Nakon dvogodišnje pauze zbog nemogućnosti putovanja, predstavnici organizacija članica Europske biciklističke federacije (ECF) napokon su se okupili uživo 6. i 7. svibnja u Berlinu na godišnjoj skupštini ECF-a. Raspravljalo se o mnogim aktualnim temama, poput poticanja biciklističkog prometa kako bi se smanjila energetska ovisnost Europe, o nastavku pozitivnih mjera započetih u vremenima “lock down-a”, o napretku i novostima u raznim europskim gradovima, ali i novom službenom statutu ECF-a.
Također, glasalo se o prihvaćanju novih članova ECF-a, a među njima su veliki Cycling UK koji se nakon desetak godina vraća u ECF, ali i nama susjedna crnogorska organizacija Biciklo.me koja nam se pridružuje nakon 8 godina vlastitog djelovanja.
Udrugu “Sindikat biciklista” kao jednu od desetak punopravnih članica prisutnih na skupštini predstavljao je Janko Večerina, koji je tijekom drugog dana sastanka održao prezentaciju o trenutačnom stanju biciklističkog prometa u Hrvatskoj te o preprekama i mogućnostima koje se pojavljuju pred Udrugom, Gradom, ali i svakodnevnim biciklistima.
Predstavnicima organizacija također se obratila zamjenica gradonačelnice Berlina Bettina Jarasch, zadužena za održivost i mobilnost u gradu. Iznijela je novi Zakon o mobilnosti na razini Berlina uz zaista ambiciozne planove Grada u transformaciji uličnog prostora u korist biciklista i korisnika javnog prijevoza, tj. u korist svih građana koji će uživati u mirnijim i sigurnijim ulicama.
Na kraju zaključak o stanju o Berlinu, gradu sa jednim od boljih sustava javnog prijevoza u Europi, a u kojem bicikl polako prestaje biti prijevozno sredstvo isključivo entuzijasta i mladih ljudi, već se na biciklu sve češće viđaju roditelji s djecom, kao i stariji i mlađi sugrađani. No, ne tako davno ulice Berlina bile su potpuno podređene automobilskom prometu (dapače parking je još uvijek u većem dijelu grada besplatan, na križanjima automobili imaju prednost nad pješacima, a cestarine su u Njemačkoj još uvijek tabu tema).
Stvari se doduše polako mijenjaju te glavne gradske ulice postaju pješačke zone (
Friedrichstraße), na širokim ulicama građenim 50.-tih godina za automobilski promet jedna se traka sa svake strane prepušta biciklistima, a zone smirenog prometa i autobusne trake su posvuda. Netko bi pretpostavio da će s tako naglim promjenama nastati i prometni kolaps, no situacija je upravo suprotna: gotovo je nemoguće naići na gužvu u centru grada. Oni koji posjeduju automobil uglavnom ga drže parkiranim te koriste za izlete i veće kupovine, a po gradu se kreću puno bržim i jednostavnijim načinima.
Zaključak koji se vidi iz te nagle promjene koju proživljava Berlin jest da odvojena infrastruktura kao i mjere smirivanja prometa pružaju osjećaj sigurnosti te tako potiču veliki broj onih koji se do tada nisu usudili voziti biciklom da to pokušaju. Upravo se za te “potencijalne” bicikliste treba zalagati, jer upravo u njima leži potencijal da naše gradove učinimo ugodnijim, sigurnijim i zdravijim mjestima za život.
Izvještaj ECF-a je dostupan
ovdje.
