Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?

    Povodom prometne nesreće od nedjelje 20. lipnja 2021. u kojoj su na Zagrebačkoj aveniji smrtno stradali motociklist i biciklist bilo je više medijskih osvrta i reakcija. Unatoč tragičnom povodu, dobro je da se u javnosti počelo više govoriti o temama biciklističke sigurnosti jer to je pravi put da se takve tragedije u budućnosti izbjegnu ili barem smanje.

    Unatoč brojnim reakcijama i informacijama koje su kolale u medijskom prostoru ovih dana, smatramo da i dalje mnogo toga nije do kraja objašnjeno i da je potrebno dati jasan i precizan osvrt.

    Nije nam namjera upuštati se u polemike, odgovarati na optužbe i uvrede nekih pojedinaca, niti smatramo da bilo kome trebamo dokazivati našu stručnost i dobronamjernost, stoga ovdje iznosimo nekoliko činjenica i stavova u vezi s temama koje su ovih dana bile aktualne. Pritom je važno da jasno razlikujemo tri grupe koje ne treba miješati. To su:

    • zakoni i propisi
    • problemi kad se propisi ne poštuju
    • stavovi
    1. Jasno tumačenje zakona i pravilnika
    • Smiju li bicikli voziti po pješačkom prijelazu? Zakon definira “obilježeni pješački prijelaz” kao “dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti”. Ne spominje izričito zabranu kretanja drugim sudionicima niti propisuje sankcije u suprotnom slučaju.
    • Postoji li obveza po kojoj biciklist u nekoj situaciji mora gurati bicikl? Ne, takva formulacija ne postoji niti u jednom zakonu i pravilniku.
    • Smije li biciklist prelaziti raskrižje vozeći po biciklističkoj stazi koja je označena kroz raskrižje? Da, štoviše, mora. Po zakonu se biciklisti trebaju kretati biciklističkom stazom ili trakom ako one postoje, a ako ne, onda na kolniku što bliže desnom rubu. Pitanje je inače neobično, a njegova apsurdnost se najbolje vidi ako se postavi za neku drugu grupu vozila? Npr. smiju li automobili prijeći raskrižje vozeći po kolničkoj traci? Da, smiju i moraju. I, smiju voziti, a ne moraju gurati auto. Zakon definira da su i auti i bicikli “vozila”, auti voze po kolniku, a bicikli voze po biciklističkoj stazi/traci i po tim površinama moraju voziti i kad je cesta ravna, i kad je uzbrdo, i kad prolazi pokraj trgovine, kafića, cvjećarnice, crkve i kad prolazi preko raskrižja.
    1. Problemi koji nastaju zbog nepropisno izvedene infrastrukture
      • Biciklističke staze u mnogim gradovima (Zagreb je tu ekstreman primjer) često su izvedene na način da se prekidaju prije svakog raskrižja. Što napraviti u tim situacijama? Prema zakonu biciklist kad nema staze ili trake mora voziti po kolniku. Prema Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi, vođenje biciklističkog prometa mora biti izvedeno u kontinuitetu, dakle ako nema staze mora biti osiguran prijelaz na kolnik, a kad staza počinje, onda prijelaz s kolnika. Prema našim spoznajama, u Zagrebu više od 5 godina nakon donošenja Pravilnika postoji tek jedan novi primjer dobro izvedenog prijelaza, na križanju Av. Gojka Šuška i Svetošimunske, a više stotina nepropisno izvedenih prekida staze. Situacija se nije nimalo poboljšala nakon donošenja Pravilnika. Štoviše, važan biciklistički pravac na zelenom valu je suprotno propisima prekinut kod Svačićevog trga “jer su se vozači žalili”. U situacijama nepropisnih prekida staza uglavnom ne postoji nikakav prijelaz na kolnik, tako da biciklisti najčešće taj prekid prođu vozeći smanjenom brzinom i povećanim oprezom, svjesni da na tom mjestu nemaju prednost. (Na sličan način i vozači automobila u brojnim situacijama prelaze preko nogostupa – voze, a ne guraju – da dođu do parkirnog mjesta, iako po nogostupu ne smiju voziti. U slučaju neispravnog semafora koji 10 minuta ne upali zeleno svjetlo, ljudi počinju voziti i prelaziti i na crveno svjetlo, iako se to ne smije.) Vozači automobila u većini slučajeva shvaćaju da su prekidi biciklističke staze nepropisni i apsurdni, te puštaju bicikliste preko prijelaza iako po propisima to ne bi morali. Manji broj biciklista odlučuje sići s bicikla i odgurati preko prijelaza, a još jedan manji broj odlučuje potpuno ignorirati takvu nepropisnu stazu i voziti u kontinuitetu po kolniku. Što je od toga ispravno? Ništa! Ispravno je napraviti biciklističku infrastrukturu prema Pravilniku.
    • Smije li biciklist voziti preko biciklističkog prijelaza na raskrižju ako nema biciklističkog semafora? Prema Pravilniku o signalizaciji, biciklistički prijelazi preko semaforiziranih raskrižja moraju imati svjetla za bickle ili kombinirana pješačko-biciklistička svjetla. U tom aspektu je pravilnik ispoštovan u velikoj većini slučajeva, ali postoje i rijetke situacije u kojima postoji biciklistički semafor, a ne postoji staza, ali i obratno. Biciklisti i vozači automobila u većini slučajeva bolje zapažaju stazu i ako ona postoji smatraju da bicikl ima pravo biti na njoj i ima prednost na svom zelenom svjetlu. Nažalost su oznake prijelaza na mnogim raskrižjima izblijedjele i to stvara povećanu opasnost, kad vozač bicikla zna da je tu staza a vozač auta je ne vidi pa “zna” da je u prednosti.
    1. Kako točno izgleda križanje na kojem je poginuo biciklist?

    Križanje ima ispravno obilježen biciklistički prijelaz i kombinirani semafor za pješake i bicikliste, tako da biciklist na takvom mjestu po zakonu nedvosmisleno smije voziti ako mu je upaljeno zeleno svjetlo.

    1. Stavovi
    • Zakoni i Pravilnici nisu savršeni, ali su mnogo definiraniji i jasniji nego što većina ljudi misli. Regulativu treba upoznati i prihvatiti, a ne tvrdo braniti svoja uvjerenja temeljena na pretpostavkama. Ovdje pogotovo velika odgovornost leži na stručnim autoritetima i medijima.
    • Probleme nepropisne infrastrukture treba rješavati tako da se ona hitno dovede u ispravno stanje, umjesto da se nadugo i naširoko polemizira i traži pravi odgovor na pitanje “Kako se pravilno ponašati u nepravilnoj infrastrukturi?”.
    • Svatko se treba ponašati u prometu pažljivo i odgovorno prema sebi i drugima. Ali to se ne rješava time da se slabijim sudionicima zakonski ograničavaju prava. Ljudi su kad hodaju ili koriste bicikl duboko svjesni činjenice da postoji ozbiljan rizik da vozači motornih vozila neće uvijek biti koncentrirani i korektni i da moraju biti u stanju kompenzirati takav propust jer će oni snositi njegove posljedice. Da nije tako bilo bi nekoliko desetaka ili stotina mrtvih pješaka i biciklista svaki dan.
    • Nije centralna tema, ali zbog brojnih komentara smatramo potrebnim objasniti da se Udruga Sindikat biciklista zalaže za odgovorno ponašanje biciklista u prometu i nije tu da bezuvjetno brani ili opravdava svaku osobu kad sjedne na bicikl. Naročito se protivimo divljanju po nogostupu i ugrožavanju pješaka, vožnji bez svjetala, kroz crveno svjetlo, na čudnim putanjama i ostalim rizičnim i neodgovornim radnjama.
    • Mnogi komentari ovih dana izgledaju kao borba između biciklista i vozača automobila. To je besmisleno i to ne prihvaćamo. Biciklisti nisu klan, sekta ili homogena masa nego ih čini svaki čovjek u trenutku kad za svoj prijevoz izabere bicikl. Iako postoje mnogi vozači automobila koji nikad ne koriste bicikl, većina ljudi koji koriste bicikl imaju iskustvo vozača ili barem putnika u automobilu i ne treba im objašnjavati kako prometna situacija izgleda s druge strane, niti ih cijepati po pola da bi se jedna polovica svađala s drugom.
    • Individualne slučajeve neodgovornog ponašanja pojedinih biciklista treba individualno sankcionirati. Česti komentari, da se zbog neodgovornog ponašanja pojedinog biciklista u nekoj prometnoj situaciji treba neodgovorno ponašati prema nekom drugom biciklistu u nekoj drugoj prometnoj situaciji (ili generalno uvesti diskriminirajuće propise) su pogrešna zaključivanja, temeljena na podsvjesnom pećinskom razmišljanju u kojima se sve antilope jedu, a svi lavovi su opasni. Jednako tako, zbog ove nesreće ne treba stigmatizirati svakog motociklista kojeg vidimo na cesti niti zabraniti motocikle u prometu.
    • Udruga Sindikat biciklista nije i ne može biti odgovorna za ponašanje pojedinih biciklista, jednako tako kao što ni HAK nije odgovoran za ponašanje svih vozača automobila.
    • Povećano korištenje bicikla koristi ne samo ljudima koji ga koriste nego cijeloj zajednici. Od manjeg zagađenja i buke, manjih prometnih gužvi, veće produktivnosti i manji troškova za infrastrukturu i zdravstvo imaju korist i ljudi koji nikad ne sjednu na bicikl. Zbog toga razvoj bicikliranja treba poticati kao što to rade sve napredne države, adekvatnom infrastrukturom i zakonodavstvom. Dodatno diskriminiranje bicikla i dodatno pogodovanje motoriziranom prometu sigurno nije pravi smjer.

    Reference:

    ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA (ZSPC)

    PRAVILNIK O BICIKLISTIČKOJ INFRASTRUKTURI (PBI)

    PRAVILNIK O PROMETNIM ZNAKOVIMA, SIGNALIZACIJI I OPREMI NA CESTAMA (POS)

    Definicije:

    Pješački prijelaz

    ZSPC, čl. 2

    21) »obilježeni pješački prijelaz« je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti

    Nema eksplicitne zabrane da se po njemu kreće netko drugi niti propisanih kazni za takvo ponašanje.

    Guranje bicikla

    Ne postoji u zakonu.

    Kretanje biciklista biciklističkom stazom

    ZSPC, čl. 112

    1) Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika

    ZSPC, čl. 57

    (6) Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.

    PBI, čl. 23-31

    Slikovni prikaz nekoliko slučajeva vođenja biciklističkog prometa kroz raskrižje po biciklističkim površinama. Nema govora o guranju: vozilo bicikl se vozi.

    Obveza kontinuiteta biciklističkog prometa

    PBI, čl. 6

    (3) Završetak biciklističkih prometnica izvodi se na jedan od načina određen ovim Pravilnikom uz propisanu signalizaciju. Iznimku mogu predstavljati slijepe ulice gdje biciklistička prometnica završava/počinje na kraju ulice.

    PBI, čl. 23

    (2) Biciklistička prometnica, u križanju s drugom prometnicom ili na mjestu prelaska preko iste mora:

    – osigurati kontinuitet i jednoznačnost vođenja biciklističkog prometa

    PBI, čl. 32

    Prijelaz između različitih prometnih površina (biciklistička staza/traka/mješoviti promet)

    <članak daje nekoliko skica ispravno izvedenih prijelaza>

    Semafori za biciklističke prijelaze

    POS, čl. 48

    Znakovi G08, G09, G10