Broj smrtno stradalih u prometu u Republici Hrvatskoj, uz iznimku koja se dogodila 2020. godine, i dalje se zadržava na brojci od oko 300 poginulih na godinu. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, uz povremene izmjene od kojih su posljednje obuhvatile i dijelove koji se dotiču ugroženih skupina u prometu (pješaci, biciklisti), još se uvijek propušta prilika za odlučnim koracima i primjenama pozitivnih iskustava temeljenih na dobrim praksama iz drugih zemalja.
Dinamika kojom se prihvaćaju pojedine promjene, poput onog da se brzina u “normalnim prometnim uvjetima” smije ograničiti na 30 km/h, za što su bile potrebne godine i godine zagovaranja i sudjelovanja na javnim savjetovanjima, ne prati ubrzani porast broja biciklista, pješaka i drugih ranjivih sudionika na ulicama mnogih gradova u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, brzina predstavlja jedan od “četiri ubojice u prometu”, a gotovo tri četvrtine nesreća s poginulim ili ozlijeđenim osobama se događa u naseljima, odnosno urbanim područjima. Poražavajući su podaci da se po broju smrtno stradalih pješaka i biciklista u naseljima (urbanim područjima), Republika Hrvatska nalazi u samom vrhu država članica Europske unije.
Slika 1 i 2, Izvor: European Transport Safety Council. How safe is walking and cycling in Europe?: PIN Flash Report 38. 2020. Brussels
Istovremeno u Republici Hrvatskoj, propisana brzina u naseljima je 50 km/h (osim ako znakom nije drugačije određeno). Uz toleranciju prilikom mjerenja, brzine kretanja vozila često su i veće što predstavlja ugrozu ranjivim skupinama u prometu u ulicama koje se nalaze u blizini vrtića, škola, domova za starije i nemoćne, u stambenim naseljima i dr. Ovakva praksa ne samo da nije temeljena na načelima zakona u čijem se naslovu nalazi upravo izraz “sigurnost prometa”, već pokazuje i suprotan učinak od svih pozitivnih praksi koje se primjenjuju u drugim europskim gradovima, ali i državama, a što je preporuka i Europskog Vijeća. Gradovi poput Bruxellesa, koji su uveli ograničenje brzine na 30 km/h, bilježe smanjenje broja prometnih nesreća i do 40% (Agenda 2030). Pilot projekti provedeni u Španjolskoj pokazuju odlične učinke uvođenjem ograničenja na 30 km/h zbog čega je Španjolska danas prva zemlja u EU u kojoj je, na nacionalnoj razini, dopuštena brzina u naseljima spuštena na 30 km/h. Osobni automobili predstavljaju najveću opasnost u prometu, pa ako to povežemo s problematikom ograničenja brzina u naseljenim mjestima, ondje gdje prometnim znakom nije drugačije označeno, dobijemo da automobil približne mase od cca 1250 kilograma (približno prosječna masa) pri brzini od 50 km/h ima kinetičku energiju 120 kJ. Istovremeno, biciklist s biciklom, približne ukupne mase od 80 kilograma pri brzini od 25 km/h ima energiju od oko 1.9 kJ. Omjer ovih energija je 63:1, pri čemu je bitno istaknuti toleranciju od 10 km/h za brzine veće od 50 km/h, temeljem Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, a kojim se omogućuje vožnja motornih vozila brzinama do 60 km/h u naseljenim mjestima (gdje znakovima nije drugačije određeno). Ukoliko tu brzinu unesemo u ranije spomenutu formulu, dobivamo omjer od 91:1 u korist automobila, a kada se radi o usporedbi kinetičkih energija automobil-pješak, te su razlike još i veće što stvara iznimnu ugrozu za pješake i bicikliste.
