Prijedlozi za unapređenje Zakona o sigurnosti prometa na cestama za ranjive skupine

    Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u rujnu u javno savjetovanje Obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama s ciljem regulacije niza prometnih situacija, od kojih se posebno ističe ona koja se tiče prometovanja električnih romobila i sličnih uređaja na električni pogon zbog njihove sve veće brojnosti na prometnicama.

    Sindikat biciklista, kao udruga koja potiče i zagovara održive oblike prijevoza, uključio se u savjetovanje i pozdravio namjeru da se zakonski regulira njihovo prometovanje. 

    Kvalitetnim zakonskim okvirom koji će regulirati ovu vrstu prometnih sredstava moguće je postići veću sigurnost svih sudionika u prometu, s naglaskom na najranjivije skupine.  Također je istaknuta potreba da se ovim nacrtom prijedloga zakona ne propusti prilika za kvalitetnije definiranje i ostalih odredbi koje se tiču i drugih ranjivih skupina u prometu: pješaka i biciklista, odnosno da se uz nejasnoće i probleme vezane za prometovanje električnih romobila, otklone nejasnoće i problemi vezani za sigurnije kretanje pješaka i biciklista.

    U trenutno važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama postoje odredbe koje ograničavaju provođenje mjera kojima bi se povećala sigurnost takvih sudionika u prometu. 

    Primjerice, u praksi često uočavamo nemogućnost ograničenja brzine u naseljenim mjestima na 30 km/h ili manje, zbog čl. 51., st. 4 koji zabranjuje ograničenje brzine kretanja vozila ispod 40 km/h u “normalnim prometnim uvjetima”. S obzirom da ZSPC ne definira što su to “normalni prometni uvjeti” često se susrećemo s prevelikom dopuštenom brzinom kretanja vozila i u blizini škola i vrtića te nemogućnosti nadležnih institucija da ograničenjem na manju dopuštenu brzinu povećaju sigurnost najmlađih sudionika u prometu. 

    Ova odredba negativno utječe i na sigurnost vozača bicikala, koji su nepravedno zanemareni i drugim odredbama trenutnog Zakona, primjerice načinom na koji im je propisano kretanje kolnikom. Člankom 112., st. 1 propisano je da su vozači bicikala dužni kretati se što bliže desnom rubu kolnika, ukoliko ne postoje biciklistička traka ili staza. Zbog takve odredbe, manevar lijevog skretanja u situacijama u kojima za to postoji posebna prometna traka, nije moguće izvesti na legalan način s obzirom da vozačima bicikala nije dopušteno prestrojavanje. Također, takvo kretanje često može biti izuzetno opasno jer, osim oštećenja na cestama, slivnika i drugih prepreka koje se ondje mogu nalaziti, vozači bicikala mogu biti ugroženi i od parkiranih vozila koja se često nalaze uz desni rub kolnika, ali i tramvajskih tračnica koje se nalaze na kolniku. S obzirom da je čl. 46. st. 1. vozačima motornih vozila omogućeno da se u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu, ne moraju kretati na način propisan istim člankom, smatramo da se na isti način mogu zaštititi i vozači nemotoriziranih vozila. 

    Zbog mnogih pritužbi koje nam građani upućuju, smatramo da je zakonom potrebno i jasnije definirati prednost vozača bicikala na biciklističkim prijelazima. Nerijetko imamo priliku svjedočiti pogrešnim tumačenjima pojma biciklistička staza, koja često nije prepoznata kao prometna površina, a posljedično tome se, čl. 45., vožnja biciklističkim prijelazom promatra kao uključivanje u promet od strane vozača bicikala. Zbog ovakvih tumačenja, vozači bicikala često pravdu traže na sudovima, čime se nepotrebno opterećuju sudovi, stvaraju nepotrebni troškovi, ali i gubi povjerenje građana u sustav.

    Apeliramo i na promjenu zakona u korist dobrih praksi iz drugih država, primjerice omogućavanje prijevoza osoba (djece) u prikolici za bicikl, definiranje minimalne udaljenosti prilikom pretjecanja vozača bicikala, omogućavanje ugradnje snažnijih motora u električne bicikle, s obzirom da trenutna maksimalna snaga istih ne zadovoljava potrebe teretnih bicikala ili bicikala za prijevoz putnika (rikše) i strožije sankcioniranje parkiranja vozila po biciklističkim prometnim površinama.

    Razmatranje preuzimanja dobrih praksi iz drugih, biciklistički razvijenijih, država potrebno je sagledati i u kontekstu povezane EU i sve brojnijih cikloturista koji nam dolaze iz drugih država, a navikli su na kvalitetnije standarde zaštite njihove sigurnosti.

    Još je mnogo razloga zbog kojih je nužno preispitati odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje utječu na sigurnost pješaka i biciklista u prometu te se nadamo da će naši prijedlozi biti uvaženi. Vjerujemo da će se ovim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama napraviti kvalitetan iskorak kojim ćemo spremno dočekati svjetske trendove, koji su i kod nas sve više prisutni.

    Dopis koji smo poslali možete pročitati ovdje:

    Download (PDF, 165KB)