Prve ovogodišnje snježne padaline u subotu su paralizirale zagrebački javni prijevoz, a sav ostali promet tekao je usporeno i otežano. Pozdravljamo napore zimske službe koja je prema rasporedu važnosti očistila prilaze hitnim službama i glavne gradske prometnice, a kasnije malo pomalo i većinu ostalih gradskih cesta. No time posao zimskog čišćenja nije završen! Kao i svake godine do sada, glavno mjesto za odbacivanje snijega s kolnika nalazi se uz cestu, a na najvažnijim gradskim prometnicama tamo se nalaze biciklističke staze i trake koje su tako postale potpuno zatrpane. Time kretanje glavnim gradskim prometnicama za bicikliste postaje teško, a ponegdje gotovo nemoguće. Pred bicikliste se postavlja izbor: gužvanje s pješacima na preuskim zaleđenim putevima na neočišćenim nogostupima ili pak kretanje po suženim cestama, na kojima automobili, nesputani zimskim pokrivačem, ponovno slobodno jure. Prošlih godina zagrebačke zimske službe ostavljale su hrpe snijega na biciklističkim stazama da se otope na suncu kad bi se ono napokon pojavilo. Tražimo da se to ne ponovi i ove godine.
Pogledajmo za usporedbu primjer Kopenhagena i tamošnju praksu zimske službe koja je potpuno suprotna zagrebačkoj: među prvim ciljevima za čišćenje su upravo gradske biciklističke staze. U Kopenhagenu su se pozabavili jednostavnom matematikom: kad svih 30% stanovnika koji za svakodnevna putovanja koriste bicikl to zbog snijega odjednom ne bi mogli, nastao bi još veći kolaps javnog i automobilskog prometa. Jednostavno, gradski prometni sustav ne bi mogao primiti toliko novih putnika. Automobili i autobusi se zbog snijega moraju kretati sporije (čime postaju manje smrtonosna prijetnja ostalima), no ipak mogu sami sebi utabati put na cestama, pa prioritet za zimsko čišćenje mogu biti upravo biciklističke staze. Pritom danske zimske službe ne čekaju da snijeg prestane padati pa da izađu na teren, nego cijelo vrijeme ralicama i traktorima s velikim četkama čiste svježi snijeg sa biciklističkih staza. Zbog svega toga Kopenhagen i ima postotak od 80% redovitih biciklista koji u tijekom zime nastavljaju voziti bicikl. Anketa koju smo proveli među našim članovima pokazala je da 45% njih ne odustaje od bicikla samim time što je došla zima. Temperature od nekoliko Celzijusa ispod nule, kažu, ne mogu ih spriječiti u korištenju bicikla. Međutim, zagrebački biciklisti se, pored niskih temperatura, moraju boriti i protiv zimske službe koja nakon svakog snijega marljivo zatrpava biciklističke staze na najvažnijim gradskim prometnicama.
Još jednom dakle, uz priznanje na čišćenju i osposobljavanju prioritetnih gradskih ulica za hitne službe i javni promet, pozivamo zagrebačku zimsku službu da nastavi svoj posao i omogući i zagrebačkim biciklistima da putuju gradom – tjedan dana nakon pada snijega to još uvijek nije napravljeno. Da skratimo moguće nedoumice i kalkulacije, ne tražimo čišćenje svih navodnih 220 kilometara zagrebačkih staza, nego osiguravanje prohodnosti barem za najvažnije smjerove:
1. Svi mostovi preko Save (djelomično očišćeno)
2. Ljubljanska, Zagrebačka, Slavonska avenija (gotovo ništa nije očišćeno)
3. Vukovarska avenija (gotovo ništa nije očišćeno)
4. Zeleni val u oba smjera (staza djelomično čista, traka nimalo)
5. Hrvatske bratske zajednice (djelomično očišćeno)
6. Držićeva (djelomično očišćeno)
7. Martićeva (gotovo ništa nije očišćeno)
8. Maksimirska (djelomično očišćeno)
9. Heinzelova i Radnička (djelomično očišćeno)
10. Horvaćanska (djelomično očišćeno)
11. Avenija Dubrovnik (djelomično očišćeno)
Prigodno je naglasiti: ako zbog gomile zaštitnih stupića, prometnih znakova, stupova javne rasvjete i visokih rubnjaka čak ni najmanjim vozilima Zimske službe ili Čistoće nije moguće čistiti biciklističke staze, to je samo još jedan pokazatelj strukturne promašenosti dugogodišnje prakse da se “biciklističkim stazama” naknadno proglašavaju komadići nogostupa izgrađeni za kretanje pješaka. Takve staze su zbog toga potpuno neprilagođene potrebama i mogućnostima biciklističkog prometa, pa je tako onemogućeno i njihovo održavanje. Svaka nova takva staza u Zagrebu napravljena po istim zastarjelim i štetnim principima predstavlja dvostruki trošak za građane Zagreba: prvi put dok se označava, a drugi put kad će se morati prepravljati. Pritom su najgori slučajevi kad na novoizgrađenim ulicama, unatoč prostornim mogućnostima primjene boljih rješenja, gradski birokrati i dalje naručuju iscrtavanje istih staza kao i u već izgrađenim dijelovima grada.
Na kraju, naš zahtjev da se prilikom čišćenja snijega vodi računa i o biciklistima nije puki hir šačice entuzijasta. Sve veći broj biciklista i biciklistica svih dobnih skupina svakodnevno prometuje Zagrebom, a taj broj će se i dalje povećavati. Očekujemo od gradskih službi koje i mi financiramo iz prireza da prestanu ignorirati potrebe biciklista u prometu. Godinama se biciklističku populaciju zanemarivalo, ne shvaćajući da se zanemaruje najbolji način za rješenje gomile zagrebačkih prometnih problema. Poručujemo gradskim službama: probudite se iz logističke noćne more koju ste sami stvorili gradeći samo automobilsku infrastrukturu kojom se, sasvim slučajno, mogu koristiti i vozila javnog prijevoza, a tek marginalno i bicikli. Prekinite ovisnost građana Zagreba o automobilima, dajte im mogućnost da izaberu ono što je zdravije i jeftinije. Izgradite takav prometni sustav u kojem se između svake dvije točke u Zagrebu može lako, legalno i bez straha biciklom provozati bilo čije dijete i bilo čiji djed ili baka. Tek to će biti pokazatelj stvarne socijalne osviještenosti. No, kao prvo, molimo vas: očistite snijeg s to malo upotrebljivih staza što ih uopće ima.
