Platforma EU projekata

Platforma EU projekata

 

O PLATFORMI

Platforma EU projekata održive urbane mobilnosti i bicikliranja omogućuje jednostavno pretraživanje projekata koji su doprinijeli uspostavi biciklističkog prometa, razvili biciklističku infrastrukturu i kulturu te prilagodili gradove mjeri čovjeka i biciklista. Osnovni cilj Platforme je informiranje i stjecanje novih znanja o inicijativama sufinanciranim od strane Europske unije i njihovom doprinosu lokalnoj zajednici.

Korištenje bicikla postaje sve zastupljenije u putovanjima s posla i na posao, u školu i fakultet, u rekreacijskim kretanjima te drugim svakodnevnim putovanjima građana. Bicikl je fleksibilan, ekonomičan, zdrav, često efikasniji od automobila ili javnog prijevoza, a prednosti povećanja korištenja bicikla ima cijelo društvo kroz smanjenje prometnih zastoja, čišći zrak, niže troškove ulaganja u prometnu infrastrukturu, niže troškove za prijevoz, manji broj nesreća, bolje zdravlje… Poticanje većeg korištenja bicikla postalo je sastavni dio planiranja održivog urbanog razvoja u mnogim gradovima Europske unije.

Platforma EU projekata održive urbane mobilnosti i bicikliranja stoga objedinjuje projekte i njihove aktivnosti i ciljeve sa svrhom objašnjavanja njihova doprinosa lokalnoj zajednici i održivom prometu. Europski gradovi, općine, županije, istraživačke ustanove i tvrtke provode ovakve inicijative prethodnih dva i više desetljeća, a raznolikost pristupa i tradicija između država članica pruža vrijedno iskustvo kako učiniti biciklistički promet sigurnom i učinkovitom alternativom motoriziranom prometu.

Nadamo se da će Platforma poslužiti kao koristan alat u pregledu relevantnih projekata i programa na opisanim temama. Podaci izneseni u Platformi zamišljeni su kao prvi korak upoznavanja s konceptom održive urbane mobilnosti i projektnim idejama odobrenim za sufinanciranje od strane EU. Time nastojimo potaknuti javni dijalog o prednostima ulaganja u biciklistički promet, kao i pokrenuti nove ideje koje će polagano transformirati gradove po mjeri čovjeka i biciklista.

Istovremeno sugeriramo da detaljne informacije potražite na izvornim stranicama projekata ili programa koje su navedene u opisu. Napominjemo da lista projekata uključenih u Platformu nije iscrpna s obzirom na veliki broj inicijativa dostupnih za financiranje bicikliranja, stoga će nove inicijative biti kontinuirano ažurirane.

* Projekt Platforma EU projekata održive urbane mobilnosti i bicikliranja sufinancirana je uz potporu Grada Zagreb.

 

STANJE U GRADU ZAGREBU

Na primjeru Grada Zagreba, ispitivanja i opći dojam potvrđuju da je korištenje bicikla u Zagrebu zadnjih godina u porastu. S povećanjem udjela korištenja bicikla raste i potreba za dijalogom o sigurnosti i dostupnosti vožnje bicikla u Zagrebu, stanju biciklističke infrastrukture, vidljivim i manje vidljivim problemima s kojima se biciklisti i građani svakodnevno suočavaju.

Veliki su koraci za promoviranje održive urbane mobilnosti i integracije korištenja bicikla u svakodnevni promet učinjeni prethodnim projektima sufinanciranim od strane EU u kojima je sudjelovao Grad Zagreb, kao što su CIVITAS ELAN, Presto, Ch4llenge i Trailblazer. Značajni projekti u koje su bili uključene druge organizacije su posebice PRO-E-BIKE, vođen od strane Energetskog instituta Hrvoje Požar, i BIKE2WORK na kojem sudjeluje Sindikat biciklista.

Nastavno na prethodna iskustva, smatramo da postoji veliki potencijal za unaprjeđenje postojećeg stanja korištenja bicikla u gradu i aktivnije uključivanje građana u pitanja prometa. Platforma stoga preuzima ulogu informiranja i osiguranja novih znanja o projektima i programima sufinanciranim od strane EU na temama održive urbane mobilnosti i bicikliranja.

 

TEMATSKA PODRUČJA

Veliki je broj projekata koji uključuju bicikliranje sufinancirano iz fondova i programa Europske unije i direktno od strane Europske komisije. Europska unija je prepoznala koristi koje urbana i ruralna područja ostvaruju od razvijanja biciklističke kulture i infrastrukture stoga biciklističke teme financiraju se iz fondova i programa vezanih za promet, energetsku učinkovitost, okoliš, zdravlje, regionalni, urbani i ruralni razvoj i turizam. U posljednjih desetak godina alocirana su znatna sredstva za novi koncept u okviru kojeg je biciklistički promet ključan faktor – održiva urbana mobilnost.

 

Što je održiva urbana mobilnost?

Urbana područja suočena su s nizom izazova kao što su ekonomska kriza, klimatske promjene, socijalna isključenost, prometna zagušenja, zdravstveni rizici i drugo. Prometna pitanja su u ovom kontekstu ključna jer rastuća prijevozna potražnja, porast broja osobnih motornih vozila i sve veća ulaganja u prometnu infrastrukturu za cestovna vozila znatno utječe na urbane sredine i okoliš.

Stoga je potreba za novim, održivim pristupima planiranju urbanih područja naširoko prepoznata.  Novi pristupi urbanoj mobilnosti – kao i promišljanju razvoja ukupnog urbanog prostora – nisu novost u planiranju jer gradovi već duže vrijeme napuštaju zastarjele pristupe prometnog planiranja i razvijaju nove strateške okvire koji favoriziraju čiste i održive oblike prometa

Pristup održive urbane mobilnosti nastao je kao rezultat suradnje velikog broja dionika i stručnjaka u planiranju iz svih dijelova Europe. Dio je koncepta održivog urbanog razvoja, koji počiva na dugoročnoj viziji usklađenog socijalnog, ekonomskog i okolišnog razvoja urbanih područja na načelima osiguranja kvalitete života i zaštite okoliša. Održiva urbana mobilnost podrazumijeva okolišno prihvatljiv način planiranja prometa u gradovima, na načelima sigurnosti i učinkovitosti, okolišne prihvatljivosti, cjenovne dostupnosti i ravnomjernog korištenje čistih vozila, javnog prijevoza, bicikala i hodanja. Opći cilj je smanjenje korištenja osobnih automobila i povećanje korištenja javnog gradskog prijevoza, nemotoriziranog prometa i pješačenja kako bi se prometni sustav u cjelini unaprijedio.

Kao najvažniji alat održive urbane mobilnosti kreirani su Planovi održive urbane mobilnosti (eng. Sustainable Urban Mobility Plan – SUMP) koji zagovaraju dostupnost urbanih područja i visokokvalitetnu pokretljivost u urbanim područjima. Ovi planovi naglašavaju važnost dugoročnog planiranja, sukladno tome i cestovne infrastrukture i usluga koje će zadovoljavati potrebe korisnika kroz duže razdoblje, kao i uravnoteženo korištenje svih oblika prometa, uz poticanje prelaska na održiva sredstva. Transparentnost i participativnost u osnovi su održive urbane mobilnosti jer lokalna zajednica, ekonomski akteri i civilni sektor su aktivni sudionici prometa.

Planove održive urbane mobilnosti razvili su i implementirali brojni gradovi država EU. Određeni broj Planova razvijen je u okviru projekata sufinanciranih od strane EU, dok su u drugim slučajevima sufinancirane aktivnosti i ideje na tragu koncepta održive urbane mobilnosti. Platforma stoga uključuje veliki broj projekata koji nastoje uspostaviti održivi urbani prometni sustav i čija iskustva govore o inovativnim intervencijama, novim idejama i alternativnim rješenjima za urbane prometne probleme, a u čijem središtu je često biciklistički promet.

 

PROGRAMI I FONDOVI EU

Platforma EU projekata održive urbane mobilnosti i bicikliranja sadrži više od 100 projekata iz raznih programa Europske unije. Za svaki projekt opisane su aktivnosti, ciljevi, stečena iskustva, formalni podaci poput razdoblja provedbe, partnera i programa unutar kojeg su projekti financirani.

Bicikliranje i održiva urbana mobilnost pokriva veći broj tematskih okvira Europske unije: kohezija, okoliš, istraživanje i inovacije, kultura i edukacija, energetska učinkovitost, urbani razvoj, zdravlje i drugi. Na načelima koncepta održive urbane mobilnosti i važnosti biciklističkog prometa za razvoj gradova, projekti uključeni u Platformu na inovativan način doprinose temama višeg reda prema kojima su i kategorizirani. U Platformu su uključeni projekti ugovoreni u okviru sljedećih programa:

INTERREG, tj. Europska teritorijalna suradnja (ETC), jedan je od glavnih programa Europske unije za postizanje ciljeva postavljenih kohezijskom / regionalnom politikom i ključan programski okvir za provedbu lokalnih, regionalnih i nacionalnih inicijativa između različitih država članica. Sveoubuhvatni cilj INTERREG programa je ujednačeni ekonomski, socijalni i teritorijalni razvoj Unije. INTERREG čini tri linije suradnje: prekogranična (INTERREG A), transnacionalna (INTERREG B) i međuregionalna (INTERREG C) suradnja. Programi INTERREG-a provode se više od dva desetljeća, počevši s INTERREG-om I (1990. – 1993.), sve do aktualnog INTERREG-a V (2014. – 2020.). INTERREG programi financirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a razvrstani su po prioritetnim područjima kao što su istraživanje i inovacije, konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, održivi promet, socijalna uključivost i drugi. U okviru INTERREG programa financiran je veliki broj inicijativa planiranja i izgradnje Eurovelo ruta, tj. mreže europskih biciklističkih ruta vođene od strane Europske biciklističke federacije.

U okviru politike europske teritorijalne suradnje važno mjesto zauzima program URBACT, namijenjen unaprjeđivanju održivog i integriranog razvoja u gradovima diljem Europe. URBACT je također instrument kohezijske politike i sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Trenutno se provodi URBACT III program (2014. – 2020.) temeljem tri tipa intervencija: međunarodna razmjena, razvijanje kapaciteta i kapitalizacija i diseminacija. Projekti su financirani na načelu suradnje gradova u okviru URBACT mreža gradova.  

Instrument IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) osigurava podršku državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te jačanju institucija za provedbu novih zakona i propisa. Trenutno se provodi IPA II program (2014.  – 2020.), a financiraju se projekti na području regionalnog i ruralnog razvoja, pružanju podrške u tranziciji, jačanju ljudskih kapaciteta, administrativnim reformama itd.

Instrument europskog susjedstva (ENI) usmjeren je potpori političkim, gospodarskim i socijalnim reformskim procesima u susjednim državama Europske unije putem kojega se nastoji učvrstiti prosperitet, stabilnost, sigurnost, tržišno gospodarstvo i održiv rast kroz stalni dijalog. Zemlje uključene u Instrument rade zajedno s državama članicama EU na pitanjima demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, dobrog upravljanja, tržišnog gospodarstva i održivog razvoja.

LIFE je financijski instrument Europske unije namijenjen zaštiti i očuvanju okoliša i klimatskim aktivnostima. Počevši od uspostave instrumenta 1992., LIFE je sufinancirao više od 4.000 projekata. Cilj LIFE programa je doprinijeti implementaciji, ažuriranju i razvoju EU politike i zakonodavstva iz područja okoliša i klime.

Program Inteligentna energija Europa je posvećen unaprjeđenju energetske učinkovitosti kroz teme obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitih zgrada, industrije, potrošačkih proizvoda i prometa. Program IEE uključivao je široki raspon mehanizama kojima se nastojalo pretočiti ciljeve EU politika u konkretne aktivnosti s ciljem stvaranja konkretnih rezultata. Program IEE je završio 2013., iako se veliki broj projekata trenutno provodi, a nove aktivnosti na području energetske učinkovitosti nastavljene su u okviru HORIZON 2020 instrumenta. Prethodnik programa IEE je SAVE.

Zdravlje za rast (Health Program) je program na području zdravstva. Program pomaže zemljama Europske unije u nalaženju rješenja za ekonomske i demografske izazove s kojima su suočeni njihovi zdravstveni sustavi. Opći ciljevi programa su povećati vrijednost politika država članica za poboljšanje zdravlja građana Unije te smanjivanje nejednakosti u području zdravlja promicanjem zdravlja, poticanjem inovacija u zdravstvu i povećanjem održivosti zdravstvenih sustava.

ERASMUS je najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Obuhvaća sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja (opće obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih), osposobljavanja (strukovno obrazovanje i osposobljavanje), mladih i sporta. Trenutno je u provedbi ERASMUS + program (2014. – 2020.), s fokusom na povećanje znanja i vještina i jačanje zapošljivosti europskih građana, kao i unaprjeđivanju obrazovanja, osposobljavanja te rada u području mladih i sporta. Program ERASMUS zamijenio je prethodne programe s područja obrazovanja i osposobljavanja, među kojima je Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Program).

Obzor (Horizon) 2020 je program financiranja usmjeren na osiguravanje globalne konkurentnosti Europe, jačanje uloge Europe u polju znanosti te afirmiranje industrijskog vodstva u inovacijama kroz ulaganje u ključne tehnologije, osiguravanje pristupa kapitalu i podržavanje malog i srednjeg poduzetništva. Program također odgovara na društvene izazove pokušavajući premostiti jaz između istraživanja i tržišta. U okviru Obzora financiran je cijeli proces razvijanja proizvoda ili usluga, od temeljnog istraživanja to tržišnih inovacija, a projekti koji se financiraju pokrivaju područja inovacija u malom i srednjem poduzetništvu, energetske učinkovitosti, zdravstva, ‘pametnog i zelenog’ prometa, klimatskih akcija. Prethodnici HORIZON programa su Okvirni programi EU za istraživanje i tehnološki razvoj (eng. Framework Programmes for Research and Technological Development – FP).

Pored navedenih programa i instrumenata, veliki broj projekata je uključen u inicijativu CIVITAS. CIVITAS je mreža gradova usmjerena na razvijanje čistog i učinkovitog prometa. Od pokretanje inicijative 2002. godine testirano je više od 800 inovativnih mjera i prometnih rješenja. Trenutno je u provedbi peta faza CIVITAS inicijative – CIVITAS 2020. Mrežu CIVITAS čine istraživački projekti orijentirani na inovacije u prometnom planiranju, stoga su financirani iz Okvirnih programa EU za istraživanje i tehnološki razvoj i Horizon 2020 programa.

 

METODOLOGIJA

U Platformu su uključeni projekti koji zagovaraju korištenje bicikla kao učinkovitog i okolišno prihvatljivog prijevoznog sredstva kroz koncept održive urbane mobilnosti. Podaci o projektima prikupljani su od travnja do prosinca 2016. godine, s web stranica projekata, programa i fondova u okviru kojih su ugovoreni (vidi Programi i fondovi EU) te tražilica projekata (vidi Izvori). Kriteriji za izdvajanje projekata su sljedeći:

  • jasan doprinos razvoju biciklističkog prometa.
  • jasna korist projektnih aktivnosti za lokalnu zajednicu.
  • jasan doprinos smanjenju motoriziranog prometa u urbanim područjima.
  • promoviranje korištenja bicikla na načelima održive urbane mobilnosti.
  • raznovrsnost i inovativnost projektnih aktivnosti, metoda i tehnika, ciljnih skupina i postignuća.

Veliki je broj projekata koji navedene kriterije ispunjava djelomično, odnosno bave se temama održive urbane mobilnosti, a pritom ne uključuju biciklistički promet (primjerice CIVITAS ELIPTIC koji zagovara elektrifikaciju javnog prometa u gradovima i CITYLAB koji zagovara poboljšanje urbane logistike i smanjenje emisije štetnih plinova od strane prijevoznika otpada i drugih servisnih usluga). Isto tako, unutar programa koji primarno nisu vezani za prostorna i prometna pitanja (Erasmus +) bicikliranje se često razmatra tek kao sporedna akitvnost (primjerice jednodnevno bicikliranje na određenoj ruti kao dio višetjednog programa edukacije mladih). Slijedom navedenog, ovakve inicijative nisu uključene u Platformu EU projekata bicikliranja i održive urbane mobilnosti.  

 

IZVORI

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/what/investment-policy/

http://ec.europa.eu/europeaid/funding/funding-instruments-programming/funding-instruments_en

https://razvoj.gov.hr/print.aspx?id=403&url=print

http://www.transport-research.info/programme/interreg-iv-cross-border-programmes

http://europski-fondovi.eu/program/kohezijski-fond

http://urbact.eu/our-funding

http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/erasmus-opce-informacije/

http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-programme_en

http://ec.europa.eu/environment/life/

http://ec.europa.eu/energy/intelligent/about/iee-programme/

http://ec.europa.eu/energy/intelligent/managing-projects/day-to-day-management/communicating-your-results/

http://www.civitas.eu/sites/default/files/civitas_lflt_hr_web.pdf

http://ec.europa.eu/health/programme/policy_en

http://www.eltis.org/mobility-plans/sump-concept

https://en.wikipedia.org/wiki/Framework_Programmes_for_Research_and_Technological_Development

http://www.civitas.eu/content/eu-financing-opportunities-urban-mobility

http://ec.europa.eu/budget/mff/programmes/index_en.cfm#territorial

http://urbact.eu/uskoro-se-objavljuje-poziv-za-dobre-prakse

http://www.eurovelo.org/

http://projects.centralbaltic.eu/

http://www.programmemed.eu/en/the-projects/project-database.html

http://www.southeast-europe.net/en/projects/approved_projects/

http://www.keep.eu/keep/

http://www.interreg4c.eu/projects/

http://www.alpine-space.eu/project-results/approved-projects/approved-projects

http://www.alpine-space.org/2007-2013/projects/projects-per-thematic-field/index.html

http://cordis.europa.eu/guidance/about-projects_en.html

http://www.transport-research.info

http://ec.europa.eu/chafea/projects/database.html

http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/projects/#keyword/cycling

http://ec.europa.eu/health/ph_determinants/life_style/nutrition/platform/database/dsp_list.cfm

http://www.rupprecht-consult.eu/nc/projects/previous-projects.html

http://www.fpz.unizg.hr/zgp/wp-content/uploads/2015/02/Zbornik-Planovi-odrzive-urbane-mobilnosti-SUMP-Zagreb-lipanj-2014-ISBN-978-953-243-067-7-.pdf