na kraju lanca oni su ti krajnji korisnici prometnica!
FRANKOVIĆ: Ovim putem, želimo se zahvaliti Udruzi na dostavljenom upitniku, a svakako ćemo po preuzimanju odgovornosti za Grad Dubrovnik Udrugu uključiti kao partnera u projektima na temu razvoja biciklističkog i održivog prometa.
Iz stožera gđe Orlić nisu na ovo pitanje dali odgovor.
Zahvaljujemo svim kandidatima na dostavljenim odgovorima. Pozivamo i sve ostale kandidate iz svih gradova da nam se jave sa svojim planovima, ali i pitanjima – sada ili bilo kada u budućnosti!
