Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC) utvrđena su temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja sudionika u prometu na cesti, uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, pravila prometa na cestama i sustav prometnih znakova. Poboljšanje ovog zakona posebno je važno za sigurnost biciklističkog prometa, jer su postojeće odredbe uglavnom pisane iz perspektive motornih vozila, bez detaljnog promišljanja posljedica na sigurnost i praktičnost kretanja biciklom. 3. travnja 2015. MUP je objavio skicu izmjena ovog zakona i otvorio javnu raspravu.
Nastavljamo niz doprinosa izmjenama propisa
Sindikat biciklista je nedavno sudjelovao u javnim raspravama za još dva pravilnika bitna za sigurnost i kvalitetnu biciklističkog prometa: Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju biciklističke infrastrukture na cestama (prosinac 2014.) i Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (PPZSOC, travanj 2015.). Ministarstvo prometa, nadležno za te pravilnike, prepoznalo je naš kvalitetan doprinos nacrtu pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi pa smo bili pozvani i na razgovor u Ministarstvo prometa da detaljnije objasnimo naše prijedloge, a nakon toga smo dobili i izravan poziv da se uključimo u raspravu o nacrtu izmjena PPZSOC-a. Za razliku od 30 odnosno 14 dana koliko su trajala javna savjetovanja o ovim pravilnicima, MUP je o promjenama ZSPC-a organizirao javnu raspravu koja je trajala svega 7 dana i za nju smo saznali slučajno i dosta kasno, unatoč istovremenoj komunikaciji s policijskim službenicima s kojima smo razgovarali o problemu promašenog kažnjavanja vozača bicikala i slabog učinka koji se time postiže na stvarnu sigurnost prometa. Ipak, uspjeli smo u svega dva dana artikulirati i poslati naše prijedloge.
Pretjecanje bicikala s najmanje 1,5 metara razmaka
Naši prijedlozi obuhvaćaju 28 članaka spomenutog zakona, a u ovom prikazu izdvajamo nekoliko najvažnijih, počevši od pretjecanja bicikala na cesti. Pretjecanje je situacija koja je za bicikliste često opasna, a osim toga je i neugodna zbog stvaranja straha, buke i stresa, osobito za početnike na biciklu. Važno je prepoznati da ZSPC već ima brojne odredbe o pretjecanju koje bi se mogle smatrati dovoljnima kad bi se poštivale i kad bi policija kontrolirala i kažnjavala opasno pretjecanje. Međutim, iskustvo i vrlo velik broj biciklista na nogostupima očigledan su pokazatelj da postoji ozbiljan problem vezan za način na koji motorna vozila pretječu bicikle na cesti. S obzirom na to, predložili smo uvođenje jasne odredbe da se prilikom pretjecanja bicikla mora ostaviti najmanje 1,5 metar bočnog razmaka, odnosno prijeći u susjednu prometnu traku.
Svjesni smo da će i dalje postojati problem kažnjavanja opasnog pretjecanja ako policija i dalje ostane pri tome da sigurnost biciklističkog prometa kontrolira samo usmjeravajući se na bicikliste na pločnicima. Međutim, ako u autoškolama i medijma bude jasno isticano da je obaveza vozača motornih vozila obilaziti bicikle uz razmak kao da pretječu traktor ili automobil, sigurni smo da će se kultura prometovanja promijeniti na bolje. Time će se i pločnici osloboditi od velikog broja biciklista koji zbog straha od opasnog pretjecanja bježe na nogostup i smetaju pješacima.
I za bicikle neka vrijedi: “Osim u slučaju opasnosti…”
Predložili smo izmjenu članka 46. kako bi se dozvolilo vozačima bicikala ono što je trenutno dozvoljeno samo vozačima motornih vozila: da se u slučaju opasnosti po život, zdravlje ili imovinu smiju kretati drugačije od redovnih pravila kretanja određenom prometnom trakom odnosno stazom koja je namijenjena za određenu vrstu vozila. Činjenica je da se autobus ili taksi ne mora nužno kretati žutom trakom ako je ona blokirana, jednako kao što privatni automobili smiju skrenuti u žutu traku kako bi izbjegli neku opasnost u svojoj traci. Nažalost, takva sloboda kretanja sukladna uvjetima na cesti trenutno je zabranjena za bicikle. To je jedan od temelja za dugogodišnji ping-pong između Grada Zagreba i zagrebačke policije u kojem policija formalno prati slovo zakona, pa kažnjava bicikliste koji se zbog zaštite osobne sigurnost kreću protupropisno, a Grad Zagreb uređuje prometnice stavljajući bicikle uvijek na zadnje mjesto, tako da se vozači bicikla na brojnim dionicama mogu kretati ili protupropisno ili ugrožavajući sebe i druge oko sebe.
Dozvoljeno kretanje dalje od ruba kolnika ako to uvjeti zahtijevaju
Nadalje, predložili smo da radi jasnijeg i ispravnijeg normiranja sigurnog kretanja bicikala cestom u članak 112. uđu i opravdani razlozi zbog kojih bicikl nije obavezno niti preporučljivo voziti bezuvjetno “što bliže desnom rubu kolnika”. To su: oštećen kolnik, automobili parkirani neposredno uz rub ceste, priprema za prestrojavanje ili skretanje, destimuliranje pretjecanja od strane motornih vozila u situacijama u kojima bi to bilo opasno (nepregledan zavoj, preuska prometna traka, presijecanje puta na desnom skretanju). Sadašnja vrlo usko definirana odredba redovito se interpretira na način da vozač bicikla koji prilikom izvođenja normalne radnje poput skretanja ulijevo doživi nesreću, automatski ima protiv sebe otegotnu okolnost jer se nije držao desnog ruba kolnika. Našim prijedlogom ovo će se ispraviti i Zakon će se uskladiti sa stvarnošću, umjesto da se forsira obratno.
Zakon o protočnosti i brzini ili sigurnosti prometa?
Nadalje, nakon godina gledanja i slušanja kako se članak 51. (“brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 40 km/h”) zloupotrebljava i koristi kao izlika protiv smirivanja prometa u stambenim ulicama ili u blizini škola i vrtića, predložili smo njegovo brisanje ili puno jasnije definiranje “normalnih prometnih uvjeta”.
Što je to dječji bicikl?
Osim ovih odredbi, primijetili smo i brojne nedosljednosti u Zakonu koje su nastale zbog običnog nemara u odnosu na perspektivu nemotoriziranog prometa. Primjerice, kroz ranije izmjene Zakona došlo je do toga da se nigdje ne definira što su dječji bicikli i pomoćna pješačka sredstva, a ti se pojmovi i dalje koriste u Zakonu.
Zaključak
Ovi i naši ostali komentari dostupni su u službenom obrascu sudjelovanja u savjetovanju. Smatramo da bi uvođenje ovih izmjena bitno doprinijelo kvaliteti prometnih pravila koja uređuju obavezan način kretanja vozača bicikala, ali i odnos drugih sudionika u prometu prema njima. Postojeće odredbe zakona u pravilu su pisane samo iz perspektive motornih vozila, a zakonodavci nisu napravili potrebnu detaljnu analizu svih učinaka koje pojedine odredbe i nespretne formulacije imaju na dužnosti vozača bicikala u prometu. Osim što postojeće zakonske odredbe često ne doprinose jasnim uputama kako se ponašati u prometu na biciklu, one uz to imaju i negativan doprinos na presumpciju krivice vozača bicikala u situacijama u kojima stvarne krivnje nema, nego ona proizlazi samo iz nedorečenih zakonskih odredbi. Uvjereni smo da bi prihvaćanje naših prijedloga bitno doprinijelo kvaliteti prometnih pravila koja uređuju obavezan način kretanja vozača bicikala, ali i odnos drugih sudionika u prometu prema njima. To bi u konačnici bitno doprinijelo razvoju prometne kulture, sigurnosti prometa i smanjenju broja nesreća.
