Ovo je pitanje Sindikat biciklista poslao na adrese 6 hrvatskih gradova i to većinom onih koji su proteklih godina bili aktivni u mreži hrvatskih i slovenskih gradova za održivi promet. U kratkom roku gotovo svi su gradovi odgovorili. Nažalost, najveći grad Hrvatske nije smatrao da je ovaj podatak potrebno transparentno objaviti svojim građanima.
Sve je počelo s istraživanjem Europske biciklističke federacije (ECF) o ulaganjima u biciklistički promet i cikloturizam na razini Europske unije. Izradili su učinkovit i jednostavan alat za praćenje raspoloživih sredstva iz europskih fondova za razvoj biciklističkog prometa. Cilj je da se svim potencijalnim korisnicima (gradovima, ministarstvima, agencijama, udrugama i dr.) iz država EU olakša pronalaženje mogućnosti ulaganja u biciklistički promet i cikloturizam, koristeći EU fondove.
Alat je dostupan na stranici ECF-a i brzim pretraživanjem može se doći podatka da korisnici EU fondova iz Hrvatske za ulaganje u biciklistički promet i cikloturizam na raspolaganju imaju više od 1,2 milijarde kuna u razdoblju 2014.-2020.
Inspirirani tim istraživanjem Sindikat biciklista je na adrese 6 gradova poslao upit o ulaganjima u biciklistički promet u 2016. godini. Upit je sadržavao nekoliko kratkih pitanja:
- Koliko je sredstava osigurano za gradnju nove biciklističke infrastrukture (staze, trake, parkirališta i sl.) te o kojem se udjelu radi u odnosu na cjelokupni proračun za promet?
- Koliko je sredstava osigurano za održavanje postojeće biciklističke infrastrukture te o kojem se udjelu radi u odnosu na cjelokupni budžet za promet?
- Planirate li provedbu nekih projekata ili aktivnosti za popularizaciju bicikla kao zdravog, ekološkog i jeftinog načina prijevoza?
| Transparentna ulaganja | Baza ulaganja u različite vidove prometa | |
| Koprivnica | ✓ | ✓ |
| Metković | ✓ | ✗ |
| Pula | ✓ | ✗ |
| Rijeka | ✓ | ✗ |
| Samobor | ✓ | ✗ |
| Zagreb | ✗ | ✗ |
U vrlo kratkom roku dobili smo odgovor pet gradova i time se uvjerili da u većini slučajeva transparentnost informacije o malim ili čak nepostojećim ulaganjima nije nešto od čega se bježi, nego se barem otvoreno priznaje. Nažalost samo nadležni službenici Grada Zagreba još uvijek nemaju potrebu svojim sugrađanima objasniti kako točno oblikuju gradski prometni proračun i kolika su zapravo stvarna ulaganja u gradsku biciklističku infrastrukturu, tj. zašto su i dalje prema našoj procjeni namjenska ulaganja u biciklistički promet daleko ispod 1% od ukupnog godišnjeg proračuna za promet.
Navedeni podaci prije svega upućuju na to da čak i gradovi koji već prepoznaju potrebu da ulažu određena sredstva u poticanje nemotoriziranih načina kretanja u pravilu nemaju dovoljno detaljan način prikaza tih ulaganja.
Naime, rekonstrukcije postojećih i izgradnja novih ulica zahtijevaju procjenu ulaganja u signalizaciju, sustav upravljanja prometom, održavanje asfalta, postavljanje podloge pješačko-biciklističkih površina i drugo. Međutim, od službenika hrvatskih gradova je gotovo nemoguće dobiti podatak o ciljanom ulaganju u izgradnju i označavanje novih biciklističkih staza i traka kao dijela troška rekonstrukcije ulica jer takav podatak zahtijevao bi da je gradovima ta stavka poznata. Općenito se ne obraća dovoljna pažnja na distribuciju sredstava usmjerenih na prometne projekte, iako je poznato da se cestovna infrastruktura i druge javne površine u znatnom postotku sufinanciraju općim proračunskim sredstvima gradova (npr. iz poreza na dohodak radnika) te iz komunalnih naknada i doprinosa.
Rezultat nepostojanja analize, plana razvoja i procjene ulaganja stihijsko je izvođenje prometne infrastrukture, nepovezan prometni sustav, te nepostojeća baza podataka o ulaganjima, npr. koliko se ulaže u biciklistički promet, a u kojoj mjeri se subvencionira motorizirani promet.
Projekti sufinancirani iz EU, za razliku od toga, nude mogućnost analiziranja ulaganju “u lipu” zbog toga što tako uvjetuju stroga pravila europskih natječaja, no pri korištenju proračunskih sredstava gradova gotovo je nemoguće ući u trag namjenskoj raspodjeli novca, primjerice za pješački promet.
Najdetaljniju analizu i odgovor dao je trenutno najbiciklističkiji grad Hrvatske –
Grad Koprivnica.
- Proteklih je godina na biciklističku infrastrukturu bilo utrošeno oko 20% od ukupnog iznosa za održavanje prometnica, pa se isti postotak sredstava očekuje utrošiti i ove godine.
- 2016. godina
| Proračun za promet – 20.030.000,00 kuna |
| Procijenjeni proračun za pješačko-biciklistički promet 5.000.000,00 kn |
| Održavanje prometnica planirano utrošiti 2.000.000,00 kn |
- Od planiranih projekata koje će Grad Koprivnica provoditi tijekom 2016. godine trenutno možemo spomenuti projekt “Let’S move! Promoting sustainable mobility at schools” (100% sufinanciranje EU), projekt “Civitas Dynamo” te provođenje aktivnosti unutar Europskog tjedna kretanja
Samobor
| Procijenjeni proračun za pješačko-biciklistički promet 1.000.000,00 kn |
- Ne postoji baza podataka o izdvajanjima za pojedini vid prometa, a stavke ulaganja u biciklistički ni pješački promet nisu izdvojene zasebno.
Pula
- Ne postoji baza podataka o izdvajanjima za pojedini vid prometa ni stavka ulaganja u biciklistički i pješački promet nije izdvojena zasebno.
- Naručena je izrada Idejnog projekta proširenja gradske Rive sufinanciranog u sklopu projekta PUT UP Istre (prekogranična suradnja Hrvatska/Slovenija) kojim se planira realizacija nove gradske rive – nove javne površine, nogostup oko Arene, Trg kralja Tomislava, sufinanciranje projektiranja nove biciklističke staze koja povezuje Općinu Medulin i Grad Pulu u dijelu Marine Veruda
Metković
- Nema definiranih iznosa i ulaganja.
- Planira se izgradnja i uređenje šetnice sa biciklističkom stazom, uz financiranje fondova EU. Osim razvoja biciklističke infrastrukture u turističke svrhe, doprinijelo bi se rasterećenju cestovnog prometa te bi se dijelom riješio problem prometnih zastoja karakterističnih na području Grada Metkovića zbog blizine graničnih prijelaza.
Rijeka
- Ove godine nisu predviđena ulaganja u postojeću ili novu biciklističku infrastrukturu.
- Od projekata koji se planiraju u ovoj godini izdvajamo Plan održive mobilnosti (SUMP) koji će biti pokrenut u drugoj polovini godine, unutar kojeg će biti razmotrena mogućnost korištenja biciklističkog prijevoza.
Dodatno napominjemo da su gradovi odgovorili kako su unutar programskih i proračunskih dokumenata planirana određena rezervna sredstva, a bit će angažirana samo u slučaju pozitivnih rezultata, odnosno ostvarenja sufinanciranja projekta putem različitih nacionalnih i europskih natječaja.
Zagrebačkom Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet kao i radnoj skupini za razvoj i implementaciju biciklističkog prometa i cikloturizma Zg Cycle Unit na čelu s gradonačelnikom Bandićem, isti smo upit poslali još sredinom siječnja, no, do danas nikakav odgovor nije stigao.
Kako zadnje ažuriranje informacija vezanih za aktivnosti Zg Cycle Unit-a datira još od svibnja 2015. godine, bez ikakvih proaktivno objavljenih planova za tekuću godinu, nadali smo se na izravan zahtjev dobiti informaciju iz prve ruke. Nažalost, i ovoga je puta potvrđeno ignoriranje građana i netransparentnost postupka planiranja biciklističke infrastrukture. Stoga s pravom izražavamo zabrinutost…
Nadalje, kad se navedene stavke preračunaju u iznose “po glavi stanovnika”, dolazimo do vrlo poraznih brojeva. Dok se za ukupne projekte cestovne infrastrukture po stanovniku izdvaja i preko 500 kuna godišnje, za projekte biciklističke infrastrukture ti iznosi se mjere u lipama.
Za usporedbu, Europska biciklistička federacija procjenjuje da u zemljama sjeverne i zapadne Europe dosezanje određenog udjela biciklističkih putovanja u svakodnevnom prometu dugoročno zahtijeva gotovo proporcionalan iznos ulaganja Eura per capita: za svakih 1% porasta udjela biciklističkih putovanja, procjenjuje se potrebno ulaganje od oko 0.8€ po glavi stanovnika. Primjerice, nizozemski gradovi ulažu približno 25€ per capita godišnje izravno u projekte biciklističke infrastrukture. Ne čudi stoga što se tamo više od četvrtine svih lokalnih dnevnih putovanja obavlja biciklima. Kopenhagen, danska metropola veličine Zagreba, u biciklističku infrastrukturu ulaže otprilike 20-ak Eura per capita godišnje, zbog čega i dosežu preko 20% udjela biciklističkih putovanja među svim načinima kretanja. Pritom valja naglasiti da su to u oba slučaja samo namjenska sredstva, a da se posebna pažnja posvećuje tome da i “opća” prometna infrastruktura, tj. obične gradske ulice, treba biti prilagođena potrebama biciklista svih uzrasta.
Za razliku od toga, zemlje središnje, a osobito jugoistočne Europe ulažu daleko manje, a takvi su i rezultati. Zagreb s godišnjim proračunom za cestovnu prometnu infrastrukturu od preko 550 milijuna kuna, prema okvirnim procjenama temeljem gradskih proračuna iz proteklih nekoliko godina, za biciklistički promet izdvaja između nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna (od 10-ak lipa do jedva oko kune po stanovniku), i to primarno za označavanje isprekidanih žutih linija na pješačkim površinama. Istovremeno, za cjelokupnu prometnu infrastrukturu, ne uračunavajući pritom subvencije za ZET, izdvajanja iznose preko 600 kuna godišnje per capita.
Ostaje nam za vidjeti hoće li se ta ulaganja povećati i hoće li se građanima omogućiti da dnevna putovanja na posao, u prosjeku manja od 5 km obavljaju brže i jeftinije, a da pritom ispuštaju manje CO2, odnosno da putuju biciklom. Isto tako vidjet ćemo koliko će Republika Hrvatska od navedenih 1,2 milijarde kuna uspjeti privući i uložiti u biciklistički promet. Dotad pratite bazu podataka koju nude Sindikat biciklista i Europska biciklistička Federacija.
Ovo je prva objava Sindikata biciklista o ulaganjima hrvatskih gradova u biciklistički promet u 2016. godini. Pratite nas u idućim tjednima kada možete saznati koliko će to gradovi stvarno uložiti u održivi promet i koliko će Hrvatska, od mogućih 1,2 milijarde kuna, uložiti u biciklistički promet.
