U petak 27. listopada, u Hrvatskom Saboru izglasane su izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje se primarno provode radi usklađenja s direktivama EU, a u kojem našla se i jedna izolirana mjera koja postrožuje uvjete za sudjelovanje biciklista u prometu – proširenje obveze nošenja reflektirajuće odjeće ili drugih reflektirajućih oznaka prilikom vožnje bicikla na svim cestama. “Druga reflektirajuća oznaka” značila bi da biciklisti mogu, osim posebnom biciklističkom odjećom, biti označeni i nekom drugom oznakom, materijom ili samoljepljivom trakicom koja reflektira svjetlo, a koja ih čini uočljivijima na cesti. Slažemo se kako je uočljivost biciklista na cestama iznimno važna, no europska i svjetska iskustva pokazala su da predložena mjera nošenja reflektirajuće odjeće smanjuje atraktivnost, praktičnost i pristupačnost korištenja bicikla u funkciji lokalnog prijevoznog sredstva, što umanjuje i poništava brojne pozitivne učinke koje popularizacija vožnje bicikla ima u zajednici.
Članovi Sekcije za infrastrukturu “Sindikata biciklista” bili su aktivno uključeni u javno savjetovanje i raspravu o prijedlozima zakona, zajedno s drugim organizacijama kojima je biciklistički promet u fokusu interesa, međutim prijedlog izmjene članka 113. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u zakonskom prijedlogu nije obrazložen, niti je bio prethodno najavljen i ponuđen na razmatranje među temama u ranijem savjetovanju o procjeni učinka propisa te je kao takav u konačnici i donesen.
Smatramo važnim upozoriti na činjenicu kako postroženje obveze korištenja reflektirajuće odjeće u ovom slučaju nije utemeljeno na dokazima koji bi upućivali da već postojeće zakonske obveze o korištenju biciklističkih svjetala i reflektirajuće odjeće ili prsluka na javnim cestama nisu dovoljne. Naime, činjenica je da policija ne prikuplja podatke o korištenju biciklističkih svjetala, kao ni o korištenju reflektirajuće odjeće, čak ni kao podatak u izvještajima o prometnim nesrećama u kojima sudjeluju bicikli.
Postojeće zakonske obveze o korištenju svjetala bile bi daleko učinkovitije mjere za noćnu vidljivost vozača bicikala, no razina njihovog korištenja je izrazito niska. Na to ukazuju podaci do kojih je udruga “Sindikat biciklista” došla terenskim praćenjem osvjetljenosti vozača bicikala tijekom protekle tri godine. Prema tim podacima, otprilike polovica vozača bicikala na području Zagreba ne koristi baš nikakva svjetla u večernjim i noćnim satima, a manje od 40% ih koristi oba zakonski propisana svjetla: prednje bijelo i stražnje crveno.
Stoga apeliramo da se MUP prilikom donošenja sve strožih zakonskih obveza oslanja na provjerljive podatke te da pažljivo odvagne prijedlog mjera cjelovitoj javnoj raspravi. Smatramo da postojeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama obiluje manjkavostima, propustima i neujednačenostima odredbi koje uređuju biciklistički promet te smo sigurni kako postoji niz važnijih odredbi koje treba mijenjati u stručnoj raspravi s ciljem smanjenja pravne i fizičke nesigurnosti vozača bicikala u prometu. Vjerujemo u donošenje zakona temeljeno na argumentima i dokazima te shodno tome predlažemo da se ova izmjena zakona što prije ukloni iz aktualnog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a da se veća pozornost posveti provedbi već postojećih zakona te akcijama i inicijativama koje za cilj imaju povećanje korištenja svjetala kod biciklista.
