Kao i svakog proljeća, pojavom toplijeg vremena policija je i ove godine pokrenula svoje akcije nadzora i sankcioniranja vozača bicikala. O tome smo već pisali više puta, upozoravajući na kontradiktornost i besmislenost kažnjavanja biciklista koji su s obzirom na infrastrukturu koju su obavezni koristiti u neravnopravnom položaju spram ostalih sudionika u prometu.
Nakon prve ovogodišnje policijske akcije kažnjavanja, početkom ožujka objavili smo članak reakcija na kažnjavanje biciklista u kojemu smo napomenuli kako se ove policijske akcije nažalost svode na cinično provođenje zakona, bez pravog učinka na njegov cilj i smisao, a to je – barem prema nazivu – sigurnost prometa na cestama. Ponavljamo opet, podržavamo policijske akcije kojima bi se zaista povećala sigurnost prometa, tj. kažnjavanje za brzu i neopreznu vožnju među pješacima, vožnju bez svjetala noću i prolazak kroz crveno. Ipak, ogorčeni smo na akcije koje su usmjerene na kažnjavanje biciklista koji čine samo formalne prekršaje, ali pritom ne ugrožavaju sebe ni druge sudionike u prometu.
Policija uporno zauzima poziciju da su vozači bicikala sudionici koji se moraju pridržavati pravila posve jednako kao i svi drugi. Međutim, jednakost u obavezama ne znači i ravnopravnost u odnosu na mogućnost smislenog ispunjenja tih obaveza. Kao što stalno upozoravamo, biciklistima nije osigurana prometna infrastruktura kao što je osigurana motornim vozilima. Isto tako, niti zakonske odredbe ne uvažavaju bitne razlike između bicikala i motornih vozila, te ne dopuštaju iznimke od općih pravila u razumnim okolnostima. Uzmimo samo jedan primjer: za motorna vozila postoji odredba (članak 46) da se moraju pridržavati uobičajenih pravila za kretanje kolnikom “osim u slučaju opasnosti po život, zdravlje ili imovinu”. Za bicikl se nigdje u zakonu ne spominje nikakva slična odredba. Takvih nedorečenosti u zakonu ima mnoštvo. Stoga smo zamolili policiju da u svojim akcijama nadzora primijene institut beznačajnog prekršaja prema članku 24a Prekršajnog zakona za prekršaje čije kažnjavanje ne doprinosi stvarnom povećanju sigurnosti.
Prekršajni zakon – Članak 24a
Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
Dakle, tražimo da se prestane s “kažnjavanjem radi kažnjavanja” odnosno s ciljem punjenja proračuna. Smisao kažnjavanja je prevencija budućih prekršaja, ali za to moraju postojati određeni preduvjeti. Vozači bicikala u Zagrebu i dalje ne mogu smisleno voziti bicikl, prateći biciklističke staze koje se pojavljuju i nestaju bez traga, a da pritom ne počine barem nekoliko formalnih prekršaja. Policija to nažalost i dalje odbija uvažiti.
Prisjetimo se sastanka iz veljače s predstavnicima Službi za sigurnost cestovnog prometa Hrvatske i Zagreba, kojima smo ilustrirali i obrazložili probleme biciklista ovom prezentacijom. Pokušali smo objasniti da izabrani prekršaji zbog kojih policija sankcionira bicikliste (najčešće vožnja biciklističkom stazom u suprotnom smjeru i bilo kakva vožnja pločnikom) nisu na najbolji način povezani s povećanjem sigurnosti. Pokušali smo objasniti i da nije isto voziti po širokom pločniku bez pješaka i voziti divlji slalom između pješaka na uskom pločniku. Stekli smo dojam da su nas razumjeli, ali nismo osjetili neku spremnost da svoje akcije prilagode. Dobili smo potvrdu da je i policija uočila problem loše i neadekvatne infrastrukture i uputila nas je na druge institucije kao što su Grad Zagreb i HAK. Također smo dobili podsjetnik da je Gradu Zagrebu još prije dvije godine predala opsežan spisak sigurnosnih nedostataka u biciklističkoj infrastrukturi, ali Grad nije ništa napravio da ih ispravi.
Kako je policija nakon tih aktivnosti nastavila kažnjavanje biciklista bez korekcija uputili smo još jedan službeni upit zagrebačkoj policiji prijedlogom kako poboljšati buduće akcije nadzora biciklističkog prometa. Ponovno smo istakli kako “Podržavamo brigu policije za sigurnost biciklističkog prometa, ali smo iznenađeni i razočarani time što je i u ovim masovnim akcijama ponovno fokus pažnje na beznačajnoj formi umjesto na mjerama koje će zaista doprinjeti povećanju sigurnosti prometa i smanjenju nesreća.”
Iz policije smo vrlo brzo dobili odgovor, no u njemu nismo dobili dobili komentar policije na naš prijedlog smislenijeg fokusa policijskog djelovanja, primjerice na povećanje postotka osvijetljenih bicikala noću.
Ponovno smo im pisali:
“… Ipak, žao nam je što niste komentirali naše prijedloge o usmjeravanje ovakvih akcija u stvarno povećanje sigurnosti sudionika u prometu, umjesto o čistom zadovoljenju forme od strane policijskih službenika, čemu gotovo svakodnevno svjedočimo, čak i mimo organiziranih akcija… …Stoga Vas ponovno molimo da uvažite naše prijedloge i suradnju oko usmjeravanja policijskih akcija koje će zaista doprinijeti sigurnosti sudionika u prometu, umjesto da se samo zadovolji forma i provodi zakon u situaciji kada vožnja biciklom u Zagrebu zbog katastrofalne infrastrukture nije moguća na smislen, siguran i propisan način…”
Na što smo dobili odgovor koji nas je u najmanju ruku neugodno iznenadio:
“Prije svega želimo istaknuti da se ne slažemo s Vašim ocjenama rada policije (kao niti s tvrdnjama iz Vašeg maila od 6. ožujka 2015.). Preventivno represivne akcije usmjerene na sankcioniranje prekršaja vozača bicikala, kao i na prekršaje ostalih sudionika u prometu prema vozačima bicikala, planiramo i provodimo sukladno analitičko statističkim pokazateljima. Najvažniji dio tih pokazatelja koji se odnosi na prometne nesreće s poginulim osobama u kojima su sudjelovali biciklisti, imali ste prilike čuti od predstavnika PU zagrebačke na Okruglom stolu održanom 24. ožujka 2015. na Fakultetu prometnih znanosti u Kampusu Borongaj. Što se tiče biciklističkih staza i traka koje nisu povezane, slobodni smo Vas uputiti na nadležni Sektor za promet Grada Zagreba, a kojima smo u više navrata ukazivali na opisane nelogičnosti.”
Za one koji ne znaju, policija sukladno zakonskim ovlastima (članak 5.) može sankcionirati lokalnu samoupravu ako ne zatraži suglasnost od policije za tehničke mjere uređenja prometa, ili ako grad postupi suprotno izdanoj suglasnosti. Zagrebačka policija, barem prema usmenim izjavama, takve upite za suglasnost već uopće godinama ne prima od nadležnih službi Grada Zagreba. Umjesto toga, službenici prometne policije samostalno su prije nekoliko godina napravili temeljite izvide biciklističke infrastrukture u Zagrebu te čitavu knjigu s fotografijama dokumentiranih nedostataka predali gradskim službama da ih što prije saniraju. I nakon što niti ta mjera nije polučila nikakve rezultate u protekle dvije godine, umjesto da policija počne izdavati prekršajne naloge protiv odgovornih osoba u Gradu, oni upućuju udrugu građana da se obrate tim istim gradskim službama?!
A ni to nije sve što je u rečenom odgovoru skandalozno. Budući da su predstavnici Sindikata biciklista sudjelovali na spomenutom okruglom stolu, vidjeli smo da niti prema službenim policijskim statistikama nema nikakve uzročno-posljedične veze između evidentiranih nesreća s teškim posljedicama i prekršaja na koje se policija fokusira u svojim proljetnim akcijama.
“Ne razumijemo Vaše objašnjenje o policijskim akcijama temeljenim na analitičko-statističkim pokazateljima. U temeljitoj analizi koju je g. Forjan prezentirao na Okruglom stolu glavni uzroci nesreća od strane vozača bicikala su nepoštivanje prednosti, prolazak kroz crveno svjetlo i nepropisno uključivanje u promet. Zadnje policijske represivne akcije se, prema informacijama koje imamo (deseci svjedočanstava, fotografija i osobnih opažanja), nisu bavile tim prekršajima nego uglavnom sankcioniranjem vožnje biciklističkom stazom u suprotnom smjeru i vožnje pločnikom, o čemu na Okruglom stolu nije bilo ni riječi. Većina izabranih lokacija bila je na širokim pločnicima s neznatnim pješačkim prometom (npr. Most slobode, Slavonska) gdje ovakvi prekršaji imaju neznatan utjecaj na sigurnost. U nekim slučajevima – prekinut segment biciklističke staze na Aleji Bologne – uputu policijskog službenika da biciklom treba voziti po kolniku smatramo upravo ugrožavanjem sigurnosti.
Drago nam je da spominjete i prekršaje ostalih sudionika u prometu prema vozačima bicikala, mi ih doživljavamo svakodnevno. Podaci koje je g. Forjan prezentirao pokazuju 55% krivicu vozača motornih vozila za smrt biciklista. Nismo primijetili njihovo sankcioniranje u ovim niti u bilo kojim drugim akcijama. Osobno sam razgovarao s policajcima koji su prošli tjedan kažnjavali pješake zbog prolaska na crveno svjetlo i korištenja kolnika, ali nisu uopće reagirali na njihovo hodanje po biciklističkim stazama, štoviše i sami su stajali na biciklističkoj stazi dok ih nisam na to upozorio.”
Odgovor nažalost još nismo dobili. U međuvremenu, sa zebnjom iščekujemo travanjske policijske akcije koje se tobože provode zbog sigurnosti prometa.
