Radio Yammat posvetio je emisiju “Gradske minute” emitiranu 19. siječnja 2021. temi biciklističkog prometa:
od kretanja u otežanim uvjetima zbog pojačane opasnosti od pada dijelova građevina nakon razornih potresa koji su se dogodili prošle godine, preko zbunjujućeg označavanja biciklističke infrastrukture novijeg datuma, ulica s dijeljenim prometom do prometnih nesreća i sporne policijske prakse u definiranju krivaca.
U emisiji su sudjelovali predstavnica gradske uprave Darinka Jug iz Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, ujedno i koordinatorica radne skupine Zagreb Cycling Unit osnovane u rujnu 2014. god. s ciljem planiranja razvoja i implementacije biciklističkog prometa i cikloturizma na području grada Zagreba, Pero Trbara, policijski službenik I. postaje prometne policije Zagreb i Tena Šarić Rukavina iz udruge Sindikat biciklista.
S obzirom da su potresi rezultirali povećanom opasnošću od pada dijelova građevina i brojnim fizičkim ograničenjima na pločnicima u vidu skela, nadstrešnica i zaštitnih traka, osobito na području Donjeg grada, kretanje pješaka i biciklista znatno je otežano.
Velik se broj biciklističkih staza nalazi upravo na uskim pločnicima, protivno Prometnom elaboratu za uspostavu prometnih površina za zajedničko odvijanje biciklističkog i motornog prometa na području gradske četvrti Donji grad iz 2018. koji je prema Rješenju Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet trebao biti implementiran još krajem 2019. godine, a vrlo rijetko se može pronaći upozorenje biciklistima da im je promet zabranjen ili upozorenje vozačima da mogu očekivati spuštanje biciklista i pješaka na kolnik.
Na pitanje zašto se bicikliste i pješake nije zaštitilo privremenom prometnom regulacijom koja će povećati njihovu sigurnost s obzirom da im je kretanje onemogućeno na površini koja im je namijenjena, očitovali su se ovako:
Jug (Grad): uspostavlja se privremena regulacija prometa na javnim površinama kao i za vrijeme izvođenja radova, za sve je zadužen Gradski ured za mjesnu samoupravu. Označavanje se vrši na zahtjev gradskih četvrti ili mjesnog odbora. Rješenja izdaje mjesna samouprava na dnevnoj bazi. Ponekad se angažiraju i sami predstavnici stanara koji postavljaju kante umjesto da pošalju zahtjev kako bi se to reguliralo.
Trbara (PUZ): postavljanje signalizacije i opreme na cestama, odnosno uređenje prometa na području grada je nadležnost Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Na temelju rješenja iz nadležnog ureda postavlja se signalizacija potrebna za određene prometne situacije.
Jug (Grad): ako je zatvoren nogostup na kojem je pješačko-biciklistička staza, možete se normalno kretati desnom stranom kolnika kao biciklisti, to je nesporno. Postojala signalizacija ili ne, normalno se možete kretati kolnikom, to je po zakonu. Preporuka je da se krećete desnom stranom kolnika.
Šarić Rukavina (SB): to je pogrešno, prema članku 112 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC), biciklisti su dužni kretati se sukladno signalizaciji, odnosno moraju koristiti biciklističku stazu. Ako ona postoji na pločniku, ne smiju se kretati kolnikom.
Trbara (PUZ): biciklisti su se dužni kretati stazom ili trakom, a ukoliko ne postoji staza desnim rubom kolnika. Pješaci su dužni kretati se nogostupom. S obzirom na trenutnu situaciju, u slučaju kada je to kretanje onemogućeno, prometna signalizacija mora odrediti pravac kretanja, kako biciklista tako i pješaka.
Šarić Rukavina (SB): ako nema takve signalizacije, kao pješak i biciklist ste u opasnosti. Trebalo bi označiti privremenu signalizaciju koja će vozače automobila upozoriti da se na kolniku mogu naći biciklisti. Možete to vidjeti na primjeru Gundulićeve ulice.
Spomenuti elaborat za uređenje prometa u Donjem gradu iz 2018. nije zaživio i već drugu godinu za redom u gradskom proračunu nisu osigurana sredstva za njegovu realizaciju. Sukladno elaboratu mogla bi se označiti signalizacija koja će riješiti problem kretanja biciklista, odnosno omogućiti im propisno kretanje kolnikom jer su biciklističke staze na preuskim pločnicima ionako neupotrebljive.
Promet se biciklistima prilagođava tek posljednjih godina, a o radovima koji su izvršeni u protekloj godini Jug (Grad) navodi:
obnovljeno je i novouspostavljeno 50.774 m ili nešto više od 50 km biciklističkih površina. Od uvođenja Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi 2016. evidencija staza vodi se za biciklističko-pješačke površine (21 km obnovljenih), površine za mješoviti promet (29 km), biciklističke trake (800 m) i biciklističke puteve.
Upitana za komentar o nedavno označenoj signalizaciji na križanju Horvaćanske ceste i Ulice Hrvatskog sokola koja je izazvala dosta pažnje u javnosti jer ne ostavlja prostor pješacima i stvara zbrku jer svatko može tvrditi da je pravu, nerealna je i rizična za korištenje, Jug (Grad) kaže:
staza je iscrtana po Pravilniku. Postojala je biciklističko-pješačka traka s kraja 2015. (op.a. biciklistička traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala, za razliku od staze koja je odvojena od kolnika, i ne postoji na ovoj lokaciji), a izvođač je izveo stazu da bude usklađena s novim Pravilnikom (nešto je šira i crvena da bude uočljivija). Ostalo je malo prostora za pješake. Staza je napravljena po Pravilniku, ali “jedno je pravilnik, a jedno život, takva je situacija na cesti”.
“Moram provjeriti s kolegama koliko se može ići mimo Pravilnika prilikom izvođenja radova. U nekoj situaciji gdje ima dovoljno prostora je to izvrsno rješenje, ovdje si ograničen prostorom. Takvih situacija će biti još, to je naprosto tako, nije ništa…strašno.”
Šarić Rukavina (SB): novoobojana staza na Horvaćanskoj cesti nije novost, već rezultat kontinuiranog rada Grada Zagreba na uspostavi što većeg broja kilometara biciklističke infrastrukture. Kvaliteta te infrastrukture do sada nije bila prioritet, kao ni u ovom slučaju. Dovodi u konflikt pješake koji bi valjda trebali letiti na tom dijelu nogostupa, a svaki okršaj dodatno dovodi do neprirodnog animoziteta između pješaka i biciklista, ozljeda, a krivac je onaj tko gradi takvu nesigurnu infrastrukturu – Grad Zagreb.
Sigurnost u prometu je veliki problem u Hrvatskoj te smo po broju poginulih u samom vrhu Europske unije. Zakon o sigurnosti prometa na cestama se mijenjao kako bi se povećala sigurnost, ali nedostaje edukacije. Svi sudionici u prometu trebali bi poznavati zakonske propise, pridružene pravilnike i prometne propise.
Za komentar o tome u kojoj mjeri u nesrećama sudjeluju biciklisti upitan je Trbara (PUZ):
u razdoblju od 2016. do 2020. na području PU zagrebačke evidentirano je 1757 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali biciklisti, 1410 je ozlijeđenih, u 532 nesreće (30,28%) krivi su vozači auta, a u 1225 (69,72%) vozači bicikala.
Šarić Rukavina (SB): prema pritužbama građana koje dobivamo, oni su u nesrećama automatizmom proglašeni krivima u slučaju naleta automobila na njih na križanjima, iako su se kretali obilježenim biciklističkim prijelazom. Policija tumači da je u pitanju uključivanje u promet prilikom čega biciklist mora propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.
Vožnja biciklom po biciklističkoj stazi je sama po sebi sudjelovanje u prometu, pa se s razlogom postavlja pitanje o kakvom uključivanju u promet govori zagrebačka policija?
Članak 57. ZSPC-a kaže: “Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.”
Zbog toga se s pravom pitamo diskriminira li policija bicikliste namjerno ili iz neznanja.
U vezi ove problematike iz Policijske uprave zagrebačke se nisu očitovali.
Jug (Grad): vjerujte mi da 80% biciklističkih problema nastaje zbog “problema desne strane”. … Nema veze što je dolje nacrtano.
Iako se velik dio problema odnosi na edukaciju i ponašanje samih biciklista, puno toga je i u infrastrukturi i vozačima motornih vozila kojima je podređen gradski promet.
Šarić Rukavina (SB): fali politička volja da se konačno počne zadirati u komfor motornog prometa, odnosno prenamijeni dio prostora koji pripada automobilima u korist pješaka i biciklista. Guranje biciklista na preuske pločnike više nije održivo.
Primjer potencijalno opasne infrastrukture je Zvonimirova ulica na kojoj je uspostavljena signalizacija za dijeljeni promet, iako je brzina kojom se kreću motorna vozila znatno viša od preporučenih 30km/h. Na pitanje razmatra li se na prometnicama za dijeljeni promet uvođenje ograničenja brzine umjesto preporuke, Jug (Grad) odgovara:
išli smo s prijedlogom prema PUZ jer rješenje mora biti usklađeno s MUP-om, tražili smo da se kontrolira brzina uz davanje opomena umjesto kazni, obećanja su tu, vidjet ćemo kako će se to razvijati.
Trbara (PUZ) se izjašnjava da u evidenciji PUZ-a nema tog prijedloga, od Grada taj prijedlog nije upućen. Kada prijedlog dođe, dat će se stručno mišljenje.
Šarić Rukavina (SB): biciklisti se tamo ne voze, motorni promet je brz, a sharrowsi su smješteni uz desni rub kolnika što je protivno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Automobili parkirani paralelno na pločniku predstavljaju opasnost jer se prilikom otvaranja vrata može oboriti i ozlijediti bicikliste. Sharrowsi trebaju biti obilježeni na sredini kolnika, a brzina ograničena na 30 km/h.
Ono što smo čuli u emisiji može se sažeti u zaključak kako se iz Grada otvoreno šire pozivi na kršenje propisa (pozivanjem na vožnju kolnikom u ulicama gdje postoje biciklističke staze) bez razmišljanja o posljedicama za bicikliste koji su i dalje izloženi opasnosti zbog izostanka nužne prometne regulacije prilagođene (izvanrednim) okolnostima za koju je nadležan sam Grad, ali i kaznama jer zakon koji ih obvezuje na korištenje staza nije suspendiran.
Vidljivo je i nepoznavanje ovlasti vlastitih (gradskih) ureda gdje se za regulaciju i uređivanje prometa proziva Ured za mjesnu samoupravu umjesto Ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.
Zapanjujuć je pristup kojim se prometna rješenja i njihovo uklapanje u prostorna i prometna ograničenja isprobavaju na licu mjesta, tehnikom pokušaja i pogrešaka, kao da ne postoji zakonom propisana hijerarhija i postupci prilikom realizacije rješenja od izrade projekata ovlaštenih projektanata, izdavanja suglasnosti nadležnih službi, revizija te u konačnici stručnog nadzora izvođenja radova na terenu.
Obmanjuje se javnost izjavama o zatraženim izmjenama u organizaciji prometa u svrhu poboljšanja sigurnosti biciklista koje zapravo nikada nisu zatražene.
Anegdotalnost i osobni dojmovi o udjelu krivaca i razloga za probleme u prometu nadilaze stručnost i kompetenciju.
Evidentan je manjak educiranosti među vozačima bicikala što je dijelom uzrok problema s kojima se susrećemo, no i dalje ne postoji svijest o tome da su i za to suodgovorni, osim samih biciklista, svi nadležni dijelovi sustava koji obveznu sustavnu edukaciju nisu osigurali: MUP osim nekritičkih statističkih podataka na temu biciklističkog prometa i nesreća i dvojbenog postupanja prilikom automatskog okrivljavanja biciklista nema iza sebe nacionalne kampanje za povećanje sigurnosti biciklista kakve ima za npr. korištenje dječjih sjedalica, vožnje auta s pojasom, alkoholiziranu i prebrzu vožnju i sl.
MUP participira u provedbi osposobljavanja učenika petih razreda za upravljanje biciklom u programu koji se ponovno nakon višegodišnje pauze provodi od 2017. god, ali Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne osigurava proračunska sredstva nego je realizacija fakultativna i prepuštena snalažljivosti i financijskoj dostatnosti pojedinih škola. Rezultat je svega oko 3500 učenika koji su pristupili edukaciji te njih 2300 (manje od 10% učenika u generaciji) koji su ju uspješno prošli na godišnjoj razini u cijeloj Hrvatskoj!
Cijela emisija Gradske minute dostupna je ovdje.
