Zajedno za hrvatski zeleni oporavak i razvoj!

    Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. Među potpisnicama je i udruga Sindikat biciklista.

    Navedene zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast, koji su predani Vladi i Saboru, formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga te pozivaju institucije na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju. Prenosimo ih u cijelosti:

    Poštovani i poštovane,

    Organizacije, tvrtke, institucije, energetske agencije i znanstvenici, na poziv Društva za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeacea u Hrvatskoj, Zelene akcije i Zelene energetske zadruge, šalju vam kao odabranim zastupnicama i zastupnicima građana u Hrvatskom saboru Zahtjeve za zeleni oporavak!  Molimo vas da zahtjeve razmotrite i da vaši predstavnici na poziv sudjeluju u raspravi s potpisnicima u rujnu ove godine. Nadamo se da će rasprava biti početak dijaloga između svih aktera u svrhu oporavka i napretka i gospodarstva i društva.

    Globalna gospodarska kriza prouzročena COVID-19 pandemijom predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak i ublažavanje još veće, klimatske krize. Hrvatsko gospodarstvo može i mora iskoristiti ovu priliku te napraviti odmak od dosadašnjih neodrživih praksi. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) poziva vlade svijeta da donesu hitne i odlučne mjere kojima će spriječiti porast globalne temperature iznad 1,5 stupnjeva. Kao korak u tom pravcu, donesen je Europski zeleni plan, a 27.svibnja 2020. Europska komisija je objavila i plan za oporavak koji postavlja temelj za revitalizaciju gospodarstva u skladu s načelima Zelenog plana.

    Idućih deset godina je ključno i predodredit će, kako hrvatsko pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, tako i sveukupno stanje u društvu. To znači da je potrebno djelovati odmah, poštujući i, gdje je moguće, nadilazeći EU ciljeve, uvažavajući pritom znanstvene dokaze te potičući razvoj domaćeg gospodarstva, poljoprivrede, uz ostvarivanje uvjeta za zdravije i kvalitetnije življenje. Hrvatska može i mora iskoristiti ovu jedinstvenu priliku, kada se na EU razini oslobađaju i namjenjuju značajna sredstva za tranziciju u niskougljično i pravedno gospodarstvo te mora, sukladno tome, razviti i usvojiti adekvatnu stratešku i zakonodavnu podlogu, koja će omogućiti iskorištavanje sredstava te stvaranje nužnih preduvjeta da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentno.

    Planom za oporavak i pratećim budžetom „EU sljedeće generacije“, sredstva koja će biti raspoloživa zemljama članicama za oporavak, nude mogućnost da istovremeno doprinose smanjenju druge svjetske krize-klimatske krize. Klimatska kriza, ukoliko joj se hitno i sustavno ne pristupi na razini svake pojedine države, dugoročno će dovesti do još drastičnijih posljedica za gospodarstvo i čovječanstvo od onih prouzročenih COVID-19 pandemijom. Zeleni oporavak stoga je jedini mogući put, koji uz doprinos rješavanju klimatske krize, omogućava stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova za zdravstvo te jamči brzi i učinkoviti iskorak u novu, niskougljičnu, sadašnjost bez nejednakosti s otpornim i konkurentnim gospodarstvom.

    Hrvatska je svojim brojnim strateškim dokumentima načelno iskazala opredjeljenje za niskougljični i zeleni razvoj u skladu sa zahtjevima EU, no konkretne mjere pokazuju nedostatak ambicije te političke odlučnosti u provedbi. Tako su strateški i zakonodavni dokumenti u nekim svojim segmentima u međusobno neusklađeni i u suprotnosti s pravcima razvoja EU. EU zakonodavstvo kroz Uredbu o upravljanju Energetskom unijom, diktira obvezu razvoja i usvajanja Dugoročne niskougljične strategije. Hrvatska Strategija niskougljičnog razvoja, koja se do jučer, s tri godine kašnjenja, nalazila na javnom savjetovanju, usklađuje se sa Strategijom energetskog razvoja, koja bi trebala proizlaziti iz niskougljične strategije (a ne kao što je slučaj, obratno). U istoj strategiji plin se navodi kao tranzicijsko gorivo, što je u suprotnosti s osnovnim načelima niskougljičnog razvoja i ne razmatra se tzv. scenarij nulte emisije stakleničkih plinova, što je u koliziji s Europskim zelenim planom i načelima niskougljičnog razvoja.

    S tim ciljem zahtijevamo:

    ● Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;

    ● Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;

    ● Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;

    ● Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji – izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;

    Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost – izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);

    ● Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;

    ● Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;

    ● Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju

    Slični članci