Šetnja trasom Samoborčeka

    Potaknute objavom neobvezujućeg javnog poziva za iskazivanje interesa za komercijalizaciju nekretnina (kupuprodaja/zakup/pravo građenja i dr.) od strane Zagrebačkog holdinga, među kojima su i parcele na trasi nekadašnjeg Samoborčeka, građanske inicijative 1postozagrad (Saša Šimpraga) i Mapiranje Trešnjevke (Vanja Radovanović), uz podršku Inicijative Samoborček, Spasimo potok Črnomerec, Sindikata biciklista i nekoliko zastupnika gradske skupštine te članova vijeća četvrti i mjesnih odbora, organizirale su 24. studenog 2018. god. šetnju kao prvi korak u protivljenju da se trasa prodaje ili daje u koncesiju.

    Taj javni prostor danas i odavno funkcionira kao pješački i biciklistički koridor koji je u potpunosti zanemaren tj. neuređen i komunalno neopremljen.

    Trasu Samoborčeka kao važan komunikacijski pravac trebalo bi sačuvati u javnom vlasništvu i odgovarajuće urediti kao pješačko-biciklističko-parkovni koridor. Primjereno oblikovana i opremljena trasa bitno bi utjecala na kvalitetu života u pripadajućem dijelu grada i šire.

    Udruga Sindikat biciklista u suradnji s Društvom arhitekata Zagreb još je 2012. god. izradila prijedlog revitalizacije stare Samoborčekove pruge kao idealne prilike za realizaciju biciklističke magistrale koja bi povezivala zapadni i središnji dio grada, a koja bi se nastavljala na druge magistralne pravce prema Samoboru i Sloveniji, odnosno Zaprešiću i Hrvatskom Zagorju. Ovime bi se omogućio ugodan, brz i siguran način da se biciklom stigne u središte grada, čime bi se rasteretio automobilski promet u zapadnom dijelu grada. Gradske četvrti kroz koje prolazi predložena ruta imaju oko 150.000 stanovnika (Podsused-Vrapče, Stenjevec Trešnjevka-Sjever).

    Odvojenost od motornog prometa osigurava sigurnu i ugodnu vožnju, pogodnu i za djecu. Osim prometnog značaja, magistrala Samoborček je i memorijalnog karaktera i ima ugostiteljski i turistički potencijal.

    Prijedlog je prezentiran Gradskom uredu za programe i projekte Europske unije s obzirom da je za teme održivog prometa rezerviran veliki udio sredstava europskih fondova i programa koji su na raspolaganju Gradu Zagrebu i Hrvatskoj.

    Iako su molbe za realizaciju ovog prijedloga Gradu upućivane s raznih strana, do danas nema pozitivnog pomaka.

    Vanja Radovanović, jedan od vodiča šetnje trasom Samoborčeka koja je obuhvatila dionicu duljine cca 3 km od starog kolodvora u Adžijinoj sve do nadomak Zagrebačke ceste, u svom je blogu Nepoznati Zagreb 2014. god. također detaljno analizirao trasu i dokumentirao postojeće stanje.

    Nažalost, evidentno je da se trasa, osim što je većim dijelom izložena nemaru i neodržavanju, od jeseni 2017. devastira i žrtvuje služeći privatnom interesu izgradnjom prometnice (Munjarski put) za pristup stambeno-poslovnoj zgradi u izgradnji, što je slučaj na Trešnjevci južno od toplane.

    Unatoč volji građana Trešnjevke, jasno iskazanoj na Zboru građana održanom na zahtjev Inicijative Samoborček 21. veljače 2018. kada je 100% prisutnih potvrdilo da želi da se neuređeni prostor duž trase Samoborčeka između Trakošćanske i Selske prenamijeni u zelenu površinu i uredi kao park, da se cesta briše iz GUP-a i da se postojeća zelena i sportsko-rekreacijska zona sjeverno od trase Samoborčeka zadrži i da se te promjene unesu u Generalni urbanistički plan Grada Zagreba, devastacija se u 2018. god. nastavila rušenjem dijela rekreacijskih sadržaja, izdavanjem lokacijske dozvole za dionicu prometnice dalje prema zapadu te konačno otvaranjem mogućnosti da se dijelovi trase prodaju, daju u zakup ili komercijaliziraju na drugi način čime prijedlog uređivanja trase u cjelini kao pješačko-biciklističko-parkovnog koridora u korist svih građana i gostiju grada postaje još manje dostižan.

    Fotografije: Vladimir Kindjerski, 1postozagrad, Mapiranje Trešnjevke