Dopredsjednik udruge Sindikat Biciklista Vladimir Halgota i aktivistica udruge Tajana Sisgoreo gostovali su prvog travnja na televiziji MrežaTV u emisiji Gradska špica. Za vrijeme gostovanja u emisiji predstavnici udruge razgovarali su o raznima temama vezanim za bicikliranje.
Svima je jasno da proteklih godina postoji trend porasta broja biciklista na gradskim ulicama. Građani se zbog različitih razloga odlučuju za bicikl kao prometno sredstvo uzimajući u obzir brojne praktične, ekonomske, zdravstvene i ekološke prednosti bicikliranja. Međutim, vozačima bicikala je najveći problem otežano poštivanje prometnih pravila zbog nedostataka postojeće biciklističke infrastrukture: “…biciklistička infrastruktura nije osmišljena cjelovito da se osobu koja sjedne na bicikl bez problema vodi do odredišta…”. Rast broja biciklista događa se unatoč lošoj infrastrukturi i gotovo nikakvom sustavnom ulaganju u nju. Grad Zagreb ima veliki potencijal postati biciklistički grad poput Beča zbog klimatskih i reljefnih uvjeta kao i veličine grada, ali kako bi se ostvario taj potencijal potrebna su ulaganja i sustavno planiranje od strane nadležnih gradskih i državnih institucija.
Jedan od poznatijih problema biciklističke infrastrukture jesu parkirališta za bicikle tipa “spirala”. Udruga Sindikat biciklista zalaže se za uklanjanje spirala i postavljanje stalaka tipa “klamerica”. Biciklisti su skeptični prema korištenju spirala zbog njihove slabije sigurnosti i oštećivanja bicikla. Ako se kotač bicikla parkira u stalak poput spirale ili sličnog stalka “za kotač”, postoji velika mogućnost oštećenja na kotaču kao i za krađu bicikla, zbog čega ih građani uglavnom izbjegavaju. Klamerica na kojoj se bicikl zaključava na okvir bicikla predstavlja bolji izbor za parkiranje. Ne oštećuje kotač bicikla i zbog mogućnosti vezivanja okvira u-lokotom sigurnija je protiv krađe.
Predstavnici udruge ponovno su iznijeli kritiku u vezi zagrebačkog stihijskoga upravljanja prometom bez dugoročne strategije. Ulaganje grada u infrastrukturu automobilski promet iznosi pola milijarde kuna godišnje dok ulaganja u biciklistički promet iznose oko sto pedest tisuća godišnje. Ogromnim razlikama na razini budžeta i interesa grad ne pokazuje volju da se išta promijeni. Za razliku od grada Zagreba drugi gradovi poput Križevca i Metkovića, prepoznali su naš rad, naša iskustva i dobru volju da im besplatno pomognemo po pitanjima infrastrukture.
Tajana je rekla kako postoje neodgovorni biciklisti koje udruga ne podržava, i navela je kako je najbolja prevencija neodgovornog ponašanja edukacija i razvijena biciklistička infrastruktura. Također je navela da udruga Sindikat biciklista provodi edukacije u vrtićima i srednjim školama i istaknula kako ministarstvo obrazovanja ne provodi sustavno biciklističko obrazovanje iako bi po zakonu morali.
Na pitanje o policijskom kažnjavanju biciklista Vladimir je iznio da udruga ima dvojak stav u odnosu na ciljeve i učinke takvih kažnjavanja. “Ono što se pokazuje učestalo među uzrocima nesreća su jedne vrste prekršaja, a ono što policija kažnjava su druge, puno beznačajnije vrste prekršaja. Opasnije stvari koje treba kažnjavati, upozoravati i prevenirati kao što su vožnja bez svjetala noću, prelazak na crveno, oduzimanje prednosti, nepropisno ulaženje u promet i tome slično policija slabo kažnjava, dok redovito kažnjava vožnju u suprotnom smjeru na biciklističkoj stazi na pločnicima uz avenije kao i vožnju preko pješačkog prijelaza. Iako su to prekršaji, takvo kažnjavanje nema toliko relevantan učinak što se tiče prevencije stvarno opasnoga ponašanja. Takva vrsta kažnjavanja policije je revoltirala građane što je dovelo do nepovjerenja u rad policije i pojedine bicikliste obeshrabrila u bicikliranju.” Vladimir je posebno istaknuo kako policija nije kaznila nikoga od nadležnih institucija za nepropisnu infrastrukturu, dok se biciklistima ispisuju upozorenja i kazne.
Pred kraj gostovanja predstavnici udruge naveli su koja je potrebna oprema za sigurno i ugodno bicikliranje u prometu, zatim su podijelili nekoliko nezaobilaznih savjeta biciklistima, od kojih se najviše ističe ističe potreba osvjetljavanja bicikla i naveli su kako bi pješaci kao naugroženija skupina uvijek trebali biti u prednosti.
