Kažnjavanje biciklista: forma i norma ispred sadržaja

Za vrijeme prve proljetne policijske akcije pojačanog postupanja prema vozačima motocikala, mopeda i bicikala na području Policijske uprave zagrebačke, 24. i 25. ožujka 2021., na jednoj od lokacija akcije – Miramarskoj ulici, na zapadnoj strani ispisivale su se kazne biciklistima za vožnju biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od označenoga, a istovremeno su, na nasuprotnoj istočnoj strani, automobili nekažnjeno stajali parkirani i na pločniku i na biciklističkoj stazi kojom bi kažnjeni biciklisti trebali voziti.

Foto: A. Kolašević, I. Nemet

Ništa neuobičajeno za postupanje policije gdje se forma u provođenju akcija kojima bi za cilj trebalo biti povećanje sigurnosti u prometu stavlja ispred sadržaja.

Nedvojbena je činjenica da treba uvesti reda u biciklistički promet kao i u sve ostale oblike prometa, no, odabir prekršaja koji se najčešće događaju i najlakše detektiraju nisu ujedno i oni koji imaju najveći utjecaj na sigurnost i smanjenje broja nesreća.

Npr. često se kontrolira i sankcionira vožnja po biciklističkoj stazi u suprotnom smjeru ili vožnja po pločniku, a rijetko se uhvate na djelu neosvijetljeni biciklisti ili oni koji izlijeću na kolnik u krivim smjerovima. Moglo bi se više pažnje posvetiti suštini u odnosu na formu: npr. nije isto vožnjom bicikla na uskom pločniku u centru grada ugrožavati pješake ili voziti po praznom pločniku po Aleji Bologne na mjestu gdje je alternativa guranje s autobusima na kolniku. Prioritet suštine nad formom jasno je definiran i u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama koji već u članku 3 kaže „ …sudionici u prometu dužni su, u postupanju prema odredbama ovoga Zakona, voditi računa o sigurnosti, razvijati solidarnost, humane i etičke odnose među sudionicima u prometu na cestama, štititi zdravlje i život drugih osoba …“ a tek članci 112 i 113 su temelj za sankcioniranje vožnje po nogostupu ili suprotnim smjerom biciklističke staze. Nadalje, trebalo bi i razraditi način da se utvrde prijestupi drugih sudionika u prometu koji ugrožavaju sigurnost biciklističkog prometa, prvenstveno motornih vozila koja oduzimaju prednost biciklima i odgovorni su za otprilike polovicu nesreća u kojima stradavaju biciklisti.

Osim toga, s obzirom na članak 5. ZSPC-a koji glasi „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovog Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području“ i činjenicu da je PU zagrebačka u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, policija je direktno, uz Grad Zagreb, odgovorna za nepropisnu biciklističku infrastrukturu kakva se radi u Zagrebu. Koliko nam je poznato, nije zabilježen niti jedan slučaj sankcioniranja odgovornih osoba u gradskim službama za svakodnevno izlaganje riziku građana koje im se nameće kroz obvezu korištenja nepropisne infrastrukture.

Praksa provođenja ovakvih akcija nepromijenjena je već godinama, a čak se ni ustaljene udobne lokacije policijskih zasjeda ne mijenjaju: nogostupi Ljubljanske avenije kod kazališta Trešnja, Savske ceste kod Tehničkog muzeja, Miramarske ulice te Tomljanovićeva ulica.

Naslovna fotografija: M. Idžojtić

Previous articleCertifikat “Poslodavac prijatelj bicikliranja” uručen Hrvatskom Telekomu
Next articleKako NE pedalirati po gradu