Nesreće: Diskriminacija ili neznanje zagrebačke policije?

    U posljednjih nekoliko godina na mail adresu Sindikata biciklista pristigao je velik broj pritužbi građana koji su slično počinjali: “dijete mi je na biciklističkoj stazi udarilo vozilo”, “na mene je velikom brzinom naletjelo osobno vozilo”, “sin je kao vozač bicikla imao sudar s autom”, “bio sam sudionik u prometnoj nesreći kao biciklist” i sl. Sve pritužbe vezane su za prometne nesreće na području Grada Zagreba, a u nastavku se navodi da je policija bila na uviđaju te da su građani na biciklima proglašeni krivim prema članku 45. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji kaže: “Vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje”.

    S obzirom na to da je zagrebačka biciklistička infrastruktura s obiljem prekida koji su često neposredno ispred raskrižja, priča o uključivanju u promet bi još i držala vodu da se u tim upitima ne ističe sljedeće: “i dok sam prelazio prilaznu cestu na obilježenom prijelazu za bicikliste”, “… prelazio cestu vozeći po biciklističkoj stazi”, “…kretala biciklističkom stazom u smjeru strelice oslikane na biciklističkoj stazi”, “…nisam se uključivao u promet pošto sam bio na biciklističkoj stazi”. Drugim riječima, sve nesreće za koje su se građani javili, dogodile su se na prijelazu biciklističke staze preko kolnika. Uzgred rečeno, biciklistički prijelazi kroz križanja grade se u suglasnosti s policijom.

    fotografija: čitatelj

    Zakon o sigurnosti prometa na cestama definira biciklističku stazu kao “izgrađenu prometnu površinu namijenjenu za promet bicikala”. Drugim riječima, vožnja biciklom po biciklističkoj stazi je sama po sebi sudjelovanje u prometu, pa se s razlogom postavlja pitanje o kakvom uključivanju u promet govori zagrebačka policija? 

    Posljednja pritužba koja je zaprimljena vezana je za biciklista koji se vozio biciklističkom stazom na Aveniji Dubrovnik, a koji je na prijelazu staze preko Ulice M. Parlova udaren od strane motornog vozila koje je skretalo iz Av. Dubrovnik u Ulicu M. Parlova. Biciklist je proglašen krivim jer se, prema tumačenju policije, nepropisno uključivao u promet, iako se vozio biciklističkom stazom koja se pruža uzduž kolnika na Av. Dubrovnik.

    Da se u prijašnjim slučajevima i moglo raditi o krivom tumačenju zakona i nejasnoj definiciji prava prednosti po pitanju biciklističkih staza preko kolnika, u ovom je slučaju situacija potpuno jasna. Članak 57. istog tog zakona kaže: “Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.”

    U niti jednoj od pritužbi ili u dokumentaciji koju su građani slali nije zamijećeno da se vozače automobila teretilo po bilo kojem od članaka zakona usprkos nizu članaka po kojima bi ih se moglo optužiti. Na temelju ovog nameće se pitanje vrši li zagrebačka policija diskriminaciju biciklista na zagrebačkim ulicama, iz neznanja ili svjesno, a da biciklisti kasnije trebaju tražiti pravdu na sudovima. Novac, vrijeme i duševne boli koje proživljavaju biciklisti koji se nađu u ovakvim situacijama često su zauvijek izgubljeni jer je traženje pravde na sudovima često dug i mukotrpan proces na koji se mnogi ne odluče iako je pravda na njihovoj strani.

    Distribucija prometnih nesreća s biciklistima prema okolnostima nastanka, Grad Zagreb. Izvor: Lj. Šimunović, M. Ćosić i dr.: Analiza i mapiranje prometnih nesreća nemotoriziranog prometa u županijskim središtima RH; Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2020.

    O tome da je ovo sustavan problem koji se ponavlja godinama svjedoče podaci Ministarstva unutarnjih poslova za razdoblje od 2016. do 2018. godine. U tom razdoblju se dogodilo 310 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali biciklisti na području Grada Zagreba, a prema okolnostima nastanka u čak 44% slučajeva je to bilo zbog “nepropisnog uključivanja u promet”.

    Nadamo se da će najavljene izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama ići u smjeru jasne i nedvosmislene definicije prava kretanja svih sudionika u prometu, s naglaskom na prava prednosti u kretanju raskrižjima imajući na umu sve postojeće prometne površine. 

    Današnja praksa pokazuje da, usprkos zakonskim odredbama, pravda često ostaje mrtvo slovo na papiru, pa ovim putem Sindikat biciklista poziva Policijsku upravu zagrebačku da dodatno educira svoje službenike, kako bi se prekinula pogrešna tumačenja, a odgovori građanima poput “mi tako tumačimo zakon” postali stvar prošlosti.