Održivi prometni okvir strateškog gradskog projekta „Zagrepčanka“

    U sklopu pripremnih aktivnosti za strateški gradski projekt „Zagrepčanka“, Ulica Vjekoslava Heinzela 64-68, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada naručio je izradu sociološke studije te pozvao nekoliko strukovnih udruga i društveno angažiranih organizacija na iskaz stavova i potreba vezanih za budući razvoj predmetne lokacije. 

    Taj je prostor u Razvojnoj strategiji Grada Zagreba za razdoblje do 2020. naveden kao strateški gradski projekt „Zagrepčanka“ –  prenamjena napuštene industrije. Cilj projekta je analizirati stanje te istražiti i prezentirati mogućnosti transformacije i sadržajne prenamjene sklopa nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice u Zagrebu radi poticanja daljnjeg razvoja poslovnog i prometnog središta istočnog dijela Grada uz zaštitu identitetskih obilježja postojeće industrijske arhitekture.

    U sklopu izrade sociološke studije, a kao dio rane provedbe izravne participacije u javnosti, u svrhu istraživanja stavova građana, stručnjaka, korisnika i nadležnih gradskih ureda o razvoju prostora Zagrepčanke, zatraženi su stavovi i potrebe prema sljedećim okvirnim temama:

    • procjena postojećeg stanja, zaštita kulturnih dobara, infrastruktura, zgrade, zelenilo i dr.,
    • dostupnost prostora, prometna povezanost i održiva mobilnost, potencijali i problemi,
    • javni i društveni sadržaji – procjena na temelju postojećeg stanja, iskustava, korisnika i moguća unapređenja, 
    • potencijali za budućnost s fokusom na javne i društvene sadržaje za kvart, ali i grad u cjelini.

    Udruga Sindikat biciklista daje svoje mišljenje u odnosu na temu: dostupnost prostora, prometna povezanost i održiva mobilnost, potencijali i problemi.

    Polazeći od dugoročnog cilja definiranog GUP-om grada Zagreba da se dvije trećine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja (članak 37), neophodno je usporedo s planiranjem novih poslovno-stambenih i javnih sadržaja na području nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice osigurati dodatne mogućnosti za mobilnost, s naglaskom na javni prijevoz (vlak, tramvaj, autobus) kao i individualne oblike održivog prijevoza.

    Zagreb neopravdano stagnira u smislu razvoja i unapređenja tramvajskog prometa jer već 20 godina nije proširena mreža tramvajskih pruga, a Heinzelova ulica koja omeđuje područje obuhvata gradskog projekta s njegove istočne strane već sadrži rezervirani koridor za tramvajsku prugu koja je također i dio postojeće planske dokumentacije i čeka realizaciju.

    Potencijal korištenja linije prigradskog vlaka na relaciji Harmica-Dugo Selo je velik ukoliko se između stanice Glavni kolodvor i Maksimir interpolira još jedna stanica u blizini križanja Heinzelove i Branimirove ulice.

    Izvor: HŽPP

    S obzirom na ubrzanu urbanizaciju okolnih područja nekada industrijske i skladišne, a danas pretežno poslovne i stambene namjene, potreba za povećanjem pristupačnosti gradskog vlaka je još veća.

    Cestovni promet unutar područja obuhvata poželjno je planirati kao netranzitni, odnosno isključivo u svrhu servisiranja potreba novih sadržaja javne, stambene i poslovne namjene. 

    Prilikom oblikovanja nove mreže ulica unutar obuhvata gradskog projekta naglasak treba biti na kvaliteti i sigurnosti kretanja najranjivijih skupina u prometu.

    Ukoliko se većina potreba za parkiranjem riješi u sklopu podzemnih garaža, oslobodit će se parter za javni prostor, odnosno površine za pješačenje i bicikliranje kao poželjan oblik kretanja.

    Pri tome je od izuzetne važnosti izbjeći planiranje biciklističkog prometa zajedno s pješačkim na nogostupima u sklopu prometnica (način koji trenutno prevladava u Zagrebu).

    Gdje god je moguće, poželjno je formirati isključivo pješačke površine dovoljne širine (“šetnice”) potpuno odvojene od motoriziranog prometa na pravcima koji povezuju ključne buduće sadržaje sa stanicama javnog prijevoza.

    Planirani biciklistički promet treba primarno biti na kolniku uz ograničenje brzine na 30 km/h koje je uvjetovano oblikovanjem ulica (NE planirati duge ravne poteze na kojima će se brzina ograničavati naknadno dodanim uspornicima i signalizacijom nego predvidjeti promjenu poprečnog profila ulice npr. naizmjeničnim postavljanjem poteza parkinga s različitih strana ulice, potezima zelenila i sl. kako bi se skratile ravne dionice pogodne za razvijanje velike brzine kretanja). 

    Izvor: https://globaldesigningcities.org/

    Radi unapređenja postojećeg sustava javnih bicikala, potrebno je planirati nove stanice na ključnim lokacijama budućih javnih i poslovnih sadržaja.

    Kod određivanja kriterija za parkinge, nužno je ispoštovati kriterije za minimalni kapacitet biciklističke parkirališne površine uz objekte prema namjeni sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi.

    Budući da GUP propisuje kapacitete za parkinge automobila uz objekte stambene namjene, a isto nije obuhvaćeno za bicikle Pravilnikom, poželjno je dati preporuku da se osiguraju površine i za biciklistički parking (na parceli stambenog objekta ili na javnoj površini uz stambeni objekt).

    Dopis poziva za iskaz mišljenja: 

    Download (PDF, 94KB)

    Naslovna slika: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada