INTEGRIRANA TERITORIJALNA ULAGANJA (ITU) predstavljaju mehanizam koji se po prvi puta koristi u Europskoj uniji u razdoblju 2014.-2020. godine, a koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.
Mjere se provode u sedam najvećih urbanih središta s najvišom koncentracijom stanovništva i kapacitetima za provedbu projekata. Radi se o 4 urbane aglomeracije s više od 100.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te 3 urbana područja s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zadar, Slavonski Brod i Pula. Pri tome gradovi središta urbanih područja nisu ograničeni na svoje administrativne granice, već uključuju i susjedne jedinice lokalne samouprave (JLS) ili njihove dijelove koji zajedno stvaraju prostorno-funkcionalnu cjelinu – urbanu aglomeraciju odnosno urbano područje.
Republika Hrvatska za provedbu mjera održivog urbanog razdoblja putem ITU mehanizma ima na raspolaganju 345.351.269,00 EUR-a.
Od toga 50.000.000,00 EUR-a za Specifični cilj 7ii (Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti).
S obzirom na velik broj projekata koji se na teritoriju Republike Hrvatske provode u sklopu ITU mehanizma, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK), a odnose se na razvoj biciklističke infrastrukture i cikloturizma, skrenuli smo pozornost tijelima u sustavu na problem uočen u realizaciji istih.
Naime, unatoč jasno definiranim uvjetima Poziva po kojima se infrastruktura i oprema mora izvoditi sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi koji je na snazi od 2016. god., u brojnim realiziranim projektima uočeno je da se ugrađuje oprema ili gradi infrastruktura koja je protivna Pravilniku.
Jedinice lokalne i regionalne samouprave trebale bi provoditi bolju kontrolu prilikom izrade projektnih prijedloga, a tijela u sustavu (UT, PT1, PT2) prilikom ocjene kvalitete prijedloga i iskorištavanja bespovratnih sredstava tijekom provedbe zbog odstupanja od propisa ugrađivane opreme ili projektirane i izvedene infrastrukture (staza i traka), a time i uvjeta Poziva.
Svrha ovih projekata u konačnici je ostvarivanje unapređenja u biciklističkom prometu za građane/korisnike, a ne samo ispunjenje forme u obliku financiranja neprikladne opreme i infrastrukture koju nitko neće koristiti.
Konkretno, najčešći uočeni primjer protivan Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi je odabir stalaka za bicikle tipa spirala, češalj i slične izvedenice koji ne omogućuju vezivanje bicikla za okvir nego samo za gumu što znatno olakšava krađu te su nepraktični za upotrebu.
Dodatni problem ovakvih stalaka je oštećivanje diskova oslanjanjem kotača na stalke, osobito kod cikloturista čiji su bicikli često opterećeni dodatnom opremom (ako se radi o duljim vožnjama), a time i znatno teži. Članak 59 spomenutog Pravilnika propisuje sljedeće: (2) Naprave za parkiranje trebaju biti učvršćene za tlo ili objekt u kojem se nalaze te omogućiti sigurno i pristupačno vezivanje bicikla za okvir bicikla. Taj se zahtjev ispunjava stalcima tipa klamerica i sl., koji su učvršćeni u podlogu, a bicikl se na njih oslanja i vezuje lokotom za okvir.
Sljedeći problem koji je prisutan je poddimenzioniranje širine biciklističkih staza ili traka (neusklađenost s člankom 11) te necjelovitost biciklističke mreže u vidu izvedbe nepovezanih segmenata staza koji započinju i završavaju “nigdje”, bez izvedbe poveznice na kolnik ili drugu prometnu površinu (neusklađenost s člankom 5: (4) Cjelovitost biciklističke mreže osigurava se međusobnim povezivanjem biciklističkih prometnih površina u biciklističku mrežu i njihovom integracijom u cestovnu mrežu).
Projektna rješenja također često sadrže elemente koji formalno ispunjavaju uvjete Poziva, kao npr. fizičke karte biciklističkih staza, fizičke oznake ruta (znakovi) i sl., stanice za popravak bicikala i/ili punjenje e-bicikala (broj takvih stanica je proizvoljan i ne proizlazi iz realne potrebe) dok se u praksi pokazalo da takvi elementi vrlo brzo nastradaju jer su meta vandala i nikada se ne poprave te time postaju beskorisni.
U vrijeme razvijene tehnologije i smart telefona također je upitna opravdanost trošenja sredstava na fizičke karte koje se ne koriste.
U nastavku su poveznice na kojima možete naći pregled sklopljenih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava:
- Urbana aglomeracija Zagreb
- Urbana aglomeracija Osijek
- Urbana aglomeracija Split
- Urbana aglomeracija Rijeka (nema podataka)
- Urbano područje Slavonski Brod
- Urbano područje Pula (nema podataka)
- Urbano područje Zadar (nema podataka)
