Prateći realizaciju brojnih projekata novogradnje kao i rekonstrukcije već postojećih građevina, često uz sufinanciranje iz raznih nacionalnih i europskih fondova, primijetili smo da velik broj projekata nije usklađen s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (na snazi od 2016. godine).
Naime, već je odavno u javnom prostoru prisutno naglašavanje važnosti smanjenja upotrebe fosilnih goriva, kako u proizvodnji, tako i u zgradarstvu i prometu te primjena DNSH načela u projektiranju.
Dobrobiti povećanja upotrebe bicikala (i sredstava održive mobilnosti općenito) vjerujemo da više nije potrebno posebno isticati, s obzirom na sve probleme koji u urbanim sredinama nastaju zbog prekomjernog korištenja automobila: od zagađenja zraka, buke, prometnih gužvi i masovnog zauzimanja javnih površina za potrebe parkinga motornih vozila, do problema javnog zdravlja zbog sjedilačkog načina života i manjka fizičke aktivnosti.
U zgradarstvu navedeni Pravilnik ima svoju primjenu kada je u pitanju definiranje potrebnog broja parkirnih mjesta za bicikle ovisno o namjeni građevine (poput definiranja broja parkirno-garažnih mjesta u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave) kao i vrste stalaka kada se radi o javnoj namjeni građevina.
Primjetno je da je projektanti uglavnom zanemaruju oba aspekta Pravilnika, a ako se i dogodi da predvide neki broj stalaka za bicikle, radi se o nefunkcionalnim stalcima koji ne udovoljavaju propisima, a kako su lako dostupni na tržištu i jeftini, poseže se upravo za takvima (npr. spiralni stalci).
Iz tog smo razloga u listopadu 2023. uputili pisanu molbu svim lokalnim hrvatskim strukovnim udruženjima iz područja arhitekture i prostornog planiranja da putem vlastitih raspoloživih kanala komunikacije svojim članovima podijele ove informacije kako bi se promijenila loša praksa.
Ističemo Članak 59. Pravilnika:
(1) Parkiranje i pohrana bicikala organizira se kroz:
– naprave za parkiranje,
– spremišta za pohranu.
(2) Naprave za parkiranje trebaju biti učvršćene za tlo ili objekt u kojem se nalaze te omogućiti sigurno i pristupačno vezivanje bicikla za okvir bicikla. (Pojašnjenje: spiralni i slični stalci ne omogućuju vezanje bicikla za okvir i oštećuju dijelove bicikla. Taj se zahtjev ispunjava stalcima tipa klamerica i sl., koji su učvršćeni u podlogu, a bicikl se na njih oslanja i vezuje lokotom za okvir. Više informacija ovdje.)
(3) Parkirališne površine na kolodvorima i mjestima izmjene prometnih sredstava unutar sustava integriranog prijevoza trebaju omogućiti brzu izmjenu prometnog sredstva te biti opremljene posebnim sustavom zaštite i sigurnosti (kamere, nadstrešnica, rasvjeta i sl.).
(4) Preporuča se izvođenje najmanje 30% natkrivenih parkirališnih površina uz javne objekte.
Članak 60.
Osnovne dimenzije parkirališnih mjesta za bicikle prikazane su na slici 50.
Članak 62.
Minimalne parkirališne površine
1.Minimalni kapacitet biciklističke parkirališne površine ovisi o vrsti objekta uz koji se nalazi i određuje se prema tablici 6.:
(2) Propisani minimalni kapaciteti parkirališnih mjesta za bicikle se umanjuju za broj mjesta koja su nadomještena sustavom javnih bicikala.
(3) Umanjeni dio kapaciteta iz prethodnog stavka ne smije biti viši od 10% propisanih mjesta.
(4) Iznimno od stavka 1., kada se očekuje manji promet biciklista, prometnim elaboratom se može planirati i manji broj parkirališnih mjesta za bicikle.
U slučaju potrebe za dodatnim informacijama, stojimo na raspolaganju.
Udruga Sindikat biciklista je najaktivnija udruga na području Hrvatske koja se već više od 12 god. bavi zagovaranjem razvoja održivog prometa s naglaskom na biciklistički promet, službeni je predstavnik Nacionalne koordinacije za cikloturizam koja broji 10 institucija te sudjeluje i na izradi Nacionalnog plana za biciklistički promet s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.
Naslovna slika: Goran Zec
