U javnom prostoru susrećemo najrazličitije tipove stalaka za bicikle jer do sada nisu postavljeni jasni i detaljni kriteriji koje bi takva oprema trebala zadovoljiti kako bi korisnicima omogućila sigurnost, funkcionalnost, praktičnost.
Dok su parkirna mjesta za automobile propisana u minimalnoj dimenziji 5 x 2,5 m, parkirališta za bicikle odnosno stalci na koje se bicikli oslanjaju i privezuju su posve proizvoljni i prepušteni odabiru njihovih naručitelja, često službenika u tijelima lokalne i regionalne samouprave, odnosno, u gradskim ili državnim firmama i institucijama, odgojno-obrazovnim, sportskim i kulturnim ustanovama. Zbog neinformiranosti i manjka volje za savjetovanjem sa stručnjacima i korisnicima, naručitelji odabiru nefunkcionalnu opremu čime se radi višestruka šteta: bespotrebno se troši javni prostor i javna sredstva, a kod korisnika razvija frustracija zbog nerješavanja potrebe parkiranja bicikala te istovremenog stvaranja privida da se ulažu napori u tom smjeru.
2016. godine donošenjem Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi tek je načelno definiran stalak za parkiranje kao “naprava” za parkiranje koja treba biti učvršćena za tlo ili objekt u kojem se nalazi te omogućiti sigurno i pristupačno vezivanje bicikla za okvir bicikla.
Taj se zahtjev ispunjava stalcima tipa klamerica i sl., koji su učvršćeni u podlogu, a bicikl se na njih oslanja i vezuje lokotom za okvir.
Unatoč tomu, u većini gradova i općina u Hrvatskoj i dalje se prakticira postavljanje stalaka za bicikle tipa spirala, češalj i slične izvedenice koji ne omogućuju vezanje bicikla za okvir nego samo za kotač što znatno olakšava krađu te su nepraktični za upotrebu pri čemu i oštećuju dijelove bicikla.
Ovo su loši primjeri stalaka:
Kod privatnih naručitelja koji postavljaju stalke na privatnoj površini ili unutar objekta ne postoji obveza poštivanja propisa iz Pravilnika, no jasno je da kriteriji čijem ispunjavanju teže korisnici u javnom prostoru jednako vrijede i kada žele svoj bicikl parkirati u nekom shopping centru, restoranu, kafiću, kinu i sl.
Spirale koje su omražene na gradskom trgu jednako su omražene i u npr. kafiću i rezultirat će vjerojatno vezanjem bicikla za najbliži stup, znak ili ogradu.
Komparativni prikaz karakteristika i jednih i drugih stalaka detaljno smo opisali ovdje.
Smjernice za biciklistički parking
Kako bismo olakšali odabir stalaka svima koji se nađu pred tim zadatkom, bilo da se radi o potrebama stanara višestambene zgrade, zaposlenika i klijenata banke ili frizerskog salona, pripremili smo smjernice za dimenzioniranje i pozicioniranje nekoliko vrsta stalaka koji su funkcionalni i u skladu s propisima. Možete ih preuzeti ovdje:
Također, Grad Zagreb evidentira službene lokacije stalaka tipa klamerica na mapi.
Sve ostale stalke tipa spirala, češalj i sl. na javnim površinama, a koji ne ispunjavaju propisane kriterije, možete prijaviti na kontakte: redarstvo@zagreb.hr i zgcu@zagreb.hr.
