Prošlih tjedana ponovno smo primili brojne dojave o policijskim patrolama koje zaustavljaju i kažnjavaju bicikliste u Zagrebu. O tome su u manjoj mjeri izvještavali i neki mediji, a neke patrole u nadzoru biciklista smo primijetili i sami. S obzirom da dojave nastavljaju stizati i nakon više dana, možemo zaključiti da se radi o akciji većih razmjera.
Naravno, ovo nije prvi put da prometna policija provodi ovakvu akciju. Bilo je i prijašnjih godina takvih akcija koje smo komentirali i reagirali na njih:
https://www.facebook.com/notes/sindikat-biciklista/ka%C5%BEnjavanje-biciklista-osvrt-sindikata-biciklista/256384614405139
https://sindikatbiciklista.hr/nastavlja-se-ping-pong/
https://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/150741/Zagrebacka-policija-u-ofenzivi-protiv-biciklista.html
Iako ovakvo ponavljanje povijesti može djelovati deprimirajuće, nećemo se obeshrabriti sporim napretkom nego nastavljamo s našim aktivnostima.
Pokušajmo za promjenu malo kompenzirati prvobitne frustracije i, koliko god to bilo zahtjevno, pokušati naći i neku dobru vijest u tome.
Kao prvo, dobro je da je to vijest. Akcija kontrole i kažnjavanja biciklista obično dolazi jednom godišnje, traje oko dva tjedna i ograničena je na nekoliko lokacija. Treba priznati da je tolerancija prema prekršajima na biciklu i dalje prilično velika i od nje je veća jedino tolerancija prema prekršajima pješaka. Zagreb nema potrebnu biciklističku infrastrukturu i ljudi su, kada se žele smisleno i sigurno kretati biciklom, prisiljeni svakodnevno raditi brojne formalne prekršaje. Policija bi mogla potpuno u skladu sa zakonom ovakve akcije provoditi trajno i sveobuhvatno dok i najuporniji ne odustanu od bicikla.
Nadalje, suprotno tvrdnjama frustriranih kažnjenih ljudi, cilj akcije nije bio isključivo punjenje državnog proračuna: poznati su brojni slučajevi usmenih upozorenja i službenih opomena bez financijskih posljedica. Iako nisu svi komentari i upozorenja bili na profesionalnoj razini (“to vam je isto kao da na autocesti vozite u suprotnom smjeru”), činjenica je da su opomene stvar vlastite procjene policijskih službenika koji ih u vrlo velikom broju slučajeva primjenjuju kao edukativnu mjeru prije nego što odaberu kaznu kao represivnu mjeru. Pohvalno!
Ciljano bavljenje policije ljudima na biciklu pokazuje da promet biciklima dovoljno raste i time zaslužuje pažnju i participaciju u prometnim kontrolama i sankcijama. Nadamo se da će promet bicikala tu pažnju dobiti i u ostalim aspektma i od ostalih relevantnih institucija. Velika većina biciklističkih staza u Zagrebu zbog svoje isprekidanosti i nepovezanosti predstavlja potencijalnu pollicijsku zamku za vozače bicikala. S druge strane, tim stazama bi se mogla pozabaviti i policijska služba koja provjerava tehnička rješenja regulacije prometa i svoja upozorenja, prekršajne pa i kaznene prijave usmjeriti prema ljudima odgovornima za takve staze. Koliko je naloga ispisano radi ispravljanja takvog stanja nažalost nije nam poznato.
Jutarnje policijske patrole pokazuju da se mijenja i percepcija o korištenju bicikla. Bicikl je prepoznat kao prijevozno sredstvo odraslih ljudi koji ujutro idu na posao – nije to više samo dječja igračka za parkić i sportski rekvizit za Jarun. Nadamo se da će se ta spoznaja proširiti i do zagrebačke zimske službe i da će sljedeće zime odlazak ljudi na posao postati razlog za čišćenje biciklističkih staza, a ne više razlog za odlaganje snijega na njih – da bi se oslobodili kolnici kojima se ide na posao.
Naravno ima u ovim akcijama i loših strana.
Ponajprije, smatramo da je u ovim akcijama veza između sankcioniranih prekršaja i sigurnosti u prometu preslaba. Kako mu naziv kaže, Zakon o sigurnosti prometa na cestama trebao bi se koristiti za povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu, a ne za naplatu kazni koje nemaju značajnu edukativno-preventivnu svrhu. Prekršaji koji su najviše spominjani i kažnjavani u ovim akcijama su vožnja po pločniku na kojem nije ucrtana staza i vožnja biciklističkom stazom u suprotnom smjeru. Smatramo da ovi prekršaji spadaju među one koji najmanje utječu na sigurnost biciklističkog prometa i uzroke nesreća. Čak i novopostavljeni brojač biciklističkog prometa na Vukovarskoj broji promet u oba smjera, što sugerira da i Gradska uprava promet po biciklističkoj stazi “u suprotnom smjeru” smatra normalnim. No najčešći uzroci teških biciklističkih nesreća su oduzimanje prednosti od strane automobila pri skretanju te pretjecanje uz premali razmak. Biciklisti pak nesrećama najviše doprinose kroz vlastitu neosvijetljenost i neočekivano i nepropisno kretanje i izlijetanje.
Činjenica je da prometni sustav sadrži rizike i mogućnost teških nesreća. Pitamo se je li bolje u cilju smanjenja broja i težine nesreća sankcionirati banalne prekršaje koji se lako otkriju, tako što policijsku patrolu postavimo na neki od bezbroj besmislenih prekida staza, ili ipak pažnju treba posvetiti otkrivanju težih prekršaja koji za posljedicu imaju ozbiljne rizike od teških nesreća? O tome smo također već pisali u našem članku o solidarnosti i sigurnosti u prometu https://sindikatbiciklista.hr/sigurno-odgovorno-i-solidarno-s-biciklom-u-prometu/
Treba li zaista u svakoj situaciji tjerati bicikle na kolnik zato što na pločniku nije ucrtana biciklistička staza?
U uvjetima vrlo ograničene kvalitete biciklisitčke infrastrukture u Zagrebu bilo bi bolje poticati toleranciju i solidarno dijeljenje ograničenog prostora među svim prometalima umjesto inzistiranja na formi koja je često neprimjerena. Praksa tolerancije nije nova. Postoje brojni slučajevi trajne tolerancije prekršaja drugih prometala, primjerice masovnog parkiranja automobila na pločniku.
Ribnjak: pedesetak auta stalno je protuzakonito parkirano na pločniku i ometa prolaz pješacima i dječjim kolicima, iako je u blizini gotovo prazna garaža na Langovom trgu – sankcija nema (čl. 82. 300 Kn)
Zbog prepoznatih prednosti za cijelu zajednicu, povećanje korištenja bicikla u gradskom prometu strateški je cilj Zagreba, više puta javno deklariran od Gradske uprave. Prirodno bi bilo očekivati da su oko tog cilja usklađeni i da ga podržavaju svi relevantni subjekti, pa tako i Zagrebački MUP. Sankcioniranje minornih povreda propisa koje korištenje bicikla olakšavaju ili ga čine mogućim djeluje protiv takvog razvoja. Bilo bi primjerenije poticati korištenje bicikla usmjeravanjem kontrola i sankcija na aktivnosti koje otežavaju kretanje kroz grad biciklom – npr. parkiranje atomobila ili kretanje pješaka po biciklističkim stazama.
Križanje V. Holjevca / Av. Dubrovnik: brojni pješaci uporno i bespotrebno ignoriraju postojanje biciklističkih staza (čl. 129. 300 Kn)
Bauerova: iako su parkirna mjesta dovoljno duga, auti redovno “za svaki slučaj” zauzimaju i pola biciklističke staze. Nisu nam poznati pokušaji promjene takve navike upozorenjima ili kaznama (čl 82. 300 Kn)
Mnogi slučajevi kažnjavanja aktualizirali su nedorečenosti Zakona o sigurnosti prometa na cestama u pogledu vožnje bicikla https://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama
Nejasni propisi, u kombinaciji s nedosljedno izvedenom i označenom biciklističkom infrastrukturom u Zagrebu, otvatraju prostor nejasnoćama u tumačenju.
Sindikat biciklista će učiniti sljedeće:
- Zatražiti jednoznačno tumačenje članaka zakona o sigurnosti prometa koji se odnose na promet biciklima.
- Predložiti policiji da se u svojim akcijama usmjerenima na biciklistički promet fokusira na one aktivnosti koje značajnije doprinose sigurnosti, štoviše ponuditi pomoć u pripremi takvih akcija.
- Utjecati na poboljšanje nove verzije Zakona o sigurnosti prometa na cestama kroz javnu raspravu koja je najavljena za jesen ove godine.
- Ustrajati na zahtjevima za razvoj kvalitetne biciklističke infrastrukture u Zagrebu.
O svim rezultatima akcija ćemo vas obavijestiti. U međuvremenu proučite aktualni zakon, pazite na propise i kad god se krećete suprotno od propisanoga budite svjesni svog prekršaja i poštujte prednost ostalih u prometu.
